Dostupni linkovi

Zašto Rusija ima podršku u dijelovima Afrike i Bliskog Istoka?


Između sankcija i vanjske izolacije, Rusija bi mogla biti primorana da ponovo procijeni svoje poslovanje u Africi i drugdje.

Glasanje 2. marta na Generalnoj skupštini UN-a za osudu ruske invazije na Ukrajinu ukazuje na to da mnogi štite svoje interese. Od 54 afričke zemlje, 28 je podržalo prijedlog, ali je 17 bilo suzdržano, a osam se nije pojavilo.

Eritreja se pridružila Rusiji, Bjelorusiji, Sjevernoj Koreji i Siriji u glasanju protiv.

Ujedinjeni Arapski Emirati (UAE) iznenadili su suzdržanim stavom od glasanja u Vijeću sigurnosti UN-a 25. februara. U izjavi Arapske lige o ratu tri dana kasnije nije se ni pominjala Rusija. Iako su njihove vlade glasale za prijedlog Generalne skupštine, zvaničnici u Egiptu i drugim zaljevskim državama tvrde da ovo nije njihov rat: oni nemaju formalne saveze ni s jednom stranom.

Zašto Rusija ima podršku u dijelovima Afrike i Bliskog Istoka?

Ruski predsjednik Vladimir Putin je 2019. poželio dobrodošlicu za 43 afrička lidera na inauguralni rusko-afrički samit.

To je bio veći broj afričkih državnika od onog koji su na slična okupljanja privukle Velika Britanija ili Francuska.

Na okupljanju u Sočiju ruski predsjednik osudio je Zapad zbog toga kako je nametnuo "političke ili druge uslove" afričkim zemljama, što se odnosilo na narušavanje ljudskih prava.

Putin je tada rekao: "Imamo mnogo toga da ponudimo našim afričkim prijateljima".

Nakon što je Rusija izvršila aneksiju Krima 2014. i Zapad uveo sankcije, Rusija je pojačala napore za prodaju oružja, resursa i podupiranje nestabilnih režima. Sada kada Rusija pati od daleko oštrijih sankcija, da li afričke vlade ali i one na Bliskom Istoku misle da Rusija još uvijek ima mnogo da im ponudi?

Broj afričkih zemalja koje su bile suzdržane od glasanja u Generalnoj skupštini UN osuđujući rusku invaziju na Ukrajinu za neke je bio iznenađenje. Ali slijedi određenu logiku zasnovanu na nedavnom i istorijskom presedanu, kaže analitičar Aanu Adeoye za francuski RFI.

"Afrikanci ovu invaziju vide kao Rusiju s jedne strane protiv Ukrajine i nekih zapadnih saveznika", izjavio je saradnik na programu Rusija-Euroazija u Chatham Houseu u Londonu.

Lični interes prije historije i ideologije

Tijela po podu bolnice u Mariupolju
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:03:18 0:00

Južnoafričko ministarstvo vanjskih poslova se malo povuklo s izjavom u kojoj je objasnilo njihovu suzdržanost, rekavši da rezolucija UN-a ne "stvara okruženje pogodno za diplomatiju".

“Sjećate se da je Južna Afrika bila suzdržana i posljednji put, 2014. godine, kada je Rusija anektirala Krim", kaže Adeoye, dodajući da podržava i Rusiju kao jednu od BRICS-a (Brazil, Rusija, Indija, Kina, Južna Afrika) grupa zemalja u usponu.

"Ako se Južna Afrika tako osjećala zbog neuspjeha rezolucije kako je napisana, trebala je glasati protiv", dodao je za RFI.

Ali odnosi Afrike s Rusijom se uglavnom odnose na lični interes, a ne na historiju ili ideologiju.

Ovo se posebno odnosi na zemlje koje se oslanjaju na plaćenike iz Wagner grupe, koju podržava Jevgenij Prigožin, prijatelj Putina. Procjenjuje se da ima oko 2.000 Wagnerovih vojnika u Centralnoafričkoj Republici koji sprečavaju pobunjenike da svrgnu predsjednika Faustin-Archange Touadéra, navodno u zamjenu za zlato i dijamante. Previše je ovisan o njima da bi promijenio smjer, navodi The Economist.

Za većinu zemalja Rusija je samo jedan igrač među mnogima. Poput mnogih afričkih lidera, João Lourenço, predsjednik Angole od 2017. godine, pokušao je izgraditi "portfolio vanjskopolitičkih interesa", primjećuje Ricardo Soares de Oliveira s Univerziteta Oksford. Angola prodaje svoju naftu Kini, ima program MMF-a i kopa dijamante s Alrosom, ruskim rudarom.

Rusko oružje za Afriku, Bliski Istok zbog nafte

Etiopija, koja nije glasala u UN, na sličnom je fonu. Rusija je njen najveći dobavljač oružja. U UN-u Rusija je zaustavila napore da ograniči etiopsku vladu u građanskom ratu protiv pobunjenika iz njenog sjevernog regiona Tigray. Gazprom banka je pokazala interesovanje za projekat u istočnom somalijskom regionu Etiopije.

Ukrajinska vlada usvojila je u srijedu rezoluciju o zabrani izvoza raži, ječma, heljde, prosa, šećera, soli i mesa do kraja ove godine, čime je dodatno stisnut afrički kontinent.

Između sankcija i vanjske izolacije, Rusija bi mogla biti primorana da ponovo procijeni svoje poslovanje u Africi i drugdje.

"S obzirom da je ekonomija pogođena, Rusi će morati da daju prioritete, a to bi moglo uticati na to gdje mogu da posluju u inostranstvu", zaključuje Adeoye.

I na Bliskom Istoku prevladavaju lični interesi i "držanje ograda".

Ujedinjeni Arapski Emirati (UAE) šokirali su Ameriku suzdržanjem od glasanja u Vijeću sigurnosti UN-a 25. februara. U izjavi Arapske lige o ratu tri dana kasnije nije se ni pominjala Rusija. Iako su njihove vlade glasale za prijedlog Generalne skupštine, zvaničnici u Egiptu i drugim zaljevskim državama tvrde da ovo nije njihov rat: oni nemaju formalne saveze ni sa jednom stranom, piše The Economist.

Nafta je jedan od razloga. Saudijska Arabija želi da očuva OPEC+, savez velikih proizvođača od kojih su ona i Rusija najveći.

Oružje je još jedan faktor. Egipat je drugi najveći primalac američke vojne pomoći u regionu. Međutim, predsjednik Abdel-Fatah al-Sisi je nastojao da diverzificira, uključujući i kupovinu ruskih borbenih aviona.

Zaljevske države su se oslanjale na Ameriku za zaštitu. Ali sada misle da taj sigurnosni kišobran ima rupe. Diplomate se nadaju da će neutralan stav prema Ukrajini poslati poruku Americi, koja glasi: "Ako mi ne možemo računati na vas, ne možete ni vi računati na nas".

Koliko Putin ima "afričkih prijatelja"?

Noć u Porodilištu broj 3 na jugu Ukrajine
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:03:22 0:00

Manje je vjerovatno da će zapadne vlade kazniti afričke zemlje zbog uzdržavanja. Oni znaju da sve države imaju interese.

Folashadé Soulé, akademik s Oksforda pojašnjava: "Malo je vjerovatno da će afričke zemlje biti prisiljene da izaberu stranu“.

Ali ako se ruske firme bore da "pronađu dolare", one će biti manje privlačne Afrikancima.

Veliki energetski ili rudarski poslovi često uključuju pomoćne zapadne firme, koje možda ne žele da Rusi budu uključeni, makar samo zbog rizika reputacije. Ako Zapad prestane da kupuje ruske ugljovodonike, i to bi moglo imati negativne efekte na afričke kupce.

Sljedeći rusko-afrički samit trebao bi se održati kasnije ove godine u Etiopiji. Njena VIP lista će pokazati koliko Putin još ima "afričkih prijatelja". Može ih biti manje od 43, navodi The Economist.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG