Dostupni linkovi

Od Bosne do Ukrajine ista lica među ruskim dobrovoljcima


Viktor Zaplatin u uniformi, lijevo, u Višegradu, na istoku BiH, u aprilu 2019. godine. Zaplatin je nekadašnji komandant Prvog dobrovoljačkog odreda Vojske Republike Srpske.

Rusima Igoru Strelkovu, Viktoru Zaplatinu i Aleksandru Kravčenku zajedničke su dvije stvari – ratovali su u Bosni i Hercegovini ’90-ih, kao dobrovoljci na strani Vojske Republike Srpske i u Donbasu na istoku Ukrajine 2014. godine, na strani proruskih separatista.

Treća činjenica koja ih povezuje jesu aktivnosti, u stvarnom svijetu i online, u vezi s invazijom Rusije na Ukrajinu, 24. februara 2022.

"Bili smo (Rusi) nježni prema Ukrajini. Spremni smo pomoći da se to promijeni", rekao je Viktor Zaplatin novinaru Moscow Timesa u februaru 2022. godine, nekoliko dana pred početak ruske agresije.

Zaplatin je jedan od starijih članova Saveza dobrovoljaca Donbasa.

"Ovo poglavlje za nas nikada nije zatvoreno. Ako se stvari opet zahuktaju, naravno, naoružat ćemo se i krenuti. Možemo se lako mobilizirati”, rekao je Viktor Zaplatin.

Na društvenim mrežama ove paravojne organizacije, djelomično sastavljene od bivših ruskih dobrovoljaca koji su se povremeno borili uz proruske separatističke snage u regiji Donbas od početka sukoba 2014. godine, stoji da je Zaplatin bio među njima.

Uloga ruskih dobrovoljaca u Višegradu

Prije više od dvadeset godina, Zaplatin je bio i u Višegradu, na istoku BiH.

Nekadašnji komandant Prvog dobrovoljačkog odreda Vojske Republike Srpske, prisjetio se ratnih dana iz BiH, tokom obilježavanja Dana ruskih dobrovoljaca u Višegradu, 12. aprila 2019. godine.

"Odred je formiran u Rusiji, a u Višegrad je stigao na novu 1993. godinu. To su bili Kozaci s Dona i iz Moskve. Motiv je bio, kako za mene, tako i za moju braću koja su ovdje došla – ništa drugo, već pomoći bratskoj Srbiji”, prisjetio se tada Zaplatin.

Prema presudama Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju, Višegrad je bio podvrgnut "jednoj od najopsežnijih i najnemilosrdnijih kampanja etničkog čišćenja tokom rata u BiH. U zločinima koji su se desili u Višegradu i okolini ubijeno je oko 3.000 Bošnjaka, uključujući oko 600 žena i više od stotinu djece”.

U ovom gradu danas stoji spomenik u čast ruskih dobrovoljaca, na kojem su ispisana imena 37 Rusa koji su poginuli u BiH.

Prema podacima Vlade Republike Srpske, u ratu u BiH sudjelovalo je oko 700 ruskih dobrovoljaca.

Zaplatin je ostao vezan za Balkan

U godinama kasnije bio je na čelu "Balkanske kozačke vojske", formirane u Kotoru, u Crnoj Gori 2016. godine.

"Balkanska kozačka vojska" je pansrpska, proruska ekstremistička grupa formirana neposredno prije izbora u Crnoj Gori.

Ne zna se koliko članova danas broji i koliko ih je trenutno aktivno.

U dokumentu "Visiti o koncu: Ruska strategija destabilizacije u Crnoj Gori" Instituta za vanjsku politiku (FPRI) navodi se da je svrha grupe, koji je podružnica ruske bajkerske grupe Noćni vukovi, nejasna, osim izjava koje podržavaju svepravoslavlje za slavenske narode.

Prije ovoga, Zaplatin je bio prvi zamjenik komandanta pogranične vojske tzv. Luganske narodne republike, dijela Ukrajine koji su od 2014. kontrolirali proruski separatisti, čiju neovisnost je ruski predsjednik Vladimir Putin priznao 21. februara 2022.

Zaplatin, prvi lijevo, sa zastavom Saveza dobrovoljaca Donbasa u Višegradu, april 2019.
Zaplatin, prvi lijevo, sa zastavom Saveza dobrovoljaca Donbasa u Višegradu, april 2019.

Francuska televizija France24 snimila je tokom februara 2022. članove Saveza dobrovoljaca Donbasa u onom što su oni sami opisali kao pripremu za bojno polje. Dopisnici France24 kazali su da očekuju da će biti raspoređeni u istočnoj Ukrajini.

Slične poruke objavili su na svojim zvaničnim kanalima, Telegramu i VKontakte, ali nije poznato da li su i u kojem broju članovi Saveza raspoređeni uz rusku vojsku u Ukrajini.

Od dobrovoljca do analitičara

"Ukrajina nema nikakve šanse ako se budemo ozbiljno borili", rekao je Igor Girkin, poznat i po svom prezimenu Strelkov, kineskoj novinskoj agenciji 5. marta 2022. godine.

Tri dana kasnije, Girkin ili Strelkov za slovački medij Dennikn komentira nešto drukčije.

Kaže da Rusi slabo napreduju i imaju velikih problema. Slovački medij kaže da, iako je Strelkov traženi zločinac, njegovi stavovi su zanimljivi, jer otkriva više nego to čine zvanični kanali Kremlja.

U objavama na svojim zvaničnim Telegram i YouTube računima, Strelkov, danas ruski politički aktivist, ranije zapovjednik proruskih vojnih snaga u Donjecku i oficir Savezne službe sigurnosti, svakodnevno izvještava o toku invazije Ukrajine.

Strelkov optužen za obaranje aviona MH17

Dok u Ukrajini traju granatiranja, u Nizozemskoj su 7. marta suci saslušali odbranu u suđenju za obaranje aviona MH17.

Jedan od trojice Rusa optuženih za obaranje putničkog aviona iznad Ukrajine 2014. godine, pri čemu je poginulo svih 298 osoba, jeste i Igor Strelkov. On i još dvojica Rusa i Ukrajinac optuženi za ovaj čin su na slobodi.

Nizozemski tužitelji zatražili su doživotne kazne za optužene, koji se terete da su pomogli u opskrbi raketnog sustava kojim su proruski separatisti ispalili raketu na let MH17 Malaysia Airlinesa.

Nizozemska vlada smatra Rusiju odgovornom. Vlasti u Moskvi poriču umiješanost.

Nakon godina prikupljanja dokaza, međunarodni tim istražitelja zaključio je u maju 2018. da je lanser kojim je oboren avion, koji je bio na putu od Amsterdama do Kuala Lumpura, pripadao ruskoj 53. protuzračnoj raketnoj brigadi.

Presuda u ovom slučaju očekuje se do kraja 2022. godine.

Konferencija za novinare o obaranju aviona, 2019. Na fotografijama osumnjičeni Igor Girkin Strelkov, Oleg Pulatov, Sergej Dubinski, Leonid Harčenko.
Konferencija za novinare o obaranju aviona, 2019. Na fotografijama osumnjičeni Igor Girkin Strelkov, Oleg Pulatov, Sergej Dubinski, Leonid Harčenko.

No, nije rat na istoku Ukrajine prvo ratno iskustvo Igora Strelkova.

Prema vlastitom priznanju učestvovao je u oba čečenska rata i Pridnjestrovlju, dijelu Moldavije koji kontroliraju separatisti koje podržava Rusija.

"Bosanski dnevnik" Strelkov je objavio početkom 1993. godine u desničarskim ruskim novinama Zavtra.

Kao i sunarodnik Zaplatin, Strelkov je tokom rata bio u Višegradu.

Fotografija objavljena na Twitteru na kojoj je navodno Igor Strelkov (u sredini), tokom rata u Višegradu, 1992. godine. RSE nije mogao samostalno potvrditi autentičnost fotografije.
Fotografija objavljena na Twitteru na kojoj je navodno Igor Strelkov (u sredini), tokom rata u Višegradu, 1992. godine. RSE nije mogao samostalno potvrditi autentičnost fotografije.

Strelkov je bio pripadnik 2. ruskog dobrovoljačkog odreda, koji je vodio Mihail Trofimov, i borio se uz 2. podrinjsku i 2. majevičku brigadu Vojske Republike Srpske.

Ovaj ruski odred učestvovao je u nekim od najtežih sukoba za kontrolu Višegrada, kao i susjednih tada zaštićenih zona Ujedinjenih naroda Žepe i Goražda.

Radio Slobodna Evropa nije uspio stupiti u kontakt s Igorom Strelkovom.

Slučaj Aleksandra Kravčenka

Aktivnosti Igora Strelkova na internetu prati još jedan ruski dobrovoljac tokom rata u BiH.

Aleksandar Kravčenko 28. marta na Facebooku je podijelio link s YouTubea na kojem Strelkov analizira vojne aktivnosti u Ukrajini. Krevčenko na svom Facebook profilu ima i fotografiju s Igorovm Strelkovom, iz 2014. godine.

Kravčenko, koji je tri puta ranjen u BiH, u redovima vojske RS-a, i poslije rata je neko vrijeme ostao živjeti u BiH.

On je i osnivač "Kosovskog fronta", ruske organizacije koja je prvobitno osnovana, kako navodi Kravčenko “s ciljem podrške Srbima na Kosovu i Metohiji”. Tokom rata u Ukrajini 2014. godine, Kosovski front bio je aktivan i u Donbasu.

U ranijem intervjuu, Kravčenko je za RSE govorio o ulozi Fronta u odlascima državljana Srbije, Crne Gore, Bosne i Hercegovine u Ukrajinu. Negirao je da je organizirao dolaske, ali je potvrdio da su pomagali "Srbima, dobrovoljcima koji su došli podržati ruski narod u Donbasu".

U vrijeme invazije Ukrajine, Kravčenko redovito objavljuje tekstove na stranici kojom upravlja.

Tako je 5. marta objavio tekst "Zločinci svih zemalja, ujedinite se", u kojem piše kako "Zelenski formira legiju stranaca".

Tekst na portalu Kosovski front ispod kojeg je potpisan Aleksandar Kravčenko; mart 2022.
Tekst na portalu Kosovski front ispod kojeg je potpisan Aleksandar Kravčenko; mart 2022.

U tekstu objašnjava, bez stvarnih dokaza, koje su to grupe stranaca spremne boriti se u Ukrajini protiv Rusije i posebno izdvaja Hrvate, označavajući ih nacistima, i kosovske Albance, za koje piše "da su vođeni patološkom mržnjom prema balkanskim Rusima-Srbima”.

Do kraja teksta iznosi niz propagandnih tvrdnji o ratu na Kosovu, navodeći netačne podatke da su Albanci počinili genocid nad Srbima.

Od okončanja rata na Kosovu, oko 70 osoba pravomoćno je kažnjeno za ratne zločine, među kojima su pripadnici i srpskih snaga i Oslobodilačke vojske Kosova.

Nijedna optužnica nije podignuta zbog navodnog "genocida nad srpskim stanovništvom", kako je to u tekstu napisao Kravčenko.

Tokom konflikta na Kosovu 1998. - 1999. ubijeno je više od 13.500 osoba. Taj podatak je objavio Fond za humanitarno pravo. Od tog broja, 76 posto se vjeruje da su bili civili. Još uvijek se traga za 1.600 nestalih.

Kravčenko je na upit RSE o njegovom boravku u BiH putem emaila odgovorio da "ne može razgovarati".

Posljednji posjet BiH, u povodu odavanja počasti poginulim ruskim dobrovoljcima, Kravčenko je iskoristio da posjeti i Bijeljinu, grad na sjeveroistoku BiH.

Tamo je, 13. aprila 2021., s predstavnicima "Moskovske organizacije ratnih veterana u Republici Srpskoj od 1992. do 1995. godine", uručio gradonačelniku Bijeljine Ljubiši Petroviću medalju "Ratnik", "kao znak bratstva i ljubavi između ruskog i srpskog naroda", saopćeno je iz tada iz Gradske uprave Bijeljine.

"Nakon rata ostao sam osam godina u Republici Srpskoj i Srbiji, naučio sam jezik i srodio se sa srpskim narodom. Drago mi je što sam danas u Bijeljini, u našoj Republici Srpskoj, koju nisam zaboravio ni nakon povratka u Moskvu", rekao je Kravčenko prošle godine u Bijeljini.

Ruski veterani s načelnikom Bijeljine, 13. april 2021. Aleksandar Kravčenko je drugi s lijeve strane.
Ruski veterani s načelnikom Bijeljine, 13. april 2021. Aleksandar Kravčenko je drugi s lijeve strane.

Kravčenko je na svom Facebook profilu 2014. objavio fotografiju na kojoj se vidi državljanin BiH Gavrilo Stević, inače jedini koji je procesuiran zbog odlaska na ratište u Ukrajinu.

Stević je pred Sudom BiH pravosnažno oslobođen krivice. On tvrdi da je u Ukrajinu išao iz humanističkih, ne ratničkih motiva.

Vlasti BiH nemaju zvaničnih podataka o državljanima koji su išli na ratište u Ukrajinu, što je krivično djelo prema zakonima BiH, ali se od sigurnosnih izvora saznaje da je riječ o 12 državljana BiH, od kojih sedam ima i državljanstvo Srbije.

Poslije svega

Pravosudni organi u BiH do danas nisu pokrenuli nijedan predmet u vezi sa sudjelovanjem ruskih državljana u ratu u BiH.

Svakog 12. aprila u Višegradu obilježava se Dan ruskih dobrovoljaca, u znak sjećanja na tri poginula vojnika, ruska državljana, 1993. godine.

Ovaj datum je uvršten u kalendar značajnih historijskih događaja jednog od dva bosanskohercegovačka entiteta Republike Srpske.

Bošnjaci, koji su se vratili u Višegrad, više puta su tražili da Tužiteljstvo BiH istraži i procesuira ruske državljane i njihove aktivnosti i moguće zločine tokom rata.

Nakon prijave udruženja "Žena žrtva rata", poslije obilježavanja Dana 2021. godine, Tužiteljstvo BiH je formiralo predmet koji se tiče obilježavanja ovog datuma, međutim nije se odmaklo dalje od toga.

XS
SM
MD
LG