Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Izbjeglice ne očekuju mnogo od ministarskih obećanja


Ilustrativna fotografija (UNHCR)
Šefovi diplomatija Srbije, Crne Gore, BiH i Hrvatske i dogovorili su se u četvrtak u Beogradu da pojačaju saradnju kako bi se konačno riješili problemi izbjeglica u regionu. Ovo nije prva međudržavna konferencija posvećena istoj temi, pa u izbjegličkim udruženjima u BiH ne očekuju mnogo od novog ministarskog sastanka. Ipak, daju podršku regionalnom pristupu rješavanja problema.

Na jednom internet forumu, kao reakcija na zaključke Regionalne konferencije o izbjeglicama u Beogradu, jedan posjetilac je napisao: “Ja sam izbjeglica iz BiH u Hrvatskoj… Sirotinjo, i Bogu si teška!“

A drugi: “Ja sam izbjeglica iz Hrvatske u Srbiji. Dosta je bilo, dragi političari, vaših priča i obećanja. Pređite već jednom na djelo - da se i mi, jadni ljudi, konačno skrasimo!“

Regionalni pristup rješavanju izbjegličkih problema u regionalnom začaranom krugu afirmisan je prije desetak goodina. Jedna od značajnijih konferencija u cijelom nizu sličnih je Sarajevska, održana u januaru 2005. godine. Tada je u Deklaraciji, koju su potpisali predstavnici vlada BiH, Hrvatske, Srbije i Crne Gore, predviđeno da se do kraja 2006. riješe pitanja izbjeglih i raseljenih.

Ministri vanjskih poslova Crne Gore, Srbije i Hrvatske, Milan Roćen, Gordan Jandroković i Vuk Jeremić na skupu o rješavanju problema izbjeglih i raseljenih, Beograd, 25. mart, Foto: Vesna Anđić
Upravo u to vrijeme Ivica Sedlovski, izbjeglica iz Bosanske Posavine u Zagrebu, počinje vjerovati da je povratak u rodni kraj moguć:

„Ja sam imao farmu pilića kapaciteta 12.000 komada. Imao sam kuću, imao sam dvorište, imao sam traktore, priključne sprave - dobro, to me najmanje muči. Mene muči ovo od čega bih ja mogao pokrenuti neku proizvodnju, od čega bih mogao živjeti. Meni ne treba riba, da mi neko daje ribu, već mi treba štap da ja pecam ribu, pa da mogu i ja nekome dati, a ne da ja nemam ništa, ništa nemam - i što god dalje, sve gore i gore.“

Porodica Sedlovski je i danas u Hrvatskoj. A da su u se dvije zemlje dogovorile oni bi sigurno danas bili na svome:

„Bosna kaže da se obratim Hrvatskoj, Hrvatska kaže da je to stvar Bosne.“


Može li nova ministarska podrška s konferencije u Beogradu osigurati brže zatvaranje jedne od najtežih stranica u istoriji zemalja regiona? U izbjegličkim udruženjima, iako mnogo ne vjeruju deklaracijama i konferencijama, pozdravljaju svaki napor za rješavanje zajedničkih problema.

Konferencije samo služe političarima


Fadil Banjanović, Udruženje povratnika u Podrinje:

Izbjeglice iz Jajca, oktobar 1992.
„To je, po meni, ključno. Ne može to individualno niko riješiti. Bez Hrvatske, bez Srbije, bez Bosne - ne može se to. Ipak mora regionalno. I ja čak mislim da Evropa i evropske institucije moraju usloviti taj regionalni pristup. Ali da ono što se dogovorimo, ono što se donese da se ispoštuje. Nema pravde, nema pomirenja, nema suživota, nema nove budućnosti na Balkanu, u ovom dijelu Evrope, ako se ljudi ne vrate, ako se ljudima pravična nadoknada ne izvrši i ako se u ovoj oblasti ne naprave veći pomaci, jer ipak do sada ne možemo biti zadovoljni.“

Veljko Stevanović, Savez udruženja izbjeglih i raseljenih RS:

„Znate da veliki broj srpske populacije sa prostora Hrvatske živi i u Srbiji i na prostorima BiH i svima je poznato u BiH s kojim problemima se oni suočavaju. Tako isto i Republika Hrvatska ima veliki broj Hrvata sa prostora BiH, ima i Bošnjaka koji su sa prostora BiH u ovim zemljama. Kad bi htjeli zajednički da rade onako kako bi trebalo, ja mislim da bi za nekih par godina problemi ove naše populacije bili riješeni. Ali bojim se da ove konferencije idu samo u prilog političarima kako bi što više prikupili glasača na ovoj našoj populaciji.“


Iako Sarajevska konferencija nije postigla očekivani uspjeh, njen tadašnji organizator i ministar za ljudska prava i izbjeglice BiH Mirsad Kebo (sada potpredsjednik Federacije BiH), pet godina kasnije kaže:

„Mogu vam reći da je Sarajevska dekalaracija zapravo afirmisala regionalni pristup kao jedini ispravan model za rješavanje tako složenih humanitarnih, a uz to i političkih pitanja, kao što je realizacija Aneksa 7 Dejtonskog sporazuma, povratka ljudi i povratka imovine kao jednog od osnovnih ljudskih prava. I mislim da ta konferencija se ne može proglasiti neuspjelom. Ona je afirmisala taj princip - rješavanje pitanja od životnog interesa za ove zemlje.“

Na jednoj od prvih regionalnih konferencija, održanoj u Zagrebu 2002. godine, učesnici su se složili u ocjeni da nijedna zemlja koja nije riješila problem izbjeglica nije napredovala na međunarodno-političkom, ali ni na ekonomskom planu. Možda bi to zemljama regiona na njihovom evropskom putu mogao biti novi podsticaj.

Pročitajte i ovo:
Srbija će tražiti pregovore o Sarajevskoj deklaraciji
Ništa od Sarajevske deklaracije
  • 16x9 Image

    Gordana Sandić-Hadžihasanović

    Saradnik Radija Slobodna Evropa od 1996. godine. Uređivala emisije posvećene izbjeglim i raseljenim osobama. Među osnivačima prve mreže bosanskohercegovačkih radio stanica i Jutarnjeg programa "Radio 27", što je jedan od zapaženijih projekata RSE. Trenutno uređuje emisiju "Na vratima Evrope", posvećenu evropskim integracijama i obavezama BiH na evropskom putu.

Vaše mišljenje

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG