Američki državni sekretar Marco Rubio završio je 8. maja dvodnevnu diplomatsku posjetu Rimu i Vatikanu, obilježenu naporima da se poprave odnosi sa Italijom, nakon što su sedmicama pojačane tenzije zbog Irana.
I dok je nastojao stabilizirati savez, Rubio je snažno branio vojnu poziciju Washingtona na Bliskom istoku i izdao oštra upozorenja protiv, kako je naveo, pokušaja Irana da uspostavi kontrolu nad Hormuškim moreuzom.
Posjeta Rubija Italiji dolazi u kontekstu rastuće napetosti u odnosima Washingtona i Rima.
Premijerka Italije Giorgia Meloni, nekada smatrana jednom od najbližih evropskih saveznica američkog predsjednika Donalda Trumpa, sve se više distancira od strategije Washingtona prema Iranu.
Meloni je javno signalizirala protivljenje značajnijem sudjelovanju u sukobu i kritizirala Trumpove napade na papu Lava XIV.
Rubio je 8. maja održao konzultacije s Meloni i talijanskim ministrom vanjskih poslova Antoniom Tajanijem, a rasprave su se usredotočile na "regionalne sigurnosne izazove, uključujući Bliski istok i Ukrajinu", kao i na "kontinuiranu transatlantsku suradnju", naveo je glasnogovornik State Departmenta Tommy Pigott.
Pragmatizam umjesto politike u Vatikanu
Centralni dio programa posjete bio je susret s papom Lavom XIV, održan 7. maja u pozadini Trumpovih ponovljenih kritika pape zbog rata u Iranu i pitanja migracija.
Trump je posljednjih sedmica više puta ukorio papu nakon što je pozvao na suzdržanost u sukobu na Bliskom istoku i osudio politiku masovne deportacije koja utječe na migrante i izbjeglice. Vatikan je također izrazio zabrinutost zbog humanitarnog utjecaja borbi u Iranu i široj regiji.
Rubio je nastojao sastanak uokviriti diplomatskim, a ne ideološkim terminima.
"Crkva je važna globalna institucija i prisutna je širom svijeta“, rekao je Rubio novinarima prije odlaska iz Rima. "Važno je podijeliti naša stajališta, objašnjenje i razumijevanje odakle dolazimo. I mislio sam da je to bilo vrlo pozitivno".
Opisao je Vatikan kao utjecajan diplomatski kanal, navodeći ulogu Katoličke crkve u Africi, Latinskoj Americi, Libanonu i Kubi.
Naprezanja u NATO-u i evropske frustracije
Osim Vatikana, Rubio je bio pod pritiskom o budućnosti američke vojne prisutnosti u Evropi nakon što je Washington najavio planove za povlačenje hiljada vojnika iz Europe, a Trump zaprijetio širim smanjenjima vezanim uz evropske odgovore tokom sukoba u Iranu.
Rekao je da nisu donesene nikakve odluke o povlačenju trupa iz Italije ili široj ulozi SAD-a u NATO-u.
"Jedna od prednosti članstva u NATO-u je ta što nam omogućuje raspoređivanje snaga u Evropi i baze koje nam daju logističku mogućnost projiciranja moći", rekao je.
"Ali imali smo nepredviđenu situaciju, a neke zemlje u Evropi, poput Španjolske, na primjer, uskratile su nam korištenje tih baza za vrlo važnu nepredviđenu situaciju".
dodao je da je to "stvorilo nepotrebne opasnosti" za američke operacije i sugerisao da će pitanje morati dalje da razmatra administracija.
Tokom posjete Rubio je više puta branio pristup Trampove administracije prema Iranu, tvrdeći da postoji široki konsenzus da Teheran ne smije da dobije nuklearnu bombu.
"Svaki američki predsjednik kaže da oni ne smiju imati nuklearno oružje. Ovo je prvi američki predsjednik koji zaista pokušava nešto konkretno povodom toga".
Rubio je posebno bio oštar kada je reč o Hormuškom moreuzu, ključnom svjetskom pomorskom pravcu kroz koji prolazi veliki dio svetskih energetskih snabdijevanja.
"Normalizacija njihove kontrole nad međunarodnim plovnim putem je i nezakonita i jednostavno neprihvatljiva", rekao je.
Upozorio je da bi prihvatanje iranskih tvrdnji nad tim vodenim putem stvorilo opasan međunarodni presedan.
"Ako je odgovor ne, ne želimo to da normalizujemo, onda treba da imate nešto više od samo odlučnih izjava da to podržite". rekao je.
Rubio je snažno branio i nedavne američke vojne akcije u i oko Hormuškog moreuza poslije sukoba između američkih i iranskih snaga.
"Ono što ste jučer vidjeli bilo je da su američki razarači prolazili kroz međunarodne vode, a Iranci su na njih pucali, i SAD su reagovale odbrambeno kako bi se zaštitile. Mi nismo pucali. Oni su na nas pucali", rekao je za RSE 8. maja. "
Na pitanje da li kontinuirani sukobi potkopavaju tvrdnje administracije da je operacija "Epska bijes" završena, Rubio je insistirao da je originalna ofanzivna misija zaključena nakon što su smanjene iranske sposobnosti lansiranja raketa, mornarička sredstva, zrakoplovstvo i vojne fabrike.
"Šta ako ispalite dron ili raketu na naš razarač? Šta treba da radimo? Da dozvolimo da pogodi? Samo glupe zemlje ne uzvraćaju vatru kada na njih pucaju. A mi nismo glupa zemlja".
Napori za posredovanje u Ukrajini
Na pitanje RSE o trenutnom stanju pregovora o miru u Ukrajini – uključujući nedavne ruske napade na civilne ciljeve nakon što je Moskva zagovarala primirje, Rubio je rekao da su SAD pokušale da budu posrednik između Moskve i Kijeva, ali da "do sada to nije dovelo do plodonosnog ishoda".
"Spremni smo da nastavimo tu ulogu ako može biti produktivna,“ rekao je, dodajući da Vašington ne želi da "gubi vrijeme i energiju" na napore koji ne pomjeraju pregovore naprijed.
Rubio je dodao da će Vašington nastaviti da traži prilike kako bi pomogao da se obje strane približe mirovnom sporazumu.
Ipak, Rubio je priznao da su trenutni diplomatski napori "zapeli" dok je istovremeno naglasio da SAD ostaju spremne da ponovo uspostave angažman ukoliko se okolnosti promijene.