Tvrdnja Rusije da povlači trupe od granice sa Ukrajinom je "lažna", smatra visoki američki zvaničnik, koji je dodao da je proteklih dana stiglo 7.000 dodatnih vojnika.
Zvaničnik je također rekao da bi Rusija mogla pokrenuti "lažni" izgovor za invaziju na Ukrajinu "u svakom trenutku", piše BBC.
Moskva kaže da povlači trupe s ukrajinske granice nakon završetka vojnih vježbi.
Ali zapadni zvaničnici kažu da nisu vidjeli nikakve dokaze koji bi podržali tu tvrdnju.
"Rusija mora poduzeti stvarne korake ka deeskalaciji", složili su se američki predsjednik Joe Biden i njemački kancelar Olaf Scholz u telefonskom razgovoru u srijedu, prema njemačkom kancelariji.
Rusija - koja je više puta negirala da planira invaziju na Ukrajinu, uprkos tome što je prikupila više od 100.000 vojnika u blizini granice - izaziva zabrinutost Zapada zbog invazije "histerijom".
Njihovo ministarstvo odbrane objavilo je fotografije na kojima se navodno vidi kako se vojnici i oprema vraćaju u svoje stalne baze nakon vojnih vježbi.
No, prema riječima visokog zvaničnika Bijele kuće, na hiljade vojnika stiglo je u to područje posljednjih dana - uključujući neke baš u srijedu.
Obraćajući se novinarima, američki zvaničnik je doveo u sumnju tvrdnje Rusije da "povlači trupe sa granice sa Ukrajinom".
"Privukli su veliku pažnju zbog te tvrdnje, i ovdje i širom svijeta. Ali sada znamo da je bila lažna".
To je došlo nekoliko sati nakon što je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao za BBC: "Još ne vidimo povlačenje trupa, samo smo čuli za to".
On je govorio dok je Ukrajina u srijedu obilježavala takozvani dan jedinstva, uz podizanje nacionalnih plavo-žutih zastava širom zemlje.
Predsjednik Zelenski proglasio je patriotski praznik kao odgovor na izvještaje američkih obavještajnih službi da bi Rusija istog dana mogla napasti Ukrajinu.
Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg također je rekao da nema znakova da ruske snage deeskaliraju, rekavši u srijedu da je prijetnja od Rusije postala "nova normalnost".
Govoreći na samitu ministara odbrane NATO-a u Briselu, Stoltenberg je rekao da alijansa razmatra uspostavljanje novih borbenih grupa - najmanjeg tipa samodovoljnih vojnih jedinica - u srednjoj i jugoistočnoj Evropi.
Rekao je da je to dio tekućih mjera za jačanje evropske odbrane - na koje je potrošeno 270 milijardi dolara (199 milijardi funti) od 2014. - iako je pokušao da uvjeri Rusiju da NATO nije prijetnja.
Francuska je ponudila da predvodi jednu takvu borbenu grupu u Rumuniji, rekao je on.
Rusko ministarstvo vanjskih poslova saopštilo je da "više nije zainteresirano" za Stoltenbergove izjave.
Ovo je bila sumorna prognoza za budućnost koju je dao generalni sekretar NATO-a.
Jens Stoltenberg je to opisao kao najozbiljniju sigurnosnu krizu u Evropi od kraja Hladnog rata. I jasno je stavio do znanja da prijetnja nije nestala.
Čak i ako predsednik Putin ne izda naređenje za napad, još uvek postoje znaci da će ova kriza ostaviti duži trag.
Stoltenberg je rekao da je jačanje ruske vojske pokazalo da je Moskva spremna da ospori evropsku sigurnost upotrebom sile.
To "novo normalno" bi takođe moglo značiti da NATO pojačava svoj vojni položaj. Stoltenberg je zadužio vojne planere NATO-a da razmotre uspostavljanje novih borbenih grupa na istočnom krilu alijanse - u Rumuniji i regionu Crnog mora.
Međutim, konačna odluka još nije donesena i NATO insistira da će pojačanje biti poslano samo kao sredstvo odvraćanja.
NATO i dalje poziva Rusiju da se uključi u dijalog kako bi se smanjile tenzije. Ali ako diplomatija ne uspije, postoji opasnost da će obje strane završiti sa svojim vojskama u akciji.
Skepticizam oko navodnog povlačenja Rusije odjeknuo je i u Velikoj Britaniji. Pišući u četvrtak u britanskom listu The Telegraph, ministrica vanjskih poslova Liz Truss - za koju se očekuje da uskoro otputuje u Ukrajinu - upozorila je Zapad ne bi trebao biti uljuljkan u lažni osjećaj sigurnosti.
Premijer Boris Johnson je ranije rekao generalnom sekretaru UN-a u telefonskom razgovoru da "trenutno ima malo dokaza o povlačenju Rusije", dok je njegov šef obavještajne službe za odbranu general-potpukovnik Jim Hockenhull rekao da, naprotiv, Rusija nastavlja da izgrađuje svoje snage.
"Ovo uključuje uočavanje dodatnih oklopnih vozila, helikoptera i poljske bolnice koja se kreće prema ukrajinskim granicama", rekao je. "Rusija ima vojnu masu da izvrši invaziju na Ukrajinu".
U srijedu je američki State Department upozorio da ruski zvaničnici podmetaju priče u medije s ciljem da utiču na javno mnijenje u slučaju invazije.
Glasnogovornik Ned Price izrazio je zabrinutost zbog Putinove tvrdnje da se "genocid" događa u istočnoj Ukrajini, gdje su separatisti koje podržava Rusija i ukrajinske snage u sukobu od 2014. godine.
Ruski zvaničnici rekli su da istražuju navodne masovne grobnice sa stotinama civila u zoni sukoba.
Ruski mediji su rano u četvrtak izvijestili da su ukrajinske snage prekršile sporazum o prekidu vatre ispalivši minobacačke snage na pobunjeničke snage u okrugu Lugansk. Nije bilo nezavisne provjere tvrdnje, a Ukrajina je negirala da je granatirala to područje.
Rusija i Ukrajina imaju duboke kulturne i istorijske veze, a obje su bile dio bivšeg Sovjetskog Saveza.
Ruski predsjednik Vladimir Putin želi uvjeravanja da Ukrajina neće pristupiti NATO-u jer svako njeno širenje vidi kao prijetnju. NATO je odbio taj zahtjev.
Ranije ove sedmice, Putin je rekao da Rusija ne želi rat, ali je tražio da se pitanje članstva u NATO-u riješi sada, iako je Ukrajina još daleko od pokretanja zahtjeva za pridruživanje alijansi.
