Dostupni linkovi

Višegradski spomenik koji produbljuje mržnju


Novo spomen obilježje (na fotografiji) Bošnjaci smatraju provokacijom i nastavkom produbljivanja mržnje u gradu
Novo spomen obilježje (na fotografiji) Bošnjaci smatraju provokacijom i nastavkom produbljivanja mržnje u gradu

U Višegradu, na uzvišenju Grad iznad čuvenog mosta Mehmed - paše Sokolovića, u srijedu je otkriven spomen-krst veličine 5,5 metara, težak 400 kilograma u čast ruskim dobrovoljcima koji su poginuli kao pripadnici Vojske Republike Srpske tokom ratnih godina u BiH. Više udruženja koja okupljaju žrtve, porodice žrtava i svjedoke genocida osuđuju taj čin i naglašavaju da je ovo namjerno vrijeđanje žrtava brojnih zločina počinjenih u ovom gradu. Istovremeno je u Banjaluci najavljena izgradnja srpsko-ruskog hrama.

Vladimir Isidorov ruski je dobrovoljac koji je sa stotinama drugih sunarodnjaka devedesetih godina došao u Bosnu da bi, kako kaže, branio bratski srpski narod. Danas je ratni vojni invalid i došao je u Višegrad kako bi prisustvovao otkrivanju spomen krsta na Starom gradu i parastosu na vojničkom groblju Megdan u Višegradu, gdje je ukopano sedam ruskih državljana.

„Zvanične ruske vlasti nisu tada mogle poslati zvaničnu vojsku da vam pomogne. Ono što smo bili dužni da uradimo, nije mogla da uradi zvanična ruska vlast, ono što je radila zadnjih dvjesto godina. Zato se običan narod organizovao da dođe u Bosnu i da pomogne. Nismo vam mogli donijeti pobjedu, izmijeniti tok rata, ali smo vam pokazali ljubav našeg naroda prema srpskom narodu i iz te ljubavi je dosta ruskih dobrovoljaca dalo svoj život i svoju glavu, potvrđujući tu ljubav.“


Izgradnju krsta inicirali su članovi Boračke organizacije iz Višegrada, koji su nekoliko dana na teško pristupačnu lokaciju, nosili materijal na svojim leđima i podigli krst od prokroma, koji im je doniralo udruženje „12. april“ iz Zvečana sa Kosova.

„Moje je mišljenje da spomenike treba graditi, ne treba ih rušiti, jer oni nama svojim jezikom – a taj je jezik nama nepoznat – poručuju da su svjedoci nekih prošlih vremena, sadašnjih vremena, za buduća pokoljenja, i nama samima“, kaže predsjednik boračke organizacije iz Višegrada, Milisav Vasić.

Prije nekoliko godina, na području Višegrada, podignut je spomenik poginulim ruskim vojnicima. Ovo novo spomen obilježje Bošnjaci smatraju provokacijom i nastavkom produbljivanja mržnje u gradu, koji je već godinama domaćin okupljanjima Ravnogorskog pokreta, ruskih dobrovljaca, koji je osim ruskim plaćenicima podigao i spomenike Draži Mihailoviću, Karađorđu, naziv ulice dodijelio Užičkom korpusu, a na centralnom gradskom trgu izgradio i spomenik srpskim borcima.

Spomenik četničkom komandantu Draži Mihailoviću u Višegradu
Spomenik četničkom komandantu Draži Mihailoviću u Višegradu


Predsjednik Skupštine Općine Višegrad i Medžlisa Islamske zajednice Višegrad, Bilal Memišević najavljuje da će zbog posljednjih dešavanja zatražiti reakciju državnih vlasti.

„Ovo spomen obilježje je na bosanskoj zemlji, a podignuto je stranom ratniku. To vrijeđa svakog čovjeka, vrijeđa inteligenciju svakog Bošnjaka, vrijeđa inteligenciju svakog povratnika. Spomen obilježja zaslužuju vojne formacije kao što je Armija Republike BiH, kao što je Vojska Republike Srpske, kao što je HVO. To su vojne komponente koje su bosanske, koje je bosanska država priznala i takva obilježja tim ljudima možemo i prihvatiti, i pored problema koji su bili između ove tri komponente. Sve drugo je za svaku osudu i naš odgovor će biti spomenik bosanskoj žrtvi na bosanskoj zemlji. Aktivirana su udruženja nastala u ratu i u poslijeratnom periodu i mi ćemo vrlo brzo imati adekvatan odgovor.“

Bilal Memišević posebno naglašava da je spomen-krst izgrađen bez potrebnih dozvola te najavljuje

Kad je već tako, i mi ćemo iskoristiti priliku i pozabaviti se sličnom radnjom. Mi ćemo na kontra strani rijeke Drine, izgraditi spomenik u obliku cvijeta ljiljana, koji neće biti lakši od 400 kilograma niti niži od pet i po metara“, kaže Memišević.

Prema podacima Vlade RS, u ratu u BiH učestvovalo je oko 700 ruskih dobrovoljaca, koji se vrlo često nazivaju i plaćenicima jer su za svoj angažman imali određene beneficije. U BiH je poginulo 37 Rusa, a njihova imena ugravirana su na prije nekoliko godina podignutom spomeniku na Megdanu u Višegradu. Njihova uloga bila je nečasna, kaže autor knjige „Uloga ruskih i grčkih plaćenika u ratu u BiH“, Aziz Tafro:

Igor Girkin Strelkov u Donjecku 2014. godine
Igor Girkin Strelkov u Donjecku 2014. godine


„Ja sam napisao ovu knjigu zato što taj fenomen nije ozbiljno shvaćen, nije se shvatilo da se radi o opasnoj terorističkoj organizaciji na tlu Evrope. Igor Girkin Strelkov koji je ratovao u Višegradu, kad se vratio u Rusiju napravio je terorističku organizaciju koja je u Ukrajini podigla pobunu i cijeli rat u Ukrajini je vodio on. On je dogovoran i za rušenje malezijskog aviona. Viktor Vladimirovič Zaplatin, takođe ruski plaćenik koji je ratovao u Višegradu, Goraždu i Sarajevu je komandant balkanske kozačke vojske sa jedinicima u Makedoniji, Crnoj Gori, Srbiji i BiH. Radi se o opasnoj terorističkoj organizaciji koja je prijetnja miru na Balkanu.“

Točan broj ruskih dobrovoljaca koji su se borili u redovima vojske bosanskih Srba tokom rata nije poznat. Pojedini mediji navode da se taj broj kreće između 500 do 600, dok Vlada RS ima podatak od 700 dobrovoljaca.

Prema podacima Međunarodnog suda za bivšu Jugoslaviju, u Višegradu je ubijeno oko 3.000 civila, među kojima je 600 žena i 119 djece, a zločini poput živih lomača na Bikavcu i u Pionirskoj ulici ovaj grad su učinili poznatim po zlu i jednoj od najsurovijih kampanja etničkog čišćenja tokom rata u BiH, kako se navodi u jednoj od presuda Međunarodnog suda za bivšu Jugoslaviju.

Nije samo spomen-krst ruskim dobrovoljcima način da se jačaju veze Republike Srpske s Ruskom Federacijom. Najavljeno je da će naredne godine početi izgradnja još jednog objekta. Naime, Banjaluka će dobiti rusko- srpski hram u sklopu kojeg će se nalaziti i ruski kulturni centar.

Ideja je navodno stara 100 godina. Episkop banjalučki Jefrem najavio je da bi izgradnja temelja ovog duhovnog centra mogla da počne u julu naredne godine, kada se navršava 100 godina od stradanja ruske carske porodice Romanov.

„Mislimo da ćemo tim povodom osveštati temelje, a moguće je da uradimo i više od toga", rekao je vladika Jefrem.

Na poklon zemljište za izgradnju rusko-srpskog vjerskog i kulturnog centra: Banja Luka
Na poklon zemljište za izgradnju rusko-srpskog vjerskog i kulturnog centra: Banja Luka


Objekat će se graditi u blizini zgrade Vlade RS i imaće površinu od oko 6.500 metara kvadratnih. Zemljište je poklon Građevinskog preduzeća "Krajina", što je posebno pozdravio predsjednik RS, Milorad Dodik.

„Zemljište je preneseno Srpskoj pravoslavnoj crkvi koja će se sada obratiti nadležnim kako bi se dobile neophodne dozvole. Izgradnja monumentalnog rusko-srpskog vjerskog i kulturnog centra u Banjaluci trajno će obilježiti naše postojanje na ovim prostorima“, rekao je Dodik.

Savjetnik u Ambasadi Rusije u BiH Petar Frolov pozdravio je najavu izgradnje rusko-srpskog hrama te izrazio očekivanje da će se doći i do momenta otvaranja ovog centra.

„Želimo da ovaj put pređemo dobro i oprezno,i da objekat završimo kako bi se Centar otvorio“, rekao je Frolov.

Naredni korak će biti formiranje Odbora za izgradnju, koji će uz pomoć Ruske pravoslavne crkve, pojektovati budući izgled srpsko-ruskog hrama sa kulturnim centrom i trgom te drugim pratećim objektima.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG