Dostupni linkovi

Koliki je stvarni utjecaj sankcija na Rusiju?


Ljudi šetaju moskovskim Crvenim trgom, 13. januara 2024.
Ljudi šetaju moskovskim Crvenim trgom, 13. januara 2024.

Mnogo je sankcija. Još jednom su Sjedinjene Države, Ujedinjeno Kraljevstvo i Europska unija pogodile Rusiju novim valom sankcija zbog invazije Moskve na Ukrajinu.

Ovaj put, sankcije dolaze kao odgovor na smrt poznatog kritičara Kremlja Alekseja Navaljnog, koji je prošle sedmice umro u arktičkom zatvoru.

Posljednjom rundom sankcija u petak, dan prije druge godišnjice rata u Ukrajini, SAD je ciljao na više od 4.000 dužnosnika, oligarha, firmi, banaka i drugih.

Europska unija je sankcijama, pak, ciljala na više od 2.000 osoba i subjekata, uključujući ruskog predsjednika Vladimira Putina i njegove suradnike.

Američki predsjednik Joe Biden rekao je da su sankcije osmišljene kako bi Putin platio "još veću cijenu za agresiju u inozemstvu i represiju kod kuće".

Međutim, sankcije nisu zadale nokautirajući udarac Putinovim ambicijama.

Koji je glavni smisao novih sankcija?

Najnovije sankcije usmjerene su na ljude i firme povezane s ruskim sektorom proizvodnje oružja, financijama i uvozom.

Na meti su i tri dužnosnika za koje čelnici Zapada kažu da su umiješani u smrt Alekseja Navaljnog i drugih koje smatraju odgovornima za otmicu, deportaciju i preodgoj ukrajinske djece.

Mnoge nove sankcije ciljaju na ruske kompanije koje doprinose ratnim naporima Kremlja - od proizvođača dronova i industrijskih kemikalija do uvoznika alatnih strojeva.

EU također cilja na strane firme za koje dužnosnici kažu da izvoze robu dvostruke namjene u Rusiju koja bi se mogla koristiti u ratu.

Sankcijama koje su nametnute određenima, blokira im se pristup imovini u SAD-u i drugim zemljama te onemogućava putovanje i poslovanje na Zapadu.

Kažnjavaju se i one koji posluju sa sankcioniranim osobama ili firmama.

Kako se sankcije odnose na smrt Navaljnog?

Američki State Department cilja na trojicu ruskih dužnosnika za koje tvrdi da su povezani sa smrću ruskog opozicionara, Alekseja Navaljnog.

Među njima je i zamjenik direktora ruske Federalne zatvorske službe, kojeg je Putin u ponedjeljak promaknuo u čin general-pukovnika, tri dana nakon smrti Navaljnog.

Borba i smrt glavnog Putinovog kritičara Alekseja Navaljnog
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:06:54 0:00

Sankcije zabranjuju trojici ruskih dužnosnika da putuju u Sjedinjene Države te im blokira pristup imovini u vlasništvu SAD-a.

Međutim, malo je vjerovatno da će oni putovati ili imaju imovinu ili porodice na Zapadu, što ovu akciju čini uvelike simboličnom.

Glasnogovornik Bijele kuće za nacionalnu sigurnost John Kirby kaže da SAD treba poduzeti više akcija u vezi sa smrću Navaljnog.

Ujedinjeno Kraljevstvo također je prošle sedmice sankcioniralo šest šefova ruskih zatvora koji su bili zaduženi za kaznenu koloniju u kojoj je Navaljni umro.

Kako se gornja granica cijena ruske nafte uklapa u sve ovo?

Grupa sedam saveznika je u decembru 2022. nametnula gornju granicu cijene ruske nafte od 60 dolara po barelu, nadajući se da će ograničiti prihode Rusije od fosilnih goriva.

Ministarstvo financija kaže da su prihodi Kremlja od poreza na naftu bili više od 40 posto manji u prvih devet mjeseci 2023. uslijed ograničenja.

Međutim, Međunarodni monetarni fond (MMF) kaže da će ruska privreda i dalje rasti, s predviđanjem da će BDP biti viši za 2,6 posto u tekućoj godini.

Stručnjaci za politiku podijeljeni su oko učinkovitosti ograničenja cijena.

Neki pozivaju na snažnije provođenje trenutne politike, snižavanje gornje granice cijena ili čak potpuni embargo na naftu.

Ekonomisti na MIT-u (Massachusetts Institute of Technology) Simon Johnson i Catherine Wolfram napisali su u petak za Europski centar za istraživanje ekonomske politike da bi Europska unija i Sjedinjene Države trebali pojačati provođenje ograničenja.

Zamjenik američkog ministra financija Wally Adeyemo kaže da SAD i njegovi saveznici neće sniziti gornju granicu cijena nego "radije ćemo poduzeti radnje koje će povećati troškove" ruske proizvodnje nafte.

Koliko su sankcije učinkovite?

Bidenova administracija priznaje da same sankcije ne mogu zaustaviti rusku invaziju.

I mnogi politički stručnjaci ocjenjuju da same sankcije nisu dovoljno jake - što dokazuje rast ruske privrede.

TV Liberty: Dvije godine rata u Ukrajini, bez naznaka da će stati
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:31:00 0:00

Ekonomista s američkog Univerziteta Cornell Eswar Prasad kaže da će najnovije sankcije "vjerovatno imati ograničenu moć u gušenju ruske privrede ili njezinih ratnih napora".

On navodi da su "ventil za bijeg" koji je osigurala Kina, sposobnost Rusije da manevrira oko mnogih sankcija i zastoj u Kongresu oko nove vojne pomoći Ukrajini "znatno nagrizli simboličku i suštinsku snagu takvih sankcija".

Zapad ima i druge načine za dodatno kažnjavanje Rusije.

SAD i EU razmatraju korištenje 300 milijardi dolara zamrznute imovine ruske Centralne banke za financiranje Ukrajine kao odštete za rat, ali to je pravno složena stvar.

SAD bi također mogao označiti Rusiju državnim sponzorom terorizma, što je ideja koja je stekla dvostranačku popularnost u američkom Kongresu.

Kako zaustavljena pomoć SAD-a u Kongresu utječe na ratne napore?

S obzirom da je predsjedavajući Zastupničkog doma Mike Johnson blokirao glasanje o pomoći koju je Senat usvojio za Ukrajinu i druge zemlje, sankcije su zaglavljene, čineći veliki dio teškog posla Amerike u ratnim naporima.

Rusija sada ima odlučujuću prednost u pogledu municije i trupa.

Putinove snage imaju prednost dva naprema jedan u ljudstvu i pet naprema jedan u vatrenoj moći, ističe viša suradnica Carnegiejeve zaklade za međunarodni mir, Dara Massicot.

Ova matematika je problematična za ukrajinsku sposobnost da se bori.

Potrebna joj je strana pomoć kako bi obnovila svoje zalihe i izjednačila izglede.

Nove sankcije će u najboljem slučaju ograničiti proizvodnju ruskih fabrika, umjesto da se pozabave trenutnim nedostatkom u vojnicima i oružju.

Stoltenberg: Solidarnost sa Ukrajinom je u našem sigurnosnom interesu
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:10:42 0:00

Kako sankcije utječu na obične Ruse?

Ruska invazija na Ukrajinu isprva je dočekana s panikom među nekim Rusima nakon što su zapadne zemlje obustavile letove i rublja je devalvirala, što je neke ljude natjeralo da stoje u redovima pred bankomatima kako bi podigli novac.

To je potaknulo rusku Centralnu banku da povisi ključnu kamatnu stopu na 20 posto kako bi stabilizirala rublju, koja je počela slobodno padati, povećavajući troškove zaduživanja.

Međutim, i dvije godine nakon invazije, Putin je na vlasti i sankcije još nisu natjerale obične Ruse da zatraže prekid rata.

Rusi primjećuju razliku u kvaliteti svog životnog standarda jer se proizvodi sa Zapada sve više zamjenjuju, a cijene u trgovinama rastu.

Brendovi kao što je McDonald's napustili su Rusiju da bi bili zamijenjeni ruskom verzijom - "Tasty [Ukusno] - to je to".

Kamatna stopa u Rusiji također je i dalje visoka i iznosi 16 posto. Neki ljudi su morali odložiti planove za kupovinu stanova jer ne mogu priuštiti troškove zaduživanja.

I dalje je moguće nabaviti robu sa Zapada poput iPhonea, ali je sada skuplja.

Putovanje u inozemstvo u Europu i Sjedinjene Države postalo je gotovo pa preskupo jer više nema direktnih letova.

Rublja je još uvijek slaba, što znači da je Rusima sada puno skuplje trošiti svoj novac u inozemstvu.

Istovremeno, mnogo je Rusa koji ne putuju u Europu, koji se ne oslanjaju na zapadne proizvode i koji misle da su sankcije dobra stvar jer pomažu Rusiji da postane više samodostatna.

Preveo: Zvjezdan Živković

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG