Dostupni linkovi

Savjet bezbjednosti UN odbacio rezoluciju Rusije i Kine, ostaje mandat OHR u BiH


Sjednica Savjeta bezbjednosti UN na kojoj se glasalo o zatvaranju OHR, Njujork, 22. juli 2021.
Sjednica Savjeta bezbjednosti UN na kojoj se glasalo o zatvaranju OHR, Njujork, 22. juli 2021.

Sa dva glasa za, 13 uzdržanih i nijednim glasom protiv, Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija (UN) odbacio je rezoluciju kojom se traži zatvaranje Kancelarije visokog predstavnika (OHR) u Bosni i Hercegovini (BiH), koja je prijedlog Rusije i Kine.

Za rezoluciju glasali su samo Kina i Rusija dok je ostalih 13 zemalja Savjeta bezbjednosti bilo uzdržano.

Ruski predstavnik Dimitrij Poljanski primio je ovu odluku sa žaljenjem i zamolio članice Savjeta "da ne prave dalje destruktivne korake".

"Žalimo što Savjet bezbjednosti nije usvojio rezoluciju i što nije ovjerio kandidaturu Kristijana Šmita čime je ugrozio legitimitet njegovog postavljanja", rekao je Poljanski.

'Potrebne su još mnoge reforme'

Poljanski je uoči glasanja istakao da je Rusija svjesna svog položaja kao jedan od garantora Dejtonskog sporazuma i učesnica je u radu Savjeta za implementaciju mira (PIC), te da tu ulogu shvata veoma ozbiljno.

“Uvjereni smo da je jačanja mira i stabilnosti i ekonomskog razvoja BiH moguće samo ako se poštuju temeljni principi suvereniteta, nezavisnosti i jednakosti tri konstitutivna naroda. Prošlo je 25 godina od potpisivanja Dejtona, a tokom ovih godina, visoki predstavnik je trebao imati ulogu stabilizatora. On je postepeno ostvario mrežu moći i kompetencija prema Bonskim ovlastima i u postdejtonskoj situaciji je možda njegova uloga bila opravdana, ali situacija sada se mijenja”, rekao je ruski predstavnik.

Predstavnik Kine rekao je da po Dejtonskom sporazumu Savjet bezbjednosti igra najvažniju ulogu u postavljanju visokog predstavnika, te da ignorisanje ove činjenice i postavljanje visokog predstavnika mimo Savjeta bezbjednosti nije dobro i preporučljivo.

"Bonske ovlasti predstavljaju poseban problem i imale su koristi u određenim okolnostima, sada zadržavanje visokog predstavnika i bonskih ovlasti nije ni potrebno ni poželjno, jer je zemlja ostvarila veliki napredak," istakao je predstavnik Kine u Savjetu bezbjednosti. On je također rekao da je Kina uvijek podržavala suverenitet, nezavisnost, nacionalno jedinstvo i teritorijalni integrite BiH.

"Zato vjerujemo da BiH imaju sposobnosti i mudrosti da sami riješe svoje probleme. Kancelarija visokog predstavnika nije u skladu sa vremenom, i međunarodna zajednica mora ispitati specifičan način podrške koja se daje BiH u implementaciji Dejtonskog sporazuma kako bi bila u skladu sa potrebama ljudi koji žive u toj zemlji," rekao je predstavnik Kine u Vijeću sigurnosti.

'Uzdržanost kao podrška'

Predstavnica Ujedinjenog Kraljevstva rekla je da su oni ostali uzdržani prilikom glasanja kako bi iskazali svoju podršku OHR-u i odbacili pokušaje ograničavanja njegove moći i preranog ukidanja njegove uloge.

"Rezolucija ili bilo kakva druga odluka Savjeta bezbjednosti UN-a nije i nikada nije bila pravni uslov za postavljanje novog visokog predstavnika Kristijana Šmita. Njega je uspješno postavio Upravni odbor PIC-a i on će preuzeti funkciju sa ili bez djelovanja Savjeta bezbjednosti," navela je.

Richard M. Mills, predstavnik SAD-a u Savjetu bezbjednosti istakao je kako su uslovi za zatvaranje kancelarije OHR-a sadržani u 5+2 uslova postavljenih 2008. uz podršku svih članica Upravnog odbora PIC-a, uključujući i Rusiju.

"Ovi uslovi se još nisu stekli i potrebne su još mnoge reforme. Nacionalistička retorika i dalje nastoji da podijeli zemlju braneći pravi napredak na reformama. Uprkos svemu ovome Rusija godinama zagovara ukidanje kancelarije visokog predstavnika iko je podržala uslove postavljenje za njeno zatvaranje. Zbog svega ovoga ostali smo suzdržani prilikom glasanja jer kancelariija visokog predstavnika u BiH i dalje ima krutučnu ulogu u održavanju mira i stabilnosti u BiH," istakao je Mills.

Šta piše u Nacrtu rezolucije?

U kratkom nacrtu rezolucije, u koji je Associated Press imao uvid, navodi se da ovlaštenja data visokom predstavniku "više nisu potrebne s obzirom na napredak koji su postigle strane u BiH."

Nacrt podržava imenovanje visokog predstavnika Christiana Schmidta iz Njemačke "do 31. jula 2022. godine, kada se rezolucijom predviđa zatvaranje Kancelarije visokog predstavnika".

Ambasadori Upravnog odbora PIC-a formalno su imenovali Schmidta za novog visokog predstavnika 27. maja. On bi trebao preuzeti funkciju 1. avgusta nakon ostavke Valentina Inzka koji je na toj funkciji bio 12 godina.

Savjet za provođenje mira formiran je u decembru 1995. godine na Konferenciji u Londonu, koja se održavala nekoliko dana prije potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma u Parizu.

Sastoji od 55 država i predstavnika različitih međunarodnih organizacija, a Upravni odbor PIC-a čine SAD, Rusija, Ujedinjeno Kraljevstvo, Njemačka, Francuska, Italija, Kanada, Japan, Predsjedništvo EU i Evropska komisija, te Organizacija islamske konferencije (OIC) koju u PIC-u predstavlja Turska.

Ovlaštenja visokog predstavnika su često na meti kritika predstavnika Srba u BiH, koji su usko povezani s Rusijom, jer ne postoji mogućnost žalbe na njegove odluke, koje na snagu stupaju čim ih donese.

Stav Vašingtona i Brisela

Komentarišući nacrt ruske i kineske rezolucije o ukidanju OHR-a u iz Ambasade Sjedinjenih Američkih Država (SAD) u BiH su saopštili za RSE kako se zatvaranje OHR-a ne temelji na vremenskim rokovima, nego na ispunjenju definisanih kriterija".

Prijedlogu Rusije i Kine protivi se i Evropska unija iz koje je za RSE saopšteno kako su uslovi za zatvaranje OHR-a ispunjavanje pet ciljeva i dva uslova koji su dogovoreni 2008. godine.

Uslovi i ciljevi za ukidanje OHR-a

Za ukidanje OHR-a u BiH su 2008. godine postavljena su 5+2 uslova i cilja, među kojima su raspodjela imovine između države i drugih nivoa vlasti, rješenje za vojnu imovinu, provođenje Konačne odluke za Brčko distrikt, fiskalna održivost BiH, te vladavina prava.

Funkcija visokog predstavnika sa statusom diplomatske misije u Bosni i Hercegovini je uspostavljena u skladu s Opštim okvirnim sporazumom za mir u BiH, koji se obično naziva Dejtonski mirovni sporazum, dogovorenim 21. novembra 1995. u vojnoj bazi u američkom Daytonu i potpisanim 14. decembra 1995. u Parizu, tačnije Aneksom 10 sa zadatkom da nadgleda provedbu mirovnog sporazuma.

Visoki predstavnik za BiH je međunarodni predstavnik UN-a koji nadgleda i koordinira sprovođenje civilnih aspekata Dejtonskog mirovnog sporazuma.

Šta su do sada radili visoki predstavnici u BiH?

Na osnovu Zaključaka Konferencije za implementaciju mira koja je održana u Bonu 9. i 10. decembra 1997. godine, OHR je dobio ovlaštenja na osnovu kojih je nametao i mijenjao zakone, izmijenio ustave u BiH, te smjenjivao izabrane i imenovane političke i zvaničnike.

Primjera radi, visoki predstavnik je, nakon što se o njima nisu mogli dogovoriti lokalni političari, nametnuo zastavu i himnu BiH, zakone o državljanstvima, zakon o Vijeću ministara BiH, kao državnoj vladi, Izborni zakon BiH, Statut Grada Mostara.

Poništavao je i odluke Centralne izborne komisije nakon izbora, te je smijenio dva člana Predsjedništva BiH, nekolicinu zastupnika u parlamentima i lokalnim skupštinama i ujedno im zabranio obnašanje bilo koje zvanične, izborne ili imenovane javne dužnosti, kandidiranje na izborima, te dužnosti unutar političkih stranaka nakon što je procijenio da krše Dejtonski mirovni sporazum, preuzete obaveze i lokalne zakone.

Većina odluka o zabrani političkog djelovanja kasnije je poništena novom odlukom OHR-a, bez prava na odštetu. Ukupno je OHR u periodu od 1997. do 2011. godine, zahvaljujući Bonskim ovlaštenjima, nametnuo gotovo 900 različitih odluka.

Trenutni visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko je, odgovarajući na pitanje zašto ne koristi te ovlasti ovlaštenja, rekao da “ne postoji klima u međunarodnoj zajednici”, ali i da je prošlo vrijeme nametanja nekih odluka sa strane.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG