Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Reuters: Ruski novac za državni udar u Crnoj Gori?


Hapšenja u Crnoj Gori za pokušaj državnog udara

Izvor: Reuters (priredio: Zvjezdan Živković)

Latvija istražuje da li su njene banke poslužile za transfer ruskih fondova koji su se koristili za uplitanje u izbore i političke prilike na raznim mjestima, nakon što su je na to upozorile Sjedinjene Države.

Ovi navodi koji naglašavaju ulogu zemlje kao polazne tačke za ruski novac i njegovu putanju prema Zapadu, dolaze nakon što je u februaru zatvorena treća najveća banka u Latviji ubrzo poslije američkih optužbi da je služila za pranje novca.

Ministar vanjskih poslova Edgars Rinkevics u izjavi za Reuters je kazao da su građani Rusije i ostalih zemaljama bivšeg Sovjetskog Saveza, uključujući i oni koji su pod američkim sankcijama, donosili novac u latvijske banke te da je dio tih sredstava mogao biti korišten u političke manipulacije.

"Takođe, postoji i veza sa... hibridnim ratom, da se novac koji se prenosio ili čuvao u latvijskom finansijskom sistemu mogao koristiti za potkopavanje... političkog sistema neke druge zemlje", istakao je Rinkevics.

"Naši organi za provođenje zakona trenutno rade na istrazi koja se odnosi na hibridni rat", kazao je ministar, govoreći o kampanjama koje služe za uticanje na politička dešavanja.

Rinkevics: Postoji veza sa hibridnim ratom
Rinkevics: Postoji veza sa hibridnim ratom

Ministrica odbrane Latvije Dana Reizniece-Ozola je potvrdila da je vlada te zemlje pokrenula iste istrage nakon dobijanja vjerodostojnih informacija od "naših strateških partnera", pritom misleći na Sjedinjene Države.

"Ovo je aktuelno pitanje... za cijelu Evropu, posebno ako se potvrdi da se novac koristio za manipulaciju izbornih rezultata u nekoliko evropskih zemalja", rekla je Reizniece-Ozola Reutersu.

Upitana da li je riječ o mogućim kampanjama koje je Rusija sponzorisala kako bi uticala na politike, ministrica odbrane je odgovorila: „Ako se naš finansijski sektor koristio za finansijski kriminal... naročito ako se koristio u političke ciljeve, to nije slučaj“.

Ministri nisu precizirali u kojim se slučajevima vodila istraga, ali su trojica visokih zvaničnika izrazila zabrinutost da se jedan slučaj prenosa ruskih sredstava kroz latvijske banke realizirao kao podrška pokušaju državnog udara u Crnoj Gori 2016. godine.

Kasnije te godine, dok su građani Crne Gore glasali na izborima, crnogorske vlasti su uhapsile 20 osoba iz susjedne Srbije po optužbama da su planirali oružani napad na državu. Srbija je potom rekla da je otkrila dokaze, uključujući 125.000 eura u gotovini i skrivene uniforme.

Privođenje osoba osumnjičenih za pokušaj državnog udara, Podgorica
Privođenje osoba osumnjičenih za pokušaj državnog udara, Podgorica

Specijalni tužilac Crne Gore je zatim optužio Moskvu da je kovala zavjeru za koju je kazao da joj je cilj bio da zaustavi pristupanje zemalja bivše Jugoslavije u NATO. Kremlj je ove navode odbacio, rekavši da su "apsurdne".

"Novac koji je prolazio kroz Latviju se vjerovatno koristio za finansiranje državnog udara u Crnoj Gori", rekao je jedan od latvijskih zvaničnika, koji su zatražili da ostanu anonimni.

"Novac se mogao podijeliti na dijelove, plaćanje poput 15.000 dolara, tako da niko to ne bi primijetio."

Rusija je takođe bila optužena da se miješala u izbore u Njemačkoj i Sjedinjenim Država iako Moskva negira te navode.

Reuters je pitao Kremlj da li je Rusija koristila Latviju za prenos finansijskih sredstava koji su se koristili za uplitanja u politike drugih zemalja, bilo da je bila uključena u pokušaj državnog udara u Crnoj Gori, bilo da su ljudi iz Rusije – koji su sada na američkoj listi sankcija - imali račune u latvijskim bankama.

Iz kancelarije portparola Kremlja Dmitrija Peskova u pisanoj izjavi piše: "Odgovori na sva vaša pitanja su – ne".

Portparol crnogorske vlade nije dao nikakav komentar.

Politički uticaj

Najnovije upozorenje iz Sjedinjenih Država da su latvijske banke možda imale ulogu u ruskoj manipulaciji naglašava nastavak pritiska Washingtona da ova baltička zemlja pojača svoju kontrolu.

Američke vlasti su ranije ove godine optužile treću najveću latvijsku banku, ABLV, za pranje novca i prekidanje sankcija Sjevernoj Koreji, što je dovelo do njenog zatvaranja i pojave najveće finansijske krize u Latviji u posljednjih deset godina.

Sjedište ABLV banke, Riga
Sjedište ABLV banke, Riga

Sumnja da su se veliki prilivi ruskih sredstava mogli koristiti i za političko uplitanje, naglasio je potrebu da se promijeni švicarski sistem bankarstva koji se primjenjivao u desetak latvijskih banaka u kojima račune imaju Rusi i građani drugih zemalja bivšeg Sovjetskog Saveza.

Latvijski šef diplomatije Rinkevics je izjavio da je promjena kursa njegove zemlje u vezi sa tim poslovanjem posljedica agresivnije ruske vanjske politike, poput one na Ukrajinu.

"Bilo je promjena u ponašanju Rusije", rekao je. "Postoji veza između pranja novca i mogućnosti korištenja crnog novca kako bi se takođe uticalo... na politički sistem naših saveznika."

"Postoji taj koncept da Latvija može biti most između Zapada i Istoka", kazao je Rinkevics. "Trebamo ... se oprostiti od tog koncepta mosta."

Od osamostaljenja od Rusije 1991. godine, više od deset latvijskih banaka se promovisalo kao glavna kapija za zapadna tržišta za ruske i klijente bivših sovjetskih država poput Ukrajine. Tom prilikom su klijentima obećale švicarski stil tajnosti podataka.

Na vrhuncu 2015. godine, latvijske banke su imale depozite od oko 12 milijardi eura za potrebe stranih klijenata. Bankari i zvaničnici navode da je veliki dio tog novca došao iz Rusije.

Za Latviju promjena pristupa bankarstvu predstavlja tešku igru balansiranja. Washington je važan vojni saveznik ove bivše sovjetske države od dva miliona stanovnika koja pripada istočnom krilu Evropske unije. Latvija takođe ima i bliske historijske i trgovinske veze sa Rusijom.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG