Dostupni linkovi

Rodno senzitivni jezik tema polemika u institucijama Srbije


Beogradski mural na rodno osetljivom jeziku. 1. 6. 2021.
Beogradski mural na rodno osetljivom jeziku. 1. 6. 2021.

Savet za srpski jezik, nezavisno telo pri Vladi Srbije, predložiće novoj Vladi, nakon što bude formirana, da izmeni Zakon o rodnoj ravnopravnosti u delu u kom se propisuje upotreba rodno senzitivnog jezika.

Polemika u javnosti o rodno senzitivnom jeziku, odnosno upotrebi ženskih oblika za profesije i titule žena, traje godinama unazad. Sada se prenela i na institucionalni nivo budući da se ovom zakonu, koji je 2021. usvojila Skupština Srbije, protivi telo Vlade.

Zakon, između ostalog, propisuje da državni organi koriste rodno senzitivni jezik "u nazivima radnih mesta, položaja, zvanja i zanimanja", a na korišćenje ženskih oblika za profesije i zvanja obavezuje i medije.

Zakon je stupio na snagu, ali je Ministarstvo za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog, kao predlagač zakona, odložilo primenu pojedinih odredbi do juna ove godine.

Najveću pažnju u zakonu privukle su kaznene odredbe za državne organe koji ne koriste rodno senzitivni jezik. U javnim polemikama na stranu protivnika rodno senzitivnog jezika svrstala se i Srpska pravoslavna crkva.

Šta traži Savet za srpski jezik?

"U preporuci Vladi Srbije prenećemo stav Saveta da treba ukinuti sve lingvističke odredbe iz Zakona o rodnoj ravnopravnosti jer su napisane bez konsultovanja relevantnih institucija", navodi se u pisanom odgovoru Radiju Slobodna Evropa (RSE) predsednika Saveta za srpski jezik, Aleksandra Milanovića.

Spomenuti Savet za srpski jezik osnovan je odlukom Vlade u martu 2023. sa zadatkom da prati i analizira stanje upotrebe srpskog jezika u javnom životu, kao i da daje preporuke i stručna mišljenja.

Sa druge strane, Zakon o rodnoj ravnopravnosti usvojen je u Skupštini Srbije dve godine pre osnovanja Saveta i u nekoliko članova propisuje upotrebu rodno senzitivnog jezika.

Inače, ovaj zakon u širem smislu propisuje mere za ostvarivanje i unapređivanje rodne ravnopravnosti u Srbiji, a ne bavi se isključivo jezikom.

Predsednik Saveta Aleksandar Milanović za RSE kaže da je ovim zakonom rodno senzitivni jezik uveden "političkim dekretom" i da ne proizilazi iz jezičke prakse.

Zakon o rodnoj ravnopravnosti propisuje novčanu kaznu za državne organe od 5.000 do 150.000 dinara (od 43 do 1,276 evra) za više prekršaja koje se tiču pitanja rodne ravnopravnosti i diskriminacije.

Jedan od prekršaja tiče se i upotrebe rodno senzitivnog jezika, odnosno uvodi se obaveza korišćenja rodno senzitivnog jezika, kako se navodi, "u udžbenicima i nastavnom materijalu, kao i u svedočanstvima, diplomama, klasifikacijama, zvanjima, zanimanjima i licencama, kao i u drugim oblicima obrazovno-vaspitnog rada".

Zakonom se predviđa i da su mediji u Srbiji dužni da prilikom izveštavanja "koriste rodno osetljiv jezik i da razvijanjem svesti o značaju rodne ravnopravnosti doprinose suzbijanju rodnih stereotipa". Ipak, za kršenje ove obaveze u zakonu za medije nisu propisane kaznene odredbe.

Savet najavljuje da će preporuke predati Vladi Srbije nakon što bude formirana.

U Srbiji su 17. decembra održani vanredni parlamentarni izbori. Dosadašnja Vlada je u tehničkom mandatu, a nova se, prema najavama, očekuje u martu mesecu.

Boban Arsenijević, profesor lingvistike na Univerzitetu u Gracu, smatra da je sukob Saveta za srpski jezik i institucija koje se zalažu za upotrebu rodno osetljivog jezika ideološke prirode.

On navodi da je licemerno da Savet za srpski jezik kritikuje uplitanje institucija u korišćenje jezika jer ta institucija to isto čini.

"Licemerni argument dakle krije drugačiji motiv. Jedini cilj (Saveta) je da što više oduzmu moći liberalnoj ideologiji i dobave je sebi, odnosno konzervativnim snagama", navodi Arsenijević.

Ko se još protivi upotrebi rodno senzitivnog jezika?

Na odredbe zakona koje se odnose na rodno osetljiv jezik reagovao je 2021. i Odbor za standardizaciju jezika, naučno-stručno telo obrazovano 1997. godine pri Institutu za srpski jezik Srpske akademije nauka i umetnosti.

Oni su tada naveli da se tim zakonskim odredbama nameće korišćenje izraza poput "vatrogaskinja", "filološkinja", "borkinja" koji, kako se tvrdi "ne da nisu svojstvene srpskom standardnom jeziku, nego predstavljaju nasilje nad njegovim zakonitostima".

Zakon o rodnoj ravnopravnosti ne precizira kako će glasiti ženski oblici imena određenih profesija, već samo nalaže upotrebu rodno senzitivnog jezika.

Na sajtu Koordinacionog tela za rodnu ravnopravnost Vlade Srbije objavljen je "Priručnik za upotrebu rodno osetljivog jezika".

U njemu se predlaže upotreba ženskih oblika za zanimanja kao što je "doktorica nauka", "generalka", "hirurškinja" i slično.

Iz Saveta za srpski jezik nije odgovoreno na pitanje RSE da li i kakvu ulogu u pripremi spomenutih preporuka ima Srpska pravoslavna crkva (SPC).

SPC je u januaru bila organizator naučnog skupa "Srpski identitet, srpski jezik i Zakon o rodnoj ravnopravnosti" u Beogradu zajedno sa naučnom i kulturnom institucijom "Matica Srpska". Događaju su prisustvovali i pojedini članovi Saveta za srpski jezik, ali i ministar za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog Tomislav Žigmanov.

U zaključcima skupa, objavljenim na sajtu SPC, navodi se da je rodno osetljiv jezik, "zasnovan na rodnoj ideologiji" i da je u suprotnosti sa standardnim srpskim jezikom i neprihvatljiv za SPC.

"Pod plaštom uklanjanja takozvanih rodnih stereotipa nameće (se) promena svesti i načina života pojedinca i društva u celini, promovišu se ideologija, politika i praksa LGBTQIA+", navodi se u jednom od zaključaka na sajtu SPC.

Patrijarh SPC je kritikovao korišćenje rodno osetljivog jezika i u okviru svog govora na Uskrs 2023. godine.

Patrijarh SPC Porfirije Beograd, septembar 2022.
Patrijarh SPC Porfirije Beograd, septembar 2022.

On je tada pozvao da se "obustavi nasilje nad srpskim jezikom", kao i da se ukinu odredbe "protivustavnog zakona" kojim se rodno osetljiv jezik nameće.

SPC nije odgovorio na pitanja RSE, između ostalog, zbog čega je pitanje upotrebe rodno senzitivnog jezika važno za Srpsku pravoslavnu crkvu.

'Veća vidljivost' žena u jeziku

Ministarstvo za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog, koje je predlagač Zakona o rodnoj ravnopravnosti, organizovalo je više događaja u susret početku zakonom propisane obaveze upotrebe rodno osetljivog jezika.

Ministar Tomislav Žigmanov rekao je na skupu u junu 2023. da jezik predstavlja "živu materiju" i da je kao takav podložan promenama, kao i usklađivanju sa društvenim tendencijama.

Žigmanov: Jezik je podložan promenama
Žigmanov: Jezik je podložan promenama

"Više puta smo na dijalozima pominjali zanimanja odomaćena samo u ženskom rodu, po pravilu ona na nižoj društvenoj lestvici, a koja se ređe primenjuju za zanimanja na višoj društvenoj lestvici, do su sada predviđena isključivo za muškarce", rekao je Žigmanov, piše na sajtu Ministarstva.

Iz ovog Ministarstva nisu odgovorili na upit RSE u vezi sa primedbama Saveta za srpski jezik.

Iz kancelarije Poverenika za zaštitu ravnopravnosti, nezavisnog državnog organa, u odgovoru za RSE navode da je u osnovi zahteva da se koristi rodno senzitivni jezik "potreba da se žene u javnom prostoru učine vidljivijim".

"Žene su danas značajno angažovane u društvenom, političkom i javnom životu, pa je logično i poželjno da državne i javne institucije, pa i mediji koriste nazive njihovih zvanja i funkcija u ženskom gramatičkom rodu", piše u odgovoru.

Poverenica za zaštitu ravnopravnosti Brankica Janković za RSE kaže da je prilikom donošenja Zakona bila među onima koji su se protivili uvođenju kazni za nepoštovanje jezičkih odredbi, ali da je Skupština Srbije usvojila postojeće rešenje.

"Neki zagovornici patrijarhalnog sistema vrednosti postavljaju ovu temu kao najbitnije pitanje u Zakonu o rodnoj ravnopravnosti, što ne može biti, naročito kada se ima u vidu sa koliko se kompleksnih i teških problema suočavamo, i to ne samo kada je reč o ravnopravnosti žena", navodi se u odgovoru Poverenice.

Jezik i rodna ravnopravnost

Boban Arsenijević, profesor lingvistike na Univerzitetu u Gracu, kaže da je njegov stav da zakonom ne treba propisivati pravila i kazne za upotrebu jezika jer je "jezik živ i prilagodljiv organizam".

Arsenijević takođe smatra da sama upotreba rodno senzitivnog jezika ne može mnogo uticati na ravnopravnost žena i muškaraca u društvu.

"Neravnopravnost žena se ne sastoji u manjoj vidljivosti (u jeziku) već u mnogo jače vrednosnim predstavama – 'slabija, manje inteligentna, manje sposobna, manje hrabra'", kaže on.

Prema njegovom mišljenju, rodnu ravnopravnost je potrebno promovisati na mnogo širem planu da bi imala efekta.

"Ako društvo nije spremno da iznese sprovođenje nekog zakona, on neće živeti, osim simbolično. A spremnost se postiže promenom sistema i sadržaja obrazovanja, promenom kulturnih sadržaja i kulturnog ambijenta, kulturne politike", smatra on.

Rodno senzitivni jezik preporučuje se i u drugim dokumentima institucija Srbije, kao što je "Uputstva za standardizovan nediskriminativan govor i ponašanje" na sajtu Zaštitnika građana.

U tom dokumentu se navodi da je jezička nevidljivost žena, odnosno podrazumevanje da su žene obuhvaćene imenicama i zamenicama u muškom gramatičkom rodu - neprihvatljivo.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG