Cijene zlata su od početka 2020. godine i početka širenja korona virusa Kinom i Evropom porasle gotovo 30 posto i dosegle su novi vrhunac u ponedjeljak, 27. jula 2020.
Trgovalo se s 1.944 dolara po unci, čime je nadmašen dosadašnji rekord od 1.920 dolara po unci iz septembra 2011.
Cijene srebra su također porasle za više od šest posto i dostigle 24,21 dolara za uncu, što je sedmogodišnji maksimum.
Geopolitičke napetosti između SAD-a i Kine, slabiji dolar i strahovi za oporavak globalne ekonomije tokom pandemije COVID-a 19 potaknule su cijene plemenitih metala, posebno zlata.
“Iako mislimo da će zlato i dalje biti podržano rastućim geopolitičkim napetostima, po našem mišljenju su glavni pokretači rasta cijene zlata njegova negativna povezanost s realnim kamatnim stopama i dolarom. Mislimo da će ova tri faktora, u kombinaciji s ograničenim rastom ponude, jer rudnici i dalje obuzdavaju kapitalnu potrošnju, potaknuti cijene zlata”, napisao je u bilješci klijentima u ponedjeljak Mark Haefele, glavni direktor UBS-a, švicarske multinacionalne investicijske banke i kompanije koja se bavi financijskim uslugama, prenio je Business Insider.
Utočište za ulagače
Naeem Aslam, glavni tržišni analitičar AVATRADE-a, devizne (FOREX) i ugovorne (CDF) brokerske kuće sa sjedištem u irskom Dublinu, kaže kako je sljedeći veliki cilj cijena od 2.000 dolara, “a to se može dogoditi ove sedmice jer imamo sastanak Federalnih rezervi (FED) gdje se očekuje da će FED poslati još jednu umirujuću poruku i to će vjerojatno doprinijeti cijeni zlata”.
Indeks američkog dolara pao je na najnižu tačku u posljednje dvije godine. Ulagači traže utočište, a niska cijena dolara je namamila ulagače da ulažu u zlato, koji žele maksimizirati prinose tokom pandemije COVID-a 19 i američko-kineskog trgovinskog spora.
Dvije zemlje potpisale su preliminarni trgovinski sporazum u januaru, ali napetosti su se nedavno intenzivirale nakon što je SAD prisilio kineski konzulat u Houstonu da se zatvori, što je potaknulo recipročno zatvaranje američkog konzulata u Čengduu.
I analitičari Bloomberga također navode da su zlatne poluge sve privlačnije zbog sve više znakova da produljena pandemija usporava ekonomski oporavak, uz spor između Kine i Sjedinjenih Država.
Plemeniti metal dobiva na cijeni zbog niskih ili negativnih realnih stopa i padajućeg dolara zbog masovnih likvidnih injekcija od vlada i središnjih banaka širom svijeta. Slabiji dolar i povećani prinosi na državne obveznice smanjuju oportunitetne troškove posjedovanja zlata, navodi Bloomberg.
“Kad su kamatne stope jednake ili blizu nule, tada je zlato privlačno jer se ne morate brinuti da nećete dobiti kamate na svoje zlato i vidite da će cijena zlata rasti kako neizvjesnost na tržištima raste. Kupovao bih (zlato) sad i nastavio bih kupovati”, kazao je za Bloomberg Mark Mobius, suosnivač Mobius Capital Partnersa.
Američki dolar pao je na najniži iznos u gotovo dvije godine u odnosu na košaru šest drugih glavnih valuta, a nakon porasta broja zaraženih korona virusom SARS-Cov-2.
Reuters piše da bi gubici mogli biti ograničeni svježim paketima državnih potpora koji bi mogli pomoći i potražnji za naftom.
Republikanci u Senatu su u ponedjeljak predložili paket pomoći za suzbijanje krize izazvane pandemijom u iznosu od tri bilijuna dolara, koji je razrađen s Bijelom kućom, koji bi trebao oživjeti američku ekonomiju s naknadama za desetke miliona nezaposlenih, dok su demokrati pozvali na još veću financijsku potporu.
Kad je pandemija srušila američko gospodarstvo u martu, Federalne rezerve smanjile su američke kamatne stope na povijesno najniže razine da bi ekonomija ostala u pokretu.
“Zlato se povijesno uvijek kretalo u suprotnom smjeru od kamatne stope i dolara”, kazala je za National Public Radio Lindsey Bell, glavni investicijski strateg u kompaniji Ally Invest.
I čelnici Evropske unije postigli su u zadnjij sedmici jula dogovor o dosad neviđenom stimulativnom paketu.
Justin Waring, strateg u kompaniji UBS Global Wealth Management, ocijenio je da se “financijska tržišta vjerojatno neće stabilizirati sve dok cjepivo protiv koronavirusa ne bude široko dostupno i dok ne budemo jasnije vidjeli kad će se ekonomija moći vratiti u 'normalu'” te da se može očekivati da će cijene zlata do tad rasti.
Forbes piše da će cijene zlata još neko vrijeme rasti i do kraja godine premašiti cijenu od 2.000 dolara po unci, ali da ne treba očekivati da će unca dostići cijenu od 10.000 dolara te da će, čak i ako dostigne neku visoku cijenu, ona ubrzo pasti.
Forbes podsjeća na primjer od 21. januara 1980. kad je cijena unce zlata s 825 dolara skočila na 850 dolara – iznos koji nije kasnije decenijama dostigla, da bi samo dan kasnije pala na 682 dolara po unci.
The New York Times navodi da su cijene zlata posljednji put dosegle razinu od 27. jula 2020. nakon financijske krize 2008. kad je američki FED poplavio ekonomiju dolarima kako bi potaknuo gospodarsku aktivnost.
List navodi kako je situacija na tržištima dionica u ponedjeljak pomiješana, jer su cijene dionica u Sjedinjenim Državama bile nešto veće, dok su one u Europi i Aziji uglavnom niže. S&P 500 porastao je više od pola posto, nakon što su se dionice velikih tehnoloških kompanija poput Applea i Microsofta oporavile od prošlosedmičnog pada. Nasdaq je porastao više od 1,5 posto.
Rupert Thompson, glavni direktor investicije u Kingswoodu, kazao je za australski News kako postoje nagovještaji da će se cijena zlata dodatno povećavati u narednih pet godina, kako potražnja raste, a ponuda je sve oskudnija.
“Očekuje se da će potražnja za zlatnim nakitom rasti tijekom sljedećih pet godina, zbog rasta srednje klase u Indiji, Kini i jugoistočnoj Aziji. Istovremeno će globalna proizvodnja zlata vjerojatno stagnirati zbog iscrpljivanja starih rudnika u Rusiji, Južnoj Africi, Meksiku i Australiji”, ocijenio je Thompson.
Australski News navodi da proizvodnja zlata u Australiji nije bila pogođena u velikoj mjeri vanrednim stanjem zbog pandemije COVID-a 19, s predviđanjima da će proizvesti 372 tone zlata u ovoj financijskoj godini, što je oko deset posto ukupne svjetske proizvodnje.
Ulaganje u zlatne fondove
Potražnja za plemenitim metalom uglavnom je potaknuta rekordnim priljevima u fondove kojima se trguje na burzi a koji su podržani zlatom (Exchange Traded Funds – ETFs). To su investicijski fondovi koji trguju zlatom kao dionicama i kopiraju čitave indekse - što kompenzira pad potražnje za fizičkim zlatom na ključnim tržištima kao što su Kina i Indija.
Zlatni ETF-ovi privukli su priljev od 734 tone - što je ekvivalent 39,5 milijardi dolara ili 33,7 milijardi eura - u prvoj polovici ove godine. To je globalno vlasništvo u tim fondovima gurnulo na nove sveukupne maksimume od 3.621 tone, pokazali su podaci Svjetskog vijeća za zlato (World Gold Council). Priliv zlatnog ETF-a u prvih šest mjeseci nadmašio je najveći godišnji dobitak od 646 tona koji je zabilježen u 2009. godini, prenio je DW.
Rast cijena zlata omogućio bi rudnicima zlata da ulože u jačanje proizvodnje, možda i na istraživanje novih rudnika, nakon što su godinama smanjivali troškove uslijed pada cijena.
Programi za globalno istraživanje zlata su više nego prepolovljeni u odnosu na maksimum od oko deset milijardi dolara u 2012. godini. Trenutno Australija, Kanada i Sjedinjene Države čine 40 posto globalne potrošnje na istraživanje, navodi DW.
Facebook Forum