Dostupni linkovi

U Rusiji zatvorena još jedna organizacija za zaštitu ljudskih prava


Prostorije Centra za ljudska prava "Memorijal" u Moskvi
Prostorije Centra za ljudska prava "Memorijal" u Moskvi

Sud u Moskvi naložio je zatvaranje još jedne ruske organizacije za zaštitu ljudskih prava - Centra za ljudska prava Memorijal.

Odluka moskovskog gradskog suda o zatvaranju tog centra dolazi dan nakon što je Vrhovni sud Rusije ukinuo pravni status njegovoj sestrinskoj organizaciji Memorial international, međunarodnoj grupi za ljudska prava koja je privukla međunarodnu pažnju i priznanje za svoje studije političke represije u Sovjetskom Savezu.

Presuda moskovskog suda od 29. decembra bila je zasnovana na nalazu da je Centar za ljudska prava Memorijal prekršio drakonski ruski zakon o "stranim agentima", koji se sve češće koristi protiv grupa za ljudska prava, novinara, advokata, aktivista civilnog društva, i drugih.

Između ostalog, zakon zahteva od organizacija koja se smatra "stranom agenturom" postavlja takvu oznaku na sve što objavljuje ili emituje.

Nekoliko desetina ljudi protestovalo je 29. decembra ispred zgrade suda, uzvikujući "Sramota!", nakon objavljivanja presude.

Dan ranije, u odluci o zatvaranju organizacije Memorial international, tužilac je optužio to udruženje da stvara "lažnu sliku o Sovjetskom Savezu kao terorističkoj državi i ocrnjuje sećanje na Drugi svetski rat". Predstavnici Memorial internationala negirali su optužbe.

Aktivisti za ljudska prava saopštili su nema pravnog osnova za likvidaciju organizacije, čiji je jedan od osnivača Andrei Sakharov dobitnik Nobelove nagrade za mir.

"Danas smo čuli da je podnošenje tužbi protiv Memorijal internacionala i Centra za ljudska prava istog dana bila samo slučajnost. Mislim da niko ne veruje u to. To ukazuje da su ciljevi politički. Država ne voli to što Memorial radi i govori", rekao je sudu advokat Ilja Novikov.

Memorial internacional se na početku svog rada fokusirao na pokušaj dokumentovanja sovjetske represije i hiljada žrtava koje su završile u mreži radnih logora ili ih je po kratkom postupku pogubila sovjetska tajna policija.

U decenijama nakon toga, grupa je iznosila pokazatelje stanja prava u Rusiji.

Tokom saslušanja u moskovskom sudu, tužioci su sugerisali da je podrška Memoriala protestima u Rusiji bila usmerena na destabilizaciju zemlje i da njihova lista ljudi i organizacija koje smatraju političkim zatvorenicima predstavlja "dezinformisanje građana".

Na toj listi su poznate ličnosti u Rusiji kao što je opozicioni lider Aleksej Navaljni. Lista uključuje i mnoge verske grupe koje su prema drakonskom zakonu označene kao ekstremističke.

Evropski sud traži od Moskve da suspenduje odluku

Presuda je naišla na kritike od strane zapadnih vlada i aktivista za ljudska prava.

Evropski sud za ljudska prava zatražio je od Rusije da suspenduje presude o likvidaciji Memoriala.

Sud kome se po principu hitnosi obratio Memorial, pozvao je rusku vladu da suspenduje tu odluku na onoliko vremena koliko bude potrebno da taj Sud razmotri žalbu nevladine organizacije.

"Sud je odlučio da ukaže ruskoj vladi da u interesu strana i dobrog odvijanja procedure pokrenute pred njim, treba suspendovati sprovodjenje odluka o raspuštanju organizacije koja je podnela žalbu", naveo je sud čije sedište je u Strazburu.

Zakon o "stranim agentima" je usvojen 2012. godine i više puta je modifikovan.

Zahteva da se nevladine organizacije koje primaju stranu pomoć, a za koje ruska vlada smatra da se bave političkim aktivnostima, registruju kao "strani agenti". Noviji amandmani su usmereni na medijske organizacije, novinare, pa čak i na advokate koji ih brane.

Radio Slobodna Evropa je bila među prvim medijskim organizacijama koje su u Rusiji označene kao "strani agenti".

XS
SM
MD
LG