Dostupni linkovi

Srbija će tražiti pregovore o Sarajevskoj deklaraciji


Sjedište Kantona Sarajevo, Foto: Mido Poturović

*U Sarajevu konstituisana “Istražna komisija” za utvrđivanje ukupnog iznosa i načina trošenja donatorskih sredstava *Zahvaljujući finansijskoj pomoći Vlade Hrvatske, u selu Liskovica kod Mrkonjić grada, konačno zasvijetlile sijalice *Vlada Brčko Distrikta objavila javni poziv za dodjelu sredstava za obnovu porušenih kuća *Kakvi su rezultati trgovanja obveznicama za dug po osnovu stare devizne štednje na Banjalučkoj berzi? *Drugi put imenovana Komisija za ispitivanje dotoka i trošenja donatorskih sredstava u BiH.

U Sarajevu je konstituisana Istražna komisija za utvrđivanje trošenja donatorskih sredstava. Za predsjedavajućeg komisije imenovan je Sefer Halilović, dok su funkciju zamjenika preuzeli Mirko Okolić i Vinko Zorić.

Osim njih, u članstvu Komisije se nalaze Adem Huskić, Šemsudin Mehmedović, Milorad Živković, Denis Bećirović i Velimir Jukić.
Predstavnički dom Parlamenta BiH donio je zaključak o osnivanju Istražne komisije, čiji je zadatak da utvrdi koliko je BiH dobila i kako su potrošena donatorska sredstva od 1996. godine do dana podnošenja Izvještaja.

Komisija je ovlaštena da traži podatke od institucija BiH, a one su obavezne da joj daju tražene podatke.

Nakon provedene parlamentarne istrage, Komisija je, u skladu sa zaključkom Predstavničkog doma, obavezna najkasnije do 1. avgusta 2009. podnijeti Izvještaj o trošenju donatorskih sredstava sa preporukama koje iz njega proizilaze, saopćio je Sektor za Odnose s javnošću Parlamenta BiH.

Srbija će tražiti pregovore o provedbi Sarajevske deklaracije


Rasim Ljajić
Srbija će tražiti od Evropske komisije da se otvore pregovori o provođenju Sarajevske deklaracije kojom su se države regiona obavezale da će što prije riješiti problem izbjeglica, izjavio je Rasim Ljajić, ministar rada i socijalne politike.

Ljajić je na konferenciji za novinare u Medija centru u Beogradu rekao da države potpisnice Sarajevske deklaracije nemaju pravo da od nje odustanu, već imaju obavezu da praktično primjene odredbe tog dokumenta.

"Očekujemo da Evropska komisija izvrši pritisak na zvanični Zagreb da se razgovori nastave i da se traži kompromisno rješenje pitanja stanarskih prava Srba", izjavio je ministar Ljajić.

Komesar za izbjeglice Srbije Vladimir Cucić je izjavio kako Hrvatska provodi segregaciju prema dijelu svojih građana - izbjeglim u Srbiju, da odbija da isplati penzije za 18. 000 ljudi koja nije isplaćena u posljednjih sedam godina i da ima problem od 42.000 stanarskih prava, kao i da je usvojila Zakon o poljoprivrednom zemljištu, kojim je planirano oduzimanje poljoprivrednog zemljišta zbog toga što se ne obrađuje a da ta imanja uglavnomn pripadaju izbjeglim Srbima. Cucić je najavio kako Ministarstvo inostranih poslova Srbije kreće u diplomatsku ofanzivu u okviru koje će na adrese više od 80 država svijeta biti upućena informacija u kojoj se objašnjava pozicija Hrvatske koja je neprihvatljiva za Beograd.
Sarajevska deklaracija potpisana je 31. januara 2005. godine u Sarajevu. Tim dokumentom predviđeno je da pitanje izbjeglica sa prostora bivše Jugoslavije u saradnji svih država nastalih njenim raspadom, bude riješeno do kraja 2006. godine.
Pomoć Hrvatske za obnovu i povratak u BiH
Samo zajednički rad na strategiji povratka Hrvata u BiH, ali i Srba u Hrvatsku, može donijeti dobre rezultate, zaključeno je na sastanku u Banjoj Luci potpredsjednika Vlade RS-a Antona Kasipovića i ministra trgovine i turizma Predraga Gluhakovića s potpredsjednicom Vlade Republike Hrvatske Đurđom Adlešić.

Tokom razgovora kojem su prisustvovali i predstavnici Generalnog konzulata Republike Hrvatske u BiH te Kluba Hrvata u Vijeću naroda RS-a ukazano je na probleme s kojima se susreću Hrvati povratnici u RS-u.

Kao najveći problem istaknuta je velika stopa nezaposlenosti, pogotovo osoba nižeg obrazovanja.

Nemogućnost da pronađu posao u RS-u direktno utiče i na odluku o povratku u prijeratna prebivališta, pa se uglavnom na povratak odlučuju osobe koje su već u penziji.

Programom rješavanja problema raseljenih, povratnika i izbjeglica, koji je usvojila Vlada Republike Srpske, predviđeno je 24,6 miliona KM.
Namjenska izdvajanja za finansiranje povratka u RS-u su povećana u odnosu na prošlu godinu s 5,6 miliona na 6,5 miliona KM.
Delegacija Hrvatske u posjeti povratnicima
U Liskovici je obnovljena elektro mreža za sve one koji su se vratili na svoja ognjišta. Ministar prosvjete i kulture u Vladi Republike Srpske Anton Kasipović:
“Ukupna cijena ovoga što je ovdje urađeno je oko 300.000 konvertibilnih maraka. Vlada Republike Srpske će iz svojih izvora, uključujući i sredstva iz Fonda za povratak u Bosni i Hercegovini, obezbjediti kompletnu sumu. Naš konačan cilj je da se mreža u potpunosti rekonstruiše, što je najvećim dijelom i urađeno, ali i da se dovede struja u svaku od kuća koja će biti obnovljena.”

Statistika govori da se do sada svega 10 posto ljudi vratilo u Republiku Srpsku. Vjerujem da će ovih dana krenuti brži povratak.
Prije nekoliko dana 19 povratnika iz sela Liskovica potpisalo je ugovore o obnovi kuća koje će u potpunosti finansirati Vlada Republike Hrvatske. Potpredsjednica hrvatske Vlade za unutrašnje poslove Đurđa Adlešić izjavila je da je projekat vrijedan oko 400.000 konvertibilnih maraka:
“Došli smo dati potporu ljudima koji se ovdje vraćaju. Kao što vidite ovdje su živjeli ljudi i drago mi je što se vraćaju sa povjerenjem. Takođe mi je drago i što se ovdje uvodi infrastruktura bez koje bi povratak bio težak. Zahvaljujem se puno na trudu i na svemu što se poduzelo ovih dana. Kao što vidite ljudi se vesele što će imati svjetla i što mogu doći da obrađuju svoje njive. Statistika govori da se do sada svega 10 posto ljudi vratilo u Republiku Srpsku. Ja vjerujem da će ovih dana krenuti brži povratak i da su ovo dobre poruke. Mi, kao Vlada Republike Hrvatske, pozivamo da se ljudi sa povjerenjem ovdje vrate. Takođe svi oni koji su iz Hrvatske otišli u ove krajeve pozivamo da se vrate svojim kućama. Rat je iza nas, vrijeme je za povjerenje i vjerujem da ga imamo.”
Za povratak u selo Liskovica u mrkonjićkoj Opštini interesovanje je pokazalo još 62 povratnika. Konzul Republike Hrvatske u Banja Luci Miroslav Buličić:
“Mi vjerujemo da će u sljedećim etapama, kako se budu oslobađale novčane mogućnosti, svih 62 povratnika biti obuhvaćeno paketom obnove. Hrvatska Vlada radi na obonvi kuća, a za očekivati je da Vlada RS-a, kao i Vlada BiH, kroz lokalne organe vlasti i lokalnu samoupravu osigura komunalnu infrastrukturu: struju, vodu i puteve.”
Opština Mrkonjić grad aktivno učestvuje u stvaranju uslova za povratak prijeratnog stanovništva. U saradnji sa Vladom Republike Srpske, Opština je i u Liskovici preuzela na sebe obavezu da obezbjedi komunalnu infrastrukturu. 2007. godine Opština je preuzela na sebe obavezu da popravi oštećeni put kroz selo Gornja i Donja Liskovica u dužini od 10 kilometara.
U martu rasprava o tužbi bh. štediša u evropskom Sudu za ljudska prava
Agent Vijeća ministara BiH pred evropskim Sudom za ljudska prava Monika Mijić najavila je da je evropski Sud za ljudska prava u Strazburu zakazao za 10. mart raspravu na osnovu tužbe deviznih štediša protiv BiH.

Evropski sud za ljudska prava
"Biće to zanimljiva rasprava s obzirom da se odnosi na veliki broj starih deviznih štediša i Sud će u određenom roku, nakon rasprave, donijeti presudu. Do tada odgodiće rješavanje svih ostalih slučajeva starih deviznih štediša",
istakla je Monika Mijić.

Predsjednik Skupštine udruženja građana za vraćanje stare devizne štednje u BiH i dijaspori Svetozar Nišić, ranije je izjavio da u BiH i dijaspori ima oko 1,1 milion štediša iz BiH, koji potražuju novac, te da je riječ o desetinama milijardi konvertibilnih maraka.

Štednja u Jugobanci i Privrednoj Banci Sarajevo iznosi 2,4 milijarde konvertibilnih maraka, u Ljubljanskoj banci 185 miliona dolara, u Invest banci Beograd 4,3 miliona američkih dolara.
Kako se trguje obveznicama za izmirenje stare devizne štednje u RS?
Da li se odluka Ustavnog suda Republike Srpske o obustavi trgovanja određenim obveznicama na banjalučkoj berzi, odnosi na obveznice štampane za izmirenje duga po osnovu stare devizne štednje?
Darko Lakić, pomoćnik direktora berze:
“Banjalučka berza je 16. januara suspendovala trgovanje obveznicama Republike Srpske. Radi se o 5 emisija obveznica, od čega se 2 emisije odnose na obaveze prema dobavljačima, 2 emisije odnose se prema obavezama za izmirenje ratne štete i 1 emisija opštih obaveza. Sa tih 5 obveznica banjalučka berza je 16. januara privremeno prekinula trgovanje. 19. januara berza je od Ministarstva finasija dobila dopis da još uvijek nije objavljena odluka Ustavnog suda, tako da Ministarstvo nije upoznato sa detaljima tih odluka i njihovim zahjtevom da se i dalje obustavi trgovanje tim obveznicama. Nakon što Ministarstvo finansija, Vlada i nadležne institucije donesu stav u vezi sa odlukom Ustavnog suda, banjalučka berza će postpupiti u skladu sa nalogom insitucija koje su odgovorne za to. Mi trenutno čekamo zvaničan stav Vlade po tom osnovu i način na koji će se taj problem prevazići. I dalje se neometano trguje sa obveznicama Republike Srpske po osnovu stare devizne štednje. Na te obveznice se nije odnosila odluka Ustavnog suda i tim obveznicama se svakodnevno trguje na banjalučkoj berzi. To su obveznice sa kojima se i u prethodnom periodu najviše trgovalo. Svi koji žele da prodaju, ili kupe te obveznice mogu da se obrate brokerskim kućama.”

Javni poziv za pomoć brčanskim povratnicima
Vlada Brčko Distrikta uputila je javni poziv za dodjelu pomoći brčanskim povratnicima čije su obiteljske kuće u proteklom ratu oštećene ili porušene. Svi oni koji budu ispunjavali predviđene uvjete, iduće godine će dobiti novčana sredstva, ili građevinski materijal. Sredstvima iz ovogodišnjeg proračuna biće realizirani projekti preneseni iz prošle godine. Osnovna karakteristika upućenog Vladinog javnog poziva je da će on biti realiziran u dva dijela.
Voditelj odjela za izbjegle i raseljene osobe u Vladi Brčko Distrikta Enes Šerifović:
“Prvi dio realizacije javnog poziva je predviđen u 2009. godini i tiče se provođenja procedura do izbora korisnika, što znači utvrđivanje liste korisnika. Drugi dio ove procedure bi se realizovao u odnosu na raspoloživa sredstva u 2010. godini.”
Prema riječima Enesa Šerifovića novi pristup u rješavanju stambenih problema izbjeglih i raseljenih osoba u Brčko Distriktu sukladan je sa zakonom državnog Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice, a cilj je efikasnija realizacija održivog povratka na cijeloj teritoriji BiH:
“Iz sredstava koja su predviđena budžetom za 2009. godinu realizovaće se korisnici koji su izabrani u prethodnom periodu, ali koji, zbog ograničenih sredstava, nisu realizovani u prethodnom vremenu. Obaveza njihove realizacije je prenešena u 2009. godinu.”

Brčko
Dokument koji je krajem prošle godine usvojila radna skupina, koju su činili predstavnici entitetskih i državnog Ministarstava, odjela za izbjeglice Vlade Brčko Distrikta i predstavnici nevladinih organizacija iz BiH, razmatran je na zadnjoj sjednici Vijeća ministara. Enes Šerifović kaže da bi se implementacijom ovog dokumenta riješili mnogi povratnički problemi koji su za sada neriješivi:
“Svrha tog dokumenta je da se identificiraju postojeći problemi kada je u pitanju rješavanje problematike raseljenih lica, izbjeglica i povratnika iz svih aspekata: rekonstrukcije, prava na obrazovanje, bezbjednosti i održivosti. Jedna od novina koja je u ovom dokumentu predviđena je i pravo na naknadu imovine. To pravo do sada nije tretirano u zakonskim rješenjima, niti se njemu u određenom smislu poklanjala pažnja.”
Prihvatanje ovog dokumenta značilo bi dobivanje krova nad glavom za oko 1.000 vlasnika oštećenih i porušenih objekata na području Brčko Distrikta koji trenutačno ne ispunjavaju zakonom propisane uvjete za obnovu njihovih obiteljskih kuća.
Inicijativa za razvoj i saradnju u BiH organizacija je koja svakog utorka u terminu od 10 do 12 sati pruža besplatne pravne savjete stanovnicima Konjica. Riječ je o projektu koji se realizira pod pokroviteljstvom Agencije za međunarodnu saradnju iz Španjolske, a u konjičkoj Opštini provodi se u saradnji sa nevladinom organizacijom Centar života. Pravne savjetnice Ivana Bilać i Adisa Gosto utorkom primaju konjičane koji im se javljaju za pomoć.
Pravna savjetnica Ivana Bilać:

“Možemo se obratiti inspekciji rada, a možemo napraviti i tužbu ako je u pitanju baš neka velika povrijeda radnih obaveza od poslodavca. Možemo tražiti i od poslodavca pismenim putem bilo kakva potraživanja sa strane radnika.”

Po riječima pravnice Adise Gosto, najveći broj konjičana koji se javljaju u ovu kancelariju traže savjete iz oblasti narušenih radnih prava:

“Ljudi često dolaze i javljaju se sa različitim problemima. Uglavnom su u pitanju nrušena radna prava i imovinski odnosi. Trudimo se da izađemo svima u susret.”
Obavijest za radnike iz BiH koji su dobili otkaz u Hrvatskoj od 1991. do 1995.
Predsjednik Udruženja radnika i invalida rada izbjeglih iz Hrvatske sa državljanstvom Bosne i Hercegovne Nikola Puzigaća, pozvao je sve građane BiH, koji su dobili otkaz u Hrvatskoj u periodu od 1991. do 1995. godine, da se odmah jave u prostorije Udruženja da bi ispunili odgovarajući upitnik radi rješavanja njihovih radnih, penzionih i ostalih statusnih prava u toj zemlji.

Puzigaća je rekao da je Udruženje, na zahtjev Ministarstva pravde BiH, sačinilo upitnik koji sadrži lične podatke radnika, naziv preduzeća u Hrvatskoj, podatke o imovinskom stanju, kao i o penziji, invalidnosti radnika i neisplaćivanim platama.

On je naveo da će Udruženje popunjene formulare do kraja marta proslijediti Ministarstvu pravde BiH, UN i svim nadležnim institucijama BiH i EU.
Puzigaća naglasio da se zainteresovani građani BiH, koji su radili u Hrvatskoj, mogu javiti za informacije opštinskim udruženjima, lično doći u prostorije republičkog udruženja u Banjaluci u Ulici Simeuna Đaka 13/15 ili na telefon 051/219-984.

Vijeće ministara BiH je na sjednici 8. maja prošle godine formirao Radnu grupu za pripremu Plana mjera koje je potrebno preduzeti za rješavanje problema građana BiH, koji su bili zaposleni u Hrvatskoj i otpušteni sa posla od 1991. do 1995. godine.

Zadatak Radne grupe je iznalaženje modaliteta za rješavanje problema građana BiH koji su bili zaposleni i otpušteni sa posla u Hrvatskoj u navedenom periodu.
(Saradnja : Zoran Matkić, Erduan Katana, Dragana Ivanović i Mirsada Ćosić)

Vaše mišljenje

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG