Dostupni linkovi

Biden upozorio Sija na posledice ako Kina podrži Rusiju


Video sastanak Bidena i Si Đinpinga 15. novembra 2021.
Video sastanak Bidena i Si Đinpinga 15. novembra 2021.

Predsednici Sjedinjenih Američkih Država i Kine Joe Biden i Si Đinping razgovarali su 18. marta o ruskoj invaziji na Ukrajinu.

Američki predsednik Joe Biden rekao je kineskom predsjedniku Si Đinpingu da će se Kina suočiti s posledicama ne samo od Sjedinjenih Država, već i iz celog sveta ako Peking ponudi materijalnu podršku Rusiji u njenom ratu u Ukrajini, saopšteno je iz Bele kuće.

Biden je takođe "naglasio podršku diplomatskom rješavanju krize".

Navodi se da je Biden je detaljno opisao napore Sjedinjenih Država i njihovih saveznika da odgovore na invaziju, uključujući nametanje troškova Rusiji.

"Opisao je implikacije i posledice ako Kina pruži materijalnu podršku Rusiji dok sprovodi brutalne napade na ukrajinske gradove i civile", navodi se u saopštenju Bele kuće.

Kineski predsednik rekao je Bidenu tokom video sastanka da "sukobi i konfrontacije poput događaja koji se odvijaju u Ukrajini nisu ni u čijem interesu", javili su kineski državni mediji, a prenosi Reuters.

"Ukrajinska kriza je nešto što ne želimo da vidimo", rekao je Si.

On je dodao da Kina i Sjedinjene Države moraju da razvijaju bilateralne odnose i da obe strane treba da preuzmu odgovornost i ulože napore za mir u svetu.

Iz Bele kuće je saopšteno da je razgovor dvojice predsednika trajao nešto manje od dva sata, ali nisu izneli detalje.

Američki državni sekretar Antony Blinken izjavio je dan uoči video sastanka da će dvojica lidera razgovarati o zabrinutosti SAD zbog "razmišljanja Pekinga o direktnoj vojnoj pomoći Rusiji".

"Biden će Siju jasno staviti do znanja da će Kina snositi odgovornost za sve akcije koje preduzme da podrži rusku agresiju, a mi nećemo oklevati da nametnemo troškove", rekao je Blinken novinarima 17. marta.

"Zabrinuti smo što oni razmatraju direktnu pomoć Rusiji u vojnoj opremi za upotrebu u Ukrajini", rekao je on.

Kina je demantovala postojanje takvih planova. I Moskva je saopštila da od Pekinga nije tražila vojnu pomoć, a kinesko Ministarstvo spoljnih poslova je tu ideju nazvalo "dezinformacijom".

Kina je odbila da osudi ruski napad na Ukrajinu ili da ga nazove invazijom, a cenzurisala je onlajn sadržaj u Kini koji je prozapadni ili nepovoljan za Rusiju.

Peking je, iako je rekao da priznaje suverenitet Ukrajine, takođe naveo da Rusija ima legitimnu zabrinutost u vezi s bezbednošću na koju bi trebalo da se obrati pažnja i pozvao na diplomatsko rešenje sukoba.

Vašington je zabrinut i da bi Kina mogla da pomogne Rusiji da zaobiđe ekonomske sankcije koje su uvele zapadne zemlje.

U ruskoj invaziji na Ukrajinu, koja traje već četvrtu nedelju, ubijeno je na stotine civila, gradske oblasti pretvorene su u ruševine i izazvana je humanitarna kriza dok milioni ljudi beže iz zemlje.

Ovo bi mogao biti novi front u spornim američko-kineskim odnosima, umanjujući Bidenove početne nade da će ublažiti širok spektar sporova korišćenjem lične veze sa Sijem koja je prethodila njegovom mandatu.

Ciljanje Pekinga vrstom opsežnih ekonomskih sankcija koje su uvedene Rusiji imalo bi potencijalno strašne posledice po Sjedinjene Države i svet, s obzirom na to da je Kina druga najveća ekonomija i najveći izvoznik.

Zvaničnici su sedmočasovni sastanak u Rimu 14. marta između Bidenovih i Sijevih pomoćnika na nižem nivou opisali kao "težak" i "intenzivan".

Rat koji se vodi u Evropi nije jedina tema na dnevnom redu za Bidena i Sija.

Očekuje se da će dvojica lidera uporediti stavove o iranskim nuklearnim pregovorima, lansiranju raketa Severne Koreje i Tajvanu.

Kina i Sjedinjene Države takođe vode odvojene trgovinske pregovore.

Izvor: AP, VOA
XS
SM
MD
LG