Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Ruski pokušaj zaustavljanja BiH na putu ka NATO


Zastava NATO, ilustrativna fotografija

Politički procesi u Bosni i Hercegovini su u potpunom zastoju, gotovo devet mjeseci od izbora jer još uvijek nije formirana vlast na državnom nivou. Kamen spoticanja je aktivacija MAP-a (Akcijski plan za članstvo u NATO), koji odbijaju prihvatiti vlasti iz Republike Srpske, na čelu sa srpskim članom Predsjedništva BiH Miloradom Dodikom.

Razlog su tome, navode sugovornici Radija Slobodna Europa, sve prisutniji ruski utjecaji u BiH. Također, s tim povezuju i najnoviju odluku američkog predsjednika Donalda Trumpa koji je ovih dana produžio važenje povišenog stepena upozorenja u vezi sa Zapadnim Balkanom.

Podsjećamo, Aktivacijski plan za članstvo BiH ka NATO-u (MAP) prije deset godina usvojilo je Predsjedništvo BiH, a na njega je stavio potpis i tadašnji srpski član Predsjedništva Nebojša Radmanović, inače član Dodikovog Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD). Politička analitičarka iz Banjaluke Tanja Topić kaže da je raniji pristanak vlasti iz Republike Srpske promijenjen zbog snažnog ruskog utjecaja na zapadnom Balkanu.

Rusija preko RS pokušava da pokaže da je još važan igrač na Zapadnom Balkanu: Tanja Topić
Rusija preko RS pokušava da pokaže da je još važan igrač na Zapadnom Balkanu: Tanja Topić

„Zvaničnici Republike Srpske su je jako približili Rusiji. Mislim da Rusija onaj formalni uticaj koji na neki način pod navodnim znacima štiti Republiku Srpsku ostvaruje kroz Savjet za implementaciju mira u BiH (PIK). Vidimo da je svako saopštenje koje dolazi sa sjednica PIK-a uvijek izdvojeno mišljenje Rusije, koje zapravo podupire stajalište Republike Srpske“, kazala je Topić.

Topić se osvrnula i na aspracije Rusije prilikom pridruživanja Crne Gore Sjevernoatlanskom savezu.

„Vidjeli smo da je posebno bio izražen uticaj Rusije u nastojanju da se spriječi da Crna Gora dobije pozivnicu za članstvo u NATO-u. To se nastavlja i u slučaju Bosne i Hercegovine, kako bi Rusija ostvarila svoju poziciju 'važnog' igrača koji na prostorima zapadnog Balkana ima još šta za reći“, dodala je Topić.

Ovih dana u javnosti je odjeknula vijesti kako je američki predsjednik Donald Trump produžio važanje povišenog stepena upozorenja u vezi sa zapadnim Balkanom koji je na snazi još od 2001. godine. Trump u odluci navodi da se prijetnja ogleda u postupcima osoba koje su uključene u podržavanju ekstremističkog nasilja u Sjevernoj Makedoniji i drugim državama zapadnog Balkana, opstrukcijama provedbe Dejtonskog mirovinog sporazuma u BiH ili Rezolucije UN-a 1244 na Kosovu. Stručnjak za međunarodne odnose Miloš Šolaja naglašava kako je ova odluka jedno ozbiljno upozorenje.

„Države zapadnog Balkana nisu se transformisale poželjnom brzinom u pravcu liberalno-demokratskih vrijednosti. To je ozbiljno upozorenje za unutrašnje prilike država zapadnog Balkana, kako za političare i ljude koji će biti na vlasti, ali i za potencijalne investitore. To je i ocjena rada međunarodne zajednice koja nije uspjela u onom što je projektovala, bilo je dosta birokratizacije i formalizacije u čitavom tom procesu. Zapadni Blakan je ostao tamo gdje je bio prije dvadeset godina“, naglasio je Šolaja.

Šolaja također objašnjava kako se u privrženosti Republike Srpske i Rusije može pronaći više motiva.

„Interesi Republike Srpske se vjerovatno ogledaju tome da privuku što više investitora iz Rusije. Recimo, politička nestabilnost nije spriječila investitore iz Rusije da investiraju u rafineriju Brod i u neke druge projekte. Interes Republike Srpske je da se ulaže što više. Posljednje vrijeme i Kina je taj akter koja ulazi na tržište sa svojim investicijama. U tim prilikama treba vidjeti kakvi politički procesi predstoje“, zaključuje Šolaja.

Srećko Latal, dugogodišnji ekspert Međunarodne krizne grupe podsjeća kako se na političkoj sceni Bosne i Hercegovine ponavljaju događaji iz prošlosti. Sve ja manje mudrih politika, a sve je više uskih, stranačkih i ličnih interesa, dodaje on.

„Politički procesi u Bosni i Hercegovini su potpuno blokirani. Ja bih rekao da je ovo početak kraja bh. institucija, barem onakvih kakvi su bili ustanovljeni Dejtonskim mirovnim sporazumom. Sada vidimo da ni političke stranke nemaju interesa da se vlasti u zemlji formiraju“, naglasio je Latal.

Sa ovom ocjenom slaže se i u profesor Filozofskog fakulteta u BiH Esad Duraković, koji u izjavi za RSE kaže da vjeruje da će se Sjedinjene Američke Države u budućnosti više okrenuti BiH.

„Trenutačno su Sjedninjene Američke Države distancirane od problema u Bosni i Hercegovini. Ja bih volio da se to američko prijateljstvo prema BiH ponovno aktivira i reanimira. To je trebalo učiniti i ranije, prije jačanja ruskog utjecaja na zapadnom Blakanu. Sada je već teže da i SAD djeluju, ali vjerujem da za to ima još to prostora“, kazao je Duraković.

Sugovornici Radija Slobodna Europa mišljenja su također da je interes Rusije što duže zadržavati BiH izvan NATO-a, a nije isključeno ni ponavljanje scenarija državnog udara koji se dogodio u listopadu u 2016. godine u Crnoj Gori. Podsjećamo, u tom udaru grupa ruskih i srpskih državljana, zajedno sa liderima Demokratske fronte, uoči izbora planirala je hapšenje ili likvidaciju tadašnjeg premijera Mila Đukanovića i nasilnu smjenu vlasti, a sve da bi spriječili da Crna Gora uđe u NATO.

  • 16x9 Image

    Ivan Katavić

    Od 2005. suradnik redakcije sarajevskog dopisništva Radija Slobodna Europa. Najčešće obrađuje teme iz života običnih ljudi, kulture i sporta. Dobitnik treće nagrade Regionalnog radijskog festivala u Tuzli 2008. za priču o vjerskoj toleranciji u BiH, te dobitnik specijanog priznanja UNICEF-a 2012. za novinarski doprinos kampanji "Pravda za svako dijete".

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG