Dostupni linkovi

Moskva zatvara kancelarije Amnestija i Hjuman Rajts Voča u Rusiji


Zgrada Gradskog suda u Moskvi koji je krajem 2021. zabranio Memorijal, najistaknutiju grupu za ljudska prava u zemlji (ilustrativna fotografija)
Zgrada Gradskog suda u Moskvi koji je krajem 2021. zabranio Memorijal, najistaknutiju grupu za ljudska prava u zemlji (ilustrativna fotografija)

Rusija je u petak saopštila da zatvara lokalne kancelarije nevladinih organizacija Hjumaan Rajts Voč (Human Rights Watch) i Amnesti Internešnela (Amnesty International) koje su radile u zemlji poslednjih 30 godina.

Saopštenje je usledilo 44. dana ruske vojne invazije u prozapadnoj Ukrajini, tokom koje je hiljade ljudi ubijeno, a više od 11 miliona je napustilo svoje domove u najgoroj izbegličkoj krizi u Evropi od Drugog svetskog rata.
Hjuman Rajts Voč radi u Rusiji već 30 godina, dok je Amnesti prisutan u zemlji od 1993. godine.

U Rusiji je ukupno 15 organizacija obrisano iz registra međunarodnih organizacija i stranih nevladinih organizacija zbog „kršenja važećeg zakonodavstva Ruske Federacije“, navodi se u saopštenju Ministarstva pravde bez navođenja detalja.

Rusija je takođe zatvorila lokalne kancelarije Karnegijeve zadužbine za međunarodni mir, Fondacije Fridrih Nauman za slobodu, Fondacije Fridrih Ebert, Fondacije Aga Kana, Udruženja Vspolnota Polska i drugih organizacija.

Rejčel Denber, zamenica direktora odeljenja za Evropu i centralnu Aziju u Hjuman Rajts Voču, rekla je da nema sumnje da je taj potez bio odgovor na izveštavanje te organizacije o ofanzivi Rusije u Ukrajini.

"Ruska vlada je već sasvim jasno stavila do znanja da nema koristi od bilo kakvih činjenica u vezi sa zaštitom civila u Ukrajini. Ovo je samo još jedan mali dokaz za to", rekla je Denber u izjavi za AFP.

Denber, koja je prethodno rukovodila moskovskom kancelarijom nadzornog organa, rekla je da će Hjuman Rajts Voč nastaviti da se bavi Rusijom.

„HRV se bavio Rusijom još od sovjetske ere, kada je bila zatvorena totalitarna država“, dodala je ona. „Tada smo pronašli načine da dokumentujemo kršenja ljudskih prava, a to ćemo činiti i u budućnosti.

’Radimo ono što je isrpavno'

Agnes Kalamar, generalna sekretarka Amnestija, rekla je da će njena organizacija takođe nastaviti da podržava Ruse.

„Udvostručićemo naše napore da razotkrijemo eklatantna kršenja ljudskih prava Rusije i kod kuće i u inostranstvu“, rekla je ona u saopštenju.

„U zemlji u kojoj su desetine aktivista i disidenata zatvoreni, ubijeni ili prognani, gde su nezavisni mediji okaljani, blokirani ili primorani na autocenzuru, i gde su organizacije civilnog društva stavljene van zakona ili likvidirane, mora da radite nešto kako treba ako Kremlj pokuša da vas ućutka“, kazala je ona.

Tokom protekle godine ruske vlasti su sprovodile neviđeno suzbijanje kritičkih glasova i nezavisnog novinarstva, što je uključivalo nazivanje nevladinih organizacija i medija „stranim agentima“.

Oznaka podseća na termin „neprijatelj naroda“ iz sovjetske ere i namenjena je pojedincima ili grupama koje dobijaju sredstva iz inostranstva i politički su aktivni.

'Reper strani agent'

Ministarstvo pravde je u petak saopštilo da imenuje još šest osoba za „strane agente“, uključujući popularnog repera Fejsa (Face) koji je govorio protiv ruske vojne kampanje u Ukrajini i napustio zemlju u znak protesta.

„Prvi strani agent reper“, napisao je on na Instagramu. „Hvala na najboljem rođendanskom poklonu“, rekao je pevač koji je u petak napunio 25 godina.


U prelomnom trenutku u ruskoj postsovjetskoj istoriji, Moskva je krajem prošle godine zatvorila Memorijal, najistaknutiju grupu za ljudska prava u zemlji. Osnovan 1989. od strane sovjetskih disidenata, uključujući i laureata Nobelove nagrade za mir Andreja Saharova, beležio je čistke iz Staljinovog doba, a takođe je vodio kampanju za prava političkih zatvorenika i drugih marginalizovanih grupa.

Aleksej Navaljni, lider ruske opozicije, osuđen je prošle godine na osnovu starih optužbi za prevaru nakon što je preživeo napad trovanja Novičokom, sovjetskim nervnim agensom, za koji on krivi Kremlj.

Prošlog meseca ruski sud ga je proglasio krivim po novim optužbama za proneveru i nepoštovanje suda i produžio mu kaznu na devet godina u zatvoru višeg obezbeđenja, dok Moskva nastoji da zbriše preostale džepove neslaganja.

Izvor: AFP
XS
SM
MD
LG