Preveo: Milad Obradović
Četvrtog jula 1950. godine, kada je Radio Slobodna Evropa (Radio Free Europe / Radio Liberty, RFE/RL) prvi put objavio -- "Ovo je Radio Slobodna Evropa" -- publici iza željezne zavjese u komunističkoj Čehoslovačkoj, ljudi su slušali jer su očekivali istinu.
Sedamdeset godina kasnije, platforme su se proširile i mandat je porastao, a RSE je emitovao osnovne vijesti putem radija, televizije i digitalnih medija za više od 38 miliona ljudi u 23 zemlje, sa malo ili bez bilo kakvih vlastitih slobodnih medija.
"RSE ima plemenitu misiju i tokom decenija igrao je istorijsku ulogu u zemljama koje se bore za demokratiju i ljudska prava", rekla je v.d. predsjednice, Daisy Sindelar.
"Alati su se promijenili, ali izazovi su u osnovi isti. Imamo neke od najodanijih novinara u struci i zaslužili smo povjerenje naše publike. Znamo da i u najtežim okruženjima naš rad na izvještavanju vijesti i modeliranju vrijednosti nezavisne štampe pravi razliku ljudima, kada nigdje drugdje nije moguće pronaći vjerodostojno izvještavanju o pitanjima koja su im bitna."
- Specijal: Sedamdeset godina Radija Slobodna Evropa
U počast RSE povodom 70. godišnjice i 25. godišnjice njegovog premještanja iz prvobitnog sjedišta u Minhenu u Prag, predsjednik češkog Senata Miloš Vystrcil rekao je: "Za mnoge moje savremenike i za mene, RSE je bio izvor slobodnih informacija i prozor u slobodni svijet... Ponosan sam što se sada RSE emitira iz Praga, tako da mi možemo... sudjelovati u protoku slobodnih informacija u Rusiju i druge postsovjetske zemlje. Za građane tih zemalja, sada je to isto toliko važno kao što je i za nas bilo slušanje programa iz Minhena".
Sedamdeseta godišnjica Radija Slobodna Evropa dolazi kada RSE ostaje gotovo sam u pokrivanju krize korona virusa u zemljama poput Irana i Rusije, gdje su zvaničnici obezvrijedili ili potpuno negirali opseg i uticaj pandemije. Godišnjica dolazi i usred novih prijetnji novinarima i uređivačkim principima.
Nezavisni bloger Ihar Losik, konsultant za društvene mreže Bjeloruskog servisa RSE, trenutno se nalazi u zatvoru u Minsku, optužen od vlasti da je upotrebio njegov Telegram kanal da bi "obavljao pripreme za narušavanje javnog red". Pred predsjedničke izbore u avgustu, vlada je postala zabrinuta dominacijom Bjeloruskog servisa RSE na digitalnim platformama: registrovala je rekordnih 3,3 miliona video pregleda na YouTubeu, gotovo tri miliona posjeta njegovoj web stranici i 1,2 miliona pregleda videozapisa na Facebooku u maju, a posebno zbog neprekidnog pokrivanja korona virusa, koji su državni mediji ignorisali, dok je autoritarni predsjednik zemlje Aleksandar Lukašenko to više puta odbacio kao "psihozu".
Jedna novinarka Ruskog servisa RSE pod istragom je zbog intervjua u aprilu 2020., sa liječnikom iz Sankt Peterburga, koji je opisao nedostatak medicinske opreme i potrepština za liječenje pacijenata sa korona virusom u njegovoj bolnici. Svetlana Prokopyeva iz Pskova na sudu je zbog "opravdavanja terorizma" nakon što je na radiju spekulisala da je politički očaj možda natjerao tinejdžera iz Arhangelska 2018. da detonira samoubilačku bombu. Zvanična Moskva je imenovala RSE kao "stranog agenta" u 2017. godini, te pooštrila zakon u 2019. za sa ciljem progona pojedinih novinara - oruđa su to oživljena iz sovjetskog doba, koja bi trebala nametnuti autocenzuru i strah.
U Rusiji, gdje je RSE počeo sa emitovanjem 1953. godine, slijedeći programe u Istočnoj Europi, zahtjevi, posebno mlađe publike za stvarnim pričama o stvarnim ljudima, pokrenuli su rast i uticaj digitalne TV mreže RSE - Current Time. Pokrivanje uživo izbornih protesta, korupcije, lokalnih aktivizama, te proizvoljnih hapšenja jedinstveno je u zemlji u kojoj državna televizija spinuje propagandu i teorije zavjere, dok politička opozicija uopšte nije prisutna u programu.
RSE je proširio svoj domet posljednjih desetljeća na stanovništvo lišeno slobodne štampe u Afganistanu, kako bi se suprotstavili ekstremističkoj propagandi u militantnim uporištima i u Pakistanu.
U posljednje vrijeme, i na države članice EU u kojima je pluralizam medija u padu. Takođe, ima nezamjenljivu ulogu u Iranu, probijajući zvaničnu cenzuru da bi dostigao 15,4 posto odrasle populacije na radiju, internetu i televiziji. U prvih šest mjeseci 2020. Iranski servis na perzijskom jeziku poznatiji kao Radio Farda, pružio je jedinstvenu pokrivenost uživo i kritičku analizu nacionalnih protesta zbog cijena benzina, atentata na zapovjednika Iranske revolucionarne garde Qasema Soleimanija, oborenog ukrajinskog aviona i izbijanja korona virusa. Iranska vlada i službeni mediji, u svim slučajevima, propagirali su teorije zavjere, prikrivali informacije i lagali.
U prvim danima pandemije korona virusa, nakon što je istraga Radio Farde otkrila da je vlada znatno smanjivala broj smrtnih slučajeva, urednik servisa je Radio Farda uporedio sa poligrafom. Rekao je: "Otkrivamo laži, prijavljujemo činjenice i ljudi nam vjeruju."
O RFE/RL
Radio Slobodna Evropa se oslanja na svoje mreže lokalnih novinara kako bi pružio tačne vijesti i informacije za više od 38 miliona ljudi, na 27 jezika u 23 zemlje u kojima je sloboda medija ograničena ili u kojima profesionalna štampa nije u potpunosti razvijena. Njegovi su videozapisi pregledani više od 3,6 milijardi puta na Facebooku, YouTubeu i Instagramu. RSE je urednički nezavisna medijska kompanija koja se finansira iz granta američkog Kongresa, putem američke Agencije za globalne medije (USAGM).
Facebook Forum