Generalna skupština Ujedinjenih nacija je na sjednici 23. maja usvojila Rezoluciju kojom se 11. juli proglašava Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici i osuđuju negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca.
Za usvajanje Rezolucije o Međunarodnom danu komemoracije i sjećanja na genocid u Srebrenici na plenarnom sastanku Generalne skupštine UN-a glasali su predstavnici 84 zemalja, među kojima su sve zemlje KVINT-e (Francuska, Njemačka, Italija, Velika Britanija i Sjedinjene Države), veliki broj članica Evropske unije i sve bivše jugoslovenske republike – osim Srbije.
Protiv rezolucije je glasalo 19 država: Srbija, Mađarska, Kina, Rusija, Bjelorusija, Kuba, Sjeverna Koreja, Sirija, DR Kongo, Nikaragva, Dominika, Eritreja, Esvatini, Grenada, Mali, Nauru, Sao Tome i Principe, Antigva i Barbuda, Komori.
- Spisak zemalja i kako su glasale o Rezoluciji pogledajte ovdje
Uzdržano je bilo 68 država, među kojima su Grčka, Slovačka, Kipar, Jermenija, Gruzija, Indija, Brazil, Argentina, Meksiko, Alžir i Angola.
Među državama koje nisu glasale su Izrael, Azerbejdžan, Venecuela i druge.
Bećirović: Istorijska prilika za izgradnju pomirenja i povjerenja
Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović ocijenio je nakon osvajanja Rezolucije da "nijedan narod, pa ni srpski narod, nije genocidan".
"Dakle, ova rezolucija je nova istorijska prilika za izgradnju pomirenja i povjerenja. Danas je istorijski dan i za čovječanstvo. Ova rezolucija je nova velika šansa za katarzu i civilizacijsko raščišćavanje sa onima koji su odgovorni za počinjeni genocid", istakao je Bećirović u intervjuu za Radio Slobodna Evropa.
"Pobjeda istine i pravde. Rezolucija je usvojena", poručile su Srebreničanke nakon usvajanja Rezolucije.
Porodice žrtava genocida pratile su uživo glasanje u Udruženju "Pokret majke enklava Srebrenica i Žepa".
Prijedlog rezolucije je prethodnih sedmica izazvao burne reakcije u Srbiji i bosanskohercegovačkom entitetu Republika Srpska, čiji zvaničnici tvrde da se njome srpski narod proglašava "genocidnim" i da neće doprinijeti pomirenju u Bosni i Hercegovini i regionu.
Govoreći pred Generalnom skupštinom UN-a 23. maja, njemačka ambasadorica Antje Leendertse je rekla da "Rezolucija nije uperena ni protiv koga - čak ni protiv Srbije, punopravne članice ove organizacije".
"Rezolucija cilja samo na počinioce genocida", kazala je Leendertse.
Šta je rekao predsjednik Srbije?
Uoči puta za New York, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić kazao je da će Srbija, nakon glasanja o Rezoluciji, sve zemlje dijeliti na "prijateljske" - one koje ne budu glasale za Rezoluciju i na "partnerske" - sve koje podrže taj akt.
Po objavljivanju rezultata glasanja, Vučić je na sjednici Generalne skupštine UN-a prvo držao zastavu Srbije u rukama, a potom se ogrnuo njome.
Prethodno je, tokom obraćanja na sjednici rekao da je predložena rezolucija o Srebrenici "izrazito politizovana", da će otvoriti Pandorinu kutiju, da neće doprinijeti pomirenju ni u Bosni i Hercegovini ni u regionu, i pozvao sve države članice da glasaju protiv tog dokumenta.
Manojlović Pintar o frazi 'genocidni narod'
Istoričarka Olga Manojlović Pintar rekla je u programu uživo Radija Sloboda Evropa, povodom usvajanja Rezolucije, da tekst tog dokumenta "vrlo jasno govori o intenciji sastavljača da pruži novu platformu za uspostavljanje dijaloga suprotstavljenih strana".
"Moje čitanje ovog dokumenta je potpuno suprotno onome što evo vidimo na bilbordima širom Srbije i Republike Srpske, i na Kuli u Beogradu, da neko ovim pokušava da celom narodu prišije stigmu genocidnosti", rekla je ona dodajući i da je namjera dokumenta da se "potreba porodica, prije svega žrtava, stavi u prvi plan".
Bilbordi sa porukom "Mi nismo genocidan narod" pojavili su se širom Beograda 22. maja, uoči sjednice Generalne skupštine UN-a.
Manojlović Pintar ističe da je "genocidan narod" kategorija koju "međunarodno pravo ne poznaje", ali da se politička elita u Srbiji i Republici Srpskoj protivi Rezoluciji iz drugih razloga.
"Vladajući delovi političkih, intelektualnih i crkvenih elita nikada se nisu zapravo odrekli te politike koja je i dovela do rata u Bosni i Hercegovini", kaže ona.
O važnosti Rezolucije
U Rezoluciji se podsjeća na presude Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju u Hagu i Međunarodnog suda pravde u Hagu, kojima je zločin u Srebrenici okarakterisan kao genocid.
Podsjeća se i da se 2025. navršava 30 godina od genocida u Srebrenici u kojem su 1995. izgubljena najmanje 8.372 života.
- Tekst Rezolucije možete pročitati ovdje
Naglašava se odgovornost država da okončaju nekažnjivosti za genocid, zločine protiv čovječnosti, ratne zločine i druga kršenja međunarodnog humanitarnog prava i međunarodnog zakona o ljudskim pravima i da krivično gone odgovorne za takva djela da bi se izbjeglo njihovo ponavljanje i došlo do održivog mira, pravde, istine i pomirenja.
U konačni tekst ubačena su i dva amandmana u kojima se ističe da se "krivična odgovornost po međunarodnom pravu za zločin genocida ne može odnositi na bilo koju etničku, vjersku ili neku drugu zajednicu u cjelini", kao i "čvrsta posvećenost održavanju i jačanju jedinstva u različitostima u Bosni i Hercegovini".
Njemačka i Ruanda predložile rezoluciju
Rezoluciju su predložile Njemačka i Ruanda, a sponzorisalo još 36 država, među kojima su zemlje KVINT-e i sve bivše jugoslovenske republike – osim Srbije i Crne Gore.
Uz predlagače Njemačku i Ruandu, sponzori rezolucije su: Albanija, Andora, Australija, Austrija, Bangladeš, Belgija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Čile, Danska, Estonija, Finska, Francuska, Holandija, Hrvatska, Irska, Island, Italija, Jordan, Kanada, Letonija, Lihtenštajn, Litvanija, Luksemburg, Malezija, Maršalska Ostrva, Mikronezija, Norveška, Novi Zeland, Poljska, Sjedinjene Države, Sjeverna Makedonija, Slovenija, Švedska, Turska i Velika Britanija.
Vanuatu je bio među sponzorima rezolucije, ali je u međuvremenu promijenio stav, što je na sjednici 23. maja saopštio predstavnik Generalnog sekretarijata UN-a. On je naveo da su sponzori naknadno postali i Andora, Letonija i Mikronezija.
Facebook Forum