Dostupni linkovi

RS više neće objavljivati odluke visokog predstavnika u službenom glasniku


Nenad Stevandić, predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske, obraća se poslanicima tokom sjednice, Banja Luka, BiH, 21. jun 2023.
Nenad Stevandić, predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske, obraća se poslanicima tokom sjednice, Banja Luka, BiH, 21. jun 2023.

Narodna skupština Republike Srpske (RS) usvojila je zakonske izmjene koje podrazumijevaju da se odluke visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini (BiH) više neće objavljivati u službenom glasniku, što je u RS uslov da na snagu stupi neki zakon ili odluka postane važeća.

Poslanici su na posebnoj sjednici održanoj u srijedu, 21. juna, po hitnom postupku usvojili izmjene Zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa. Za izmjene su bila 54 od 61 prisutnog poslanika, a ostalih sedam nije ni glasalo.

Prema dosadašnjem zakonu, pravni akti u RS stupaju na snagu kada ih objavi Službeni glasnik tog entiteta – a to glasilo objavljuje akte koje donose najviši organi vlasti u RS, uključujući i visokog predstavnika. Izmjenama zakona, visoki predstavnik je uklonjen s tog spiska.

Pravni akti koje donese visoki predstavnik postaju važeći čim budu objavljeni na zvaničnoj stranici Kancelarije visokog predstavnika (OHR), ili u roku koji visoki predstavnik odredi.

Odluke visokog predstavnika u BiH može razmatrati i dovoditi u pitanje jedino Ustavni sud BiH, ako OHR to odobri.

Jedno od pitanja zbog kojih u RS-u ne žele primjenu odluka visokog predstavnika u tom entitetu jeste pitanje državne imovine. Visoki predstavnik u BiH i Ustavni sud BiH poništili su ili suspendovali zakone o nepokretnoj imovini, šumama i poljoprivrednom zemljištu koji su usvojeni u RS i naglasili da se pitanje državne imovine može zakonski regulisati samo na nivou BiH, a ne entiteta.

Raspolaganje državnom imovinom BiH je zabranjeno zakonom koji je 2005. nametnuo tadašnji visoki predstavnik u BiH, Paddy Ashdown. Zabrana važi do usvajanja novog zakona na nivou BiH, koji bi trebao da utvrdi koja imovina pripada kojem nivou vlasti.

Državni zakon nikada nije usvojen, zbog nepostojanja političkog kompromisa.

Neprihvatanje legitimiteta OHR-a

Entitetska skupština smatra trenutnog visokog predstavnika u BiH, Kristijana Šmita (Christian Schmidt) nelegitimnim jer su se njegovom imenovanju u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda protivile Kina i Rusija.

Nenad Stevandić, predsjednik Narodne skupštine RS je u ime predlagača – grupe od ukupno 66 poslanika – tokom uvodne riječi rekao da su Kancelarija visokog predstavnika (OHR) i Ustavni sud BiH bili "jedini pravi kreatori kriza" u zemlji.

On je istakao da OHR nema legitimitet iako ga prihvata dio međunarodne zajednice, i NSRS "ne može da ostane imuna na to".

Poslanici opozicione Liste za pravdu i red uoči skupštinske rasprave (skroz desno: Nebojša Vukanović), Banja Luka, BiH, 21. jun 2023.
Poslanici opozicione Liste za pravdu i red uoči skupštinske rasprave (skroz desno: Nebojša Vukanović), Banja Luka, BiH, 21. jun 2023.

Nebojša Vukanović, poslanik opozicione Liste za pravdu i red je optužio vladajuću stranku u RS, Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), optužio da su "opstali na leđima" odluka OHR-a na vlasti posljednjih skoro 20 godina.

Srđan Mazalica iz vladajućeg SNSD-a je kazao da Šmit "vlada tako što pojedine institucije priznaju njegovu vlast".

Naglasio je da je potrebno "politički potvrditi" da ga RS ne priznaje, ali je dodao – u svjetlu mogućih posljedica – da će njegov autoritet "priznati Sud i Tužilaštvo BiH".

Poslanik opozicije iz Partije demokratskog progresa, Milanko Mihajilica, rekao je da za njegovu stranku Šmit nije visoki predstavnik, ali je podsjetio da je on odlazio u Beograd i sastajao se sa najvišim zvaničnicima.

"Mi imamo jedan problem – Kristijana Šmita su primali u Beogradu, i predsjednik i patrijarh, te je u svim državnim agencijama objavljeno da se radi o visokom predstavniku", istakao je Mihajilica.

Ambasadori Upravnog odbora PIC-a formalno su imenovali Schmidta za novog visokog predstavnika 27. maja 2021. On je preuzeo funkciju 1. avgusta 2021. nakon ostavke Valentina Inzka koji je na toj funkciji bio 12 godina.

Imenovanju su se u Vijeću sigurnosti usprotivile Rusija i Kina koje se, kao i predstavnici RS-a, zalažu za zatvaranje OHR-a.

OHR je reagovao na najavu sjednice saopštenjem, te upozorio zakonodavce da neobjavljivanjem odluka OHR-a "entitetske institucije i zaposleni u njima krše svoje obaveze prema Dejtonskom sporazumu", zbog čega snose ličnu odgovornost.

Podsjetili su da potpisnici Aneksa 10 Dejtonskog sporazuma, uključujući RS, "imaju obavezu da u potpunosti sarađuju s visokim predstavnikom".

Odluku rukovodstva RS je podržala Ambasada Rusije u Sarajevu, te rekla da za njih Šmit nije legitiman.

Milorad Dodik, predsjednik RS i Saveza nezavisnih socijaldemokrata, stranke koja ima većinu u NSRS, gaji bliske veze sa Rusijom, a 23. maja je posjetio Kremlj i razgovarao sa ruskim liderom Vladimirom Putinom.

XS
SM
MD
LG