Ruski operater plinovoda koji snadbjeva Tursku i Balkan prirodnim plinom rekao je da će obustaviti neke radove na održavanju i popravcima, pozivajući se na sankcije Evropske unije, što je potez koji prijeti produbljivanjem evropske energetske krize.
Oleg Aksyutin, direktor South Stream Transporta B.V., poslao je poruku ranije ovog mjeseca upraviteljima odjela u kojoj ih obavještava da će holandsko tijelo za uvoz i izvoz povući svoju izvoznu dozvolu od 17. septembra.
South Stream Transport je holandska jedinica ruske plinske kompanije Gazproma, pod kontrolom Kremlja, koja upravlja plinovodom Turski tok koji prolazi ispod Crnog mora od Rusije do Turske i dalje prema Balkanu i srednjoj Evropi.
U pismu menadžerima u koje je RFE/RL imao uvid, Aksyutin im je naredio da "obustave izvršenje svih ugovora vezanih uz tehničku podršku plinovodu", napisao je u pismu, uključujući “dizajn, proizvodnju, montažu, testiranje, popravak, održavanje i obuku. Rekao je da bi se izvoz plina trebao nastaviti, ali samo uz hitnu podršku kako bi se spriječila šteta za okoliš.
Deyan Kalaydzhiyev, voditelj ugovora, rekao je zaposlenicima u pismu u koje je također RFE/RL imao uvid da obavijeste zapadne dobavljače robe i usluga, kao što su kontrolni ventili, tehnička podrška, telekomunikacije za održavanje plinovoda i popravak plinovoda, da će sporazumi o kupovini će biti suspendirani od 16. septembra.
South Stream Transport podnio je zahtjev za novu licencu, ali ne zna da li će je dobiti, rekao je izvor iz kompanije za RSE.
Holandski i turski dužnosnici nisu odmah odgovorili na zahtjev za komentar.
Turski tok ima kapacitet isporuke 31,5 milijardi kubičnih metara (bcm) prirodnog plina godišnje. Turska troši polovicu, a ostatak je namijenjen Balkanu i srednjoj Evropi. Srbija i Mađarska su glavni evropski potrošači.
Turski tok leži tri kilometra ispod mora u vodama s visokom seizmičkom aktivnošću. Specijalizirani brodovi redovno nadziru plinovod radi oštećenja i brzo vrše popravke. Oprema potrebna za nadzor i popravak plinovoda uglavnom se uvozi sa Zapada.
Poziv na raskid ugovora znači da "niko neće moći izvršiti popravke ako je cijev oštećena, curi plin ili ako se dio plinovoda raspadne zbog potresa. Zapravo, kompanija je izgubila operativnu kontrolu nad plinovoda, ruski ogranak izgubio je kontakt s korporativnim centrom", rekao je izvor u kompaniji za RFE/RL.
Rusija je ranije ove godine srezala izvoz kroz Sjeverni tok 1, glavni izvozni plinovod za prirodni plin u Evropu, tvrdeći da su zapadne sankcije umanjile sposobnost održavanja podvodnog plinovoda u Baltičkom moru. To je podiglo cijene plina u EU na rekordno visoki nivo. Prošlog mjeseca potpuno je srezan izvoz duž Sjevernog toka 1, navodeći kontinuirane probleme sa održavanjem kao razlog.
Zapadni lideri optužili su Rusiju da koristi sankcije kao izliku za smanjenje izvoza prirodnog plina u Evropu u pokušaju da nanese ozbiljnu ekonomsku štetu bloku, oslabi podršku EU-a Ukrajini.
EU je prošle godine dobila 40 posto svojih potreba za prirodnim plinom iz Rusije, dajući Kremlju ogroman utjecaj na energetsku industriju bloka, uključujući mogućnost manipuliranja cijenama.
U nametanju sankcija Rusiji zbog invazije na Ukrajinu, EU je odvojila plinsku industriju kako bi osigurala kontinuirane isporuke.
Benjamin Schmitt, znanstveni saradnik u Centru za astrofiziku Harvard-Smithsonian i viši saradnik u Centru za analizu evropske politike, rekao je da se Evropa mora pripremiti da Rusija u Crnom moru ponovi strategiju koju je koristila za zaustavljanje izvoza duž Baltičkog mora.
“Mjesecima je Gazprom citirao lažne tehničke i tvrdnje o sankcijama kako bi opravdali značajne rezove u plinu i posljedično energetsko naoružavanje duž ruta plinovoda Sjeverni tok protiv EU-a”, rekao je Schmitt, bivši savjetnik za evropsku energetsku sigurnost u State Departmentu.
"Nastavak te iste igre duž rute plinovoda Turski tok nešto je na što Evropska unija mora biti spremna, a argumenti koje Gazprom iznosi za potencijalne rezove duž ovog crnomorskog voda u skladu su s ovim istim pristupom koji je Kremlj zauzeo mjesecima", rekao je.
Ranije ove sedmice, eksplozije su oštetile plinovode Sjeverni tok 1 i Sjeverni tok 2.
Evropska unija i NATO su to nazvali "sabotažom", a neki dužnosnici EU optužili su Rusiju da stoji iza napada. Kremlj poriče bilo kakvu umiješanost i upiru prstom ka Sjedinjenim Državama, što je optužba koju je Washington odmah odbacio.
Rusija trenutno ima samo dva od pet izvoznih plinovoda za Evropu, uključujući Turski tok i jedan koji prolazi kroz Ukrajinu.
Rezanje dotoka ili potpuno zatvaranje Turskog toka posebno bi štetilo Mađarskoj, jednoj od zemalja EU-a koja najviše ovisi o uvozu ruskog plina.
Mađarski premijer Viktor Orban bio je najglasniji protivnik sankcija EU-a Rusiji, potkopavajući ujedinjenu frontu Unije protiv Kremlja.
Njegova je vlada ranije ovog mjeseca pozvala na održavanje neobvezujućeg glasanja kako bi se utvrdilo žele li Mađari da EU prekine sankcije Rusiji.
Ruski prekid održavanja i popravaka Turskog toka dolazi u trenutku kada Evropa žuri napuniti svoja skladišta prirodnog plina uoči zimske sezone grijanja.
Prirodni plin koristi se za grijanje domova i zgrada širom Evrope s porastom potražnje tijekom zime. Također se koristi za paljenje elektrana za proizvodnju električne energije. Ove zime Evropa bi mogla patiti od stalnih nestanaka struje zbog vrtoglavo visokih cijena uzrokovanih nestašicom prirodnog plina.
