Dostupni linkovi

Rusija, Iran i blok sankcionisanih nacija


Ruski predsjednik Vladimir Putin rukuje se s iranskim predsjednikom Ebrahimom Raisijem tokom sastanka na marginama samita Šangajske organizacije za suradnju (SCO) u Samarkandu, Uzbekistan, 15. septembar 2022.
Ruski predsjednik Vladimir Putin rukuje se s iranskim predsjednikom Ebrahimom Raisijem tokom sastanka na marginama samita Šangajske organizacije za suradnju (SCO) u Samarkandu, Uzbekistan, 15. septembar 2022.

Piše: Michael Scollon

Pošto su se Rusija i Iran našli pod strogim ekonomskim međunarodnim sankcijama, dvije države okrenule su se jedna drugoj i državama koje su se našle pod sličnim sankcijama nastojeći da razvoju trgovinu koja može da zaobiđe kaznene mjere.

Uveliko odsječene od međunarodnog bankovnog sistema, tržišta izvoza i stranih resursa i tehnologija, razvile su svoje trgovinske relacije dok grade ekonomske veze sa državama parijama kao što su Sjeverna Koreja i Bjelorusija ili Venecuela i Burma koje su sankcionisale Sjedinjene Američke Države i Evropska unija (EU) zbog narušavanja ljudskih prava i drugih zloupotreba.

Ali dok takve države mogu biti spremne na dogovor u zajedničkim naporima da se suprotstave Zapadu, dugogodišnja rivalstva, logističke prepreke i sličnost proizvodnje veoma ograničavaju efikasnost bilo kakvog bloka sankcionisanih, kažu stručnjaci.

"Oni su geografski razbacani. Oni nemaju proizvode koje žele da kupuju i prodaju jedni od drugih. I oni ne vole jedni druge". Rekao je Peter Piatetsky, bivši službenik američkog ministarstva finansija a sada izvršni direktor konsultantske firme Castellum.AI. "To je grozan klub za svoje članstvo."

Sankcije na sankcije

Rusija i Iran su ušle u godinu kao dvije najsankcionisanije države na svijetu, a pokušaji da ih se pozove na odgovornost za postupke u 2022. samo su pogoršali probleme.

Ruska invazija na Ukrajinu u februaru postavila je uslove za novi set sankcija koje ciljaju na lukrativni energetski sektor zemlje. Mnoge ruske banke takođe su ih odsjekle iz mreže dominantnih finansijskih transakcija, SWIFT, što je umnogome osujetilo mogućnost Moskve da trguje.

Iran, još jedan izvoznik energenata, nadao se da će postojeće sankcije zbog kontroverznog nuklearnog programa biti ukinute u pregovorima da se oživi zakočeni nuklearni dogovor sa globalnim silama. Umjesto toga, Sjedinjene Američke Države i Evropska unija nametnuli su nove sankcije Teheranu zbog podrške Rusiji u ratu protiv Ukrajine i zbog brutalnog gušenja protesta protiv establišmenta kod kuće.

Čak i prije nego što je počeo rat u Ukrajini, Teheran i Moskva zamišljali su prednosti sklapanja trgovinskih sporazuma u nastojanju da zaobiđu sankcije.

"I Iran i Rusija su na meti sankcija i mogu da iskoriste ovu priliku", napisalo je na Tweeteru iransko ministarstvo nafte u januaru dok su se zvaničnici sastali u Moskvi kako bi dogovorili područja povećane ekonomske saradnje, uključujući proizvodni i energetski sektor.

Dok je bio domaćin ruskoj delegaciji u Teheranu u novembru, iranski predsjednik Ebrahim Raisi obavezao se na poboljšanje odnosa s Moskvom na "strateški novo", rekavši da je to "najodlučniji odgovor politici sankcija i destabilizaciji Sjedinjenih Država i njihovih saveznika".

Ulazak drugih u klub

Druge zemlje zainteresovane da se suprotstave Zapadu takođe su privukle pažnju Moskve i Teherana.

Bjelorusija, i sama pod sankcijama zbog podrške Rusiji u ratnim naporima ali i gušenja antivladinih protesta u zemlji tokom 2020-21., vidjela je potencijal u potpisivanju novih ugovora ove godine sa Moskvom i Teheranom kojima je osnažena trgovina.

Venecuela, koja je nakon gušenja protesta 2014. bila pod sankcijama Sjedinjenih Država i EU, ove godine sa Teheranom je sklopila sporazum o 20-godišnjih saradnju.

Prema Benjaminu Tsaiju, bivšem obavještajnom službeniku američke vlade koji je sada viši saradnik u kompaniji za obavještavanje o riziku TD International, osim Bjelorusije i Venecuele, Sjeverne Koreje, Sirije i Burme, takođe poznate kao Mijanmar, "sve igraju ulogu u trgovini s Rusijom ili Iranom."

Kina, rekao je u pisanim komentarima, "ima koristi od uvoza ruske i iranske energije", ali "igra delikatnu igru ravnoteže podržavajući Rusiju i Iran diplomatski i ideološki, dok ne krši sankcije". To je zato što, rekao je Tsai, Kina "ne može da si priušti da bude odsječena od Zapada".

Ironično, rusko snižavanje cijena kako bi se povećao izvoz u Kinu smatralo se štetno za napore Irana da proda svoju naftu.

Kina i Rusija zaista su bacile kost Iranu u septembru kada su dvije zemlje, koje predvode Šangajsku organizaciju za saradnju (SCO), službeno pristale da Iran postane stalni član, otvarajući tako put povećanju trgovine.

E-trgovina i dedolarizacija

Sankcionisane države, onemogućene preprekama za međunarodne isporuke i finansijske usluge, koriste različite metode kako bi međusobno obavljale trgovinu.

"Mogu se baviti razmjenom ili trgovinom koja se ne obavlja u američkim dolarima", napisao je Tsai. "Na primjer, zapadne sankcije povećale su rusko korištenje kineskog juana za potrebe bilateralne trgovine. Ruski subjekti takođe su pokušali da izbjegnu sankcije korištenjem kriptovaluta."

Rusija i Iran već dugo iznose ideju o uspostavi alternativnih valuta kako bi se izbjegla trgovina u dolarima.

Kako se našla pod sankcijama zbog aneksije ukrajinskog poluostrva Krim i podrške proruskim separatistima na istoku Ukrajine 2014., Rusija je pokušala da proširi upotrebu vlastitog bankovnog sistema i zamijeni SWIFT.

Ove godine, Rusija je u Iranu našla partnera za tako nešto koji je tvrdio da je okončao izvozne sporazume koristeći kriptovalutu. Nije potvrdio o kojoj se kriptovaluti radi. Dvije države su preuzele korake da trguju u vlastitim valutama i rade na integraciji njihovog elektronskog bankovnog sistema plaćanja – Mir i Šetab – kao dio pritiska na uspostavljanje dedolarizacije.

Kada Iran i Rusija nisu uspjele u direktnoj trgovini sa sankcionisanim državama okrenuli su se razmjeni vijnih dobara, tehnologije i znanja.

Sjedinjene Američke Države su optužile Sjevernu Koreju da municijom snabdijeva Rusiju kako bi obnovila zalihe iscrpljene borbama u Ukrajini. Iran je u međuvremenu isporučio borbene i bespilotne letjelice "kamikaze" koje će se koristiti na ratištu u Ukrajini, dok je Velika Britanija optužila Rusiju da Iranu vraća novac snabdijevajući ga "naprednim vojnim komponentama".

Međutim, pored rakvih rješenja, Piatetsky je rekao da Iran, Rusija i druge sankcionirane države nemaju robu za razmjenu koju već same ne izvoze.

"U suštini postoji taj problem gdje da, možete poslovati jedni s drugima. Ali zapravo nemate ništa šta želi onaj drugi", rekao je Piatetsky.

Rusija, Iran i Bjelorusija sve proizvode energente, a kada je Rusija povećala prodaju Indiji i Kini, onda se na udaru našao izvoz Irana. I Rusija i Bjelorusija vode u izvozu gnojiva, uskrativši tržište kalijeve soli, ključnog bjeloruskog izvoznog artikla. I dok su se poteškoće Rusije s domaćom automobilskom industrijom smatrale prilikom za nastojanja Irana da izvozi vozila i autodijelove, loša sigurnosna evidencija i reputacija iranskih vozila bacaju sumnju na uspjeh bilo kakvog dogovora.

Isto tako, dok je Teheran u avgustu navodno pristao opskrbljivati Rusiju dijelovima za avione u nastojanju da osujeti sankcije, a Moskva je prošle godine postigla dogovor s Teheranom o izvozu ruskih aviona u Iran, održivost takvih poslova je upitna.

"Ljudi u Rusiji ne žele voziti iranske automobile, a ljudi u Iranu ne žele letjeti ruskim avionima", rekao je Piatetsky.

Šta tek dolazi

Uprkos tome, čini se da su zvaničnici i Rusije i Irana predani nastavku traženja novih mogućnosti za trgovinu među državama koje su zainteresovane da im pomognu u borbi protiv, kako vjeruju, zapadnih nastojanja da ih ekonomski izoluje.

Ruski predsjednik Vladimir Putin obećao je 15. decembra da će njegova zemlja nastaviti s naporima u jačanju trgovine s partnerima u Aziji, Latinskoj Americi i Africi.

"Nikada nećemo krenuti putem samoizolacije", obećao je Putin. "Naprotiv, širimo i širićemo saradnju sa svima koji imaju interesa."

Ali na kraju, većina poslova među državama pod sankcijama relativno je malih razmjera, a stručnjaci vide ozbiljna ograničenja u onome što Rusija i Iran i njihova grupa trgovinskih partnera mogu učiniti kako bi se efikasno suprotstavili kaznenim mjerama protiv njih.

"Ove mjere zaobilaženja sankcija... mogu osigurati opstanak režima, ali neće dovesti do ekonomskog rasta", rekao je Tsai. "Nezamislivo je da će se ovaj 'blok' sankcioniranih nacija na bilo koji način ekonomski suprotstaviti Zapadu."

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG