Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Zašto su 'oni' riječ godine?


Riječ 2019. godine, prema izdavaču rječnika Merriam-Webster, jeste zamjenica oni (engl. they) u označavanju osobe koja ne želi biti identificirana kao osoba muškog ili ženskoga spola.

Pretraživanje za ovom riječi povećano je za 313 posto u 2019. u odnosu na prethodnu godinu. Na Merriam-Webster to pojašnjavaju, osim pretragom uvjetovanom događajima u vijestima, i činjenicom da je rječnik primarni izvor informacija o značenju riječi i promjenama koje je recimo pomenuta riječ they oni doživjela u upotrebnom smislu.

Na pitanje Zašto je riječ 2019., prema rječniku Merriam-Webster, rodno neutralno oni (they) odgovara Liam Isić, LGBTI aktivist iz Bosne i Hercegovine.

„Nisam stručan u jeziku da iz te jezičke perspektive mogu dati tačno odgovarajući odgovor, ali mogu ponuditi svoje mišljenje, s obzirom da se bavim trans aktivizmom koji uključuje propitivanje tih rodnih normi. Rodno neutralni jezik u zadnje vrijeme je postao tema o kojoj se puno više priča nego što se pričalo ranije. Ja smatram da postajemo mnogo više svjesni uloge jezika u našem društvu, pa samim tim počinjemo više propitivati ulogu jezika na rodne norme.“

Isić pojašnjava da su rodno neutralne ili nebinarne osobe koje se ne pronalaze u već ponuđenim matricama roda, koji je dijeli na muški i ženski.

„Oni nisu ni muškarci ni žene. Oni su they.“

Povećana pretraga ove riječi za Isića može biti posljedica i pojačanog pominjanja termina u medijima.

„Ljudi se počinju više zanimati za opciju rodne neutralnosti. Međutim, ja ne smatram da svi koji su pretraživali riječ imaju dobre namjere. Siguran sam da mnogi koji su se interesirali, samo su tražili način da bi to uvjetno rečeno popljuvali i rekli da to nema smisla. Ja svakako vjerujem da jezik ima itekako veliku ulogu na našu percepciju roda i rodnih podjela.“

Jezičke prepreke

Kad je riječ o engleskom jeziku, Isić pojašnjava da, za razliku od bosanskog on dozvoljava rodno neutralni oblik they.

„Samim tim je puno lakše igrati se s rodnim normama u jeziku ako koristimo engleski jezik. Mislim da to ljudima postaje zanimljivo jer se počinjemo baviti nečim što ima veliki utjecaj na svijest o našem društvu, i svijest nas samih, iako toga nismo ni svjesni.“

S druge strane, smatra Isić, bosanski jezik je rodno determiniran i određen, rodna klasifikacija koncipirana je na muškom i ženskom rodu.

„Često ćemo čuti od ljudi da nema smisla forsirati rodno neutralan ili rodno senzitivan jezik, iz razloga što je to u bosanskom jeziku komplicirano ili neizvodivo. Naš jezik nema zamjenu koja predstavlja rodnu neutralnost, osim ako ne želimo nekoga uvrijediti i upotrijebiti srednji rod koji je rezerviran za predmete.“

Nepostojanje alternative za rodno izražavanje Isić komentira kao problem za koji je zasad jedino rješenje „da sve bude u muškom rodu“.

„S druge strane, zašto svi tekstovi koji su napisani u muškom rodu kao znak rodne neutralnost nisu rodno neutralno napisani u ženskom rodu... Ljudi kažu prekomplicirano bi bilo koristiti rodno senzitivni jezik, stavljati oba ili više oblika.“

U Bosni i Hercegovini nekoliko osoba izjasnilo se kao rodno neutralne.

„Lično poznajem nekoliko osoba koje se tako izjašnjavaju. Onako generalno, ne mogu govoriti o brojevima, ali znam da ima dosta osoba koje su rodno neutralne. Zbog našeg jezika kakav jeste, njima je mnogo teže da se izražavaju na rodno neutralan način.“

Godina 2019. ostat će upamćena kao godina kada je u BiH prvi put održana povorka ponosa pod sloganom – Ima izać'. Povorka je prošla bez incidenata a sudjelovalo je više od 1.000 učesnika. Događaj kojim se promoviraju ljudska prava na slobodu okupljanja i iznošenje stavova ocijenjen je kao jako važan korak u borbi za prava LGBTI populacije.

Isić smatra da će biti potrebno mnogo više povorki da dođe do značajnih promjena kad je riječ o ostvarivanju prava između ostalog i osoba koje se izjašnjavaju kao rodno neutralne.

XS
SM
MD
LG