Dostupni linkovi

Sarma i baklava neizostavne na bajramskoj trpezi


Bajramske trpeze su bogate brojnim jelima, najčešće tradicionalnim bosanskim i slatkišima. Baklava je neizostavna u skoro svakoj kući.

Jasmina Ligata iz Sarajeva na bajramsko jutro je ustala ranije nego obično. Kaže takav je običaj.

„Obučem novu odjeću, našminkam se i napravim prvu kafu“, priča ona.

Dok pije kafu, Jasmina čeka da završi Bajram-namaz (jutarnja molitva) u džamijama. Nakon toga očekuje da joj dođu tri sina sa porodicama, koja su otišla na molitvu.

„Muškarci ustaju rano, idu na sabah-namaz (jutarnja molitva, prije izlaska sunca) u džamije, pa potom klanjaju bajram-namaz. Nakon toga, kako koji može tako mi dolazi i uglavnom donosi cvijeće“, priča Jasmina za Radio Slobodna Evropa (RSE).

Bajram označava kraj mjeseca ramazana. Radi se o mjesecu posta za muslimane. U većini država svijeta počeo je 13. aprila.

Post je trajao svaki dan od zore do sumraka, ovisno od dijela svijeta u kojem se vjernik nalazi.

Tokom trideset dana ramazana, muslimani se moraju uzdržavati od hrane, pića i spolnog kontakta sa svojim supružnicima, i to od zore, pa do zalaska sunca.

Na bajramsko jutro, muškarci klanjaju bajram-namaz. Tradicija nalaže da se odjene nova ili posebna svečana odjeća, obilaze se stariji, a sprema se i bogata trpeza.

Pripreme za Bajram počinju nekoliko dana ranije

Pripreme za Bajram počinju nekoliko dana ranije.

„Sedmicu prije Bajrama, ja počnem čistiti kuću“, kaže Jasmina, te dodaje kako dva do tri dana uoči Bajrama, počne sa kuhanjem tradicionalne bosanske hrane.

Bajramske trpeze su bogate brojnim jelima, najčešće tradicionalnim bosanskim jelima i slatkišima. Baklava je neizostavna u skoro svakoj kući.

„Lijepo je kada se za Bajram naprave paprenici ili štrudla, ja pravim štrudlu, jer djeca ne vole paprenike“, priča Jasmina.

Potom, kako kaže, pravi baklavu i dan uoči Bajrama slanu hranu.

„Ja pravim šarene dolme (punjena paprika, tikvice, luk), pita je neizostavna s trpeze, salate, čorbu, te zapečem meso, da bude kao pečenje“, objašnjava Jasmina.

I sama priznaje da nije uvijek bogata sofra, ali se trudi skuhati hranu koju vole njena djeca.

Tradicija kao naslijeđe

Za sarajevskog kuhara Almira Mukaču i njegovu porodicu, bajrami su najsvečaniji dani.

Kaže kako pripreme traju tokom cijelog mjeseca ramazana, jer se on i supruga trude djeci približiti blagodeti ovih, kod muslimana, najvažnijih dana tokom godine.

„Mi tokom ramazana palimo naše kandilje (svjetla na munarama džamija, koja se pale kada je vrijeme iftara), pucamo balone, kada pukne top, kroz igru pokušavamo djeci ostaviti ramazane i bajrame u lijepom sjećanju“, kaže Almir za RSE.

Ramazanski bajram i njegovoj porodici počinje ranom zorom. On sa dva sina, oblači novu odjeću, te odlazi u džamiju, dok supruga ostaje kući i priprema doručak.

„Najviše volim otići sa djecom u Begovu džamiju, tu mi klanjanje namaza ima posebnu čar“, kaže Almir, nakon čega sinove vodi na sok i kolače na Baščaršiju.

„Onda kupimo cvijeće za suprugu i idemo kući“, kaže on.

Za sarajevskog kuhara Almira Mukaču i njegovu porodicu, bajrami su najsvečaniji dani.
Za sarajevskog kuhara Almira Mukaču i njegovu porodicu, bajrami su najsvečaniji dani.

Ramazanski bajram simbolizira radost, veselje, dijeljenje s drugima i zadovoljstvo samim sobom nakon mjeseca posta, koji podrazumijeva odricanje i čišćenje duše i tijela.

Almir priča kako se on i supruga trude svim članovima porodice kupiti po sitnicu za Bajram.

„Ima i jedan hadis koji kaže: „Darujte poklone jedni drugima, da biste se voljeli“ i zaista se trudimo obradovati prije svega našu djecu, koja s nestrpljenjem čekaju da vide šta su dobila za Bajram“, kaže on.

Okolnosti se mijenjaju, ali tradicija se čuva

Od kada ima svoju porodicu za Almira su bajrami sasvim drugačiji. Nekada je, kao momak, odlazio u porodičnu kuću kod roditelja u Fojnici, udaljenu oko 20 kilometara od Sarajeva.

„Ujutro sam sa rahmetli ocem išao na Bajram-namaz, potom smo porodično išli kod nane na baklavu“, prisjeća se Almir i kaže kako ne želi da njegova djeca pamte bajrame samo po naninoj baklavi.

„Zato se i trudimo da budu u sve uključeni, da trpeza bude svečana, kuhamo zajedno. Ja sam zadužen za slatka, a supruga za slana jela“, kaže Almir.

Za razliku od Almira, Jasmina Ligata je za Bajram posebno emotivna. Kaže kako se na taj dan uvijek sjeti bližih članova porodice koji su preminuli.

„Svaki Bajram ja se i isplačem, malo zbog mojih najdražih koji nisu s nama, a malo i od radosti kada pogledam svoju djecu i unuke“, kaže Jasmina.

Bajrami su posebno dragi najmlađima. Prema običaju, stariji članovi porodice djeci kupuju poklone, obično nešto od odjeće, a sve češće daju im novac (bajram banku).

„Pripremim novac, tako da svakom unučetu bude jednako“, kaže Jasmina i dodaje da je sada sve drugačije, u odnosu na vrijeme kada su njeni sinovi bili djeca, jer im je tada kupovala odjeću i oblačila.

„Danas djeca puno više žele i imaju, oblače se kako oni hoće“, kaže ona.

Još jedan Bajram s korona virusom

Ovo je drugi ramazanski bajram kojeg građani Bosne i Hercegovine dočekuju u pandemiji COVID-a 19.

„Najviše me raduje što je opao broj zaraženih i što su epidemiološke mjere blaže, tako će mi moja djeca moći doći za Bajram“, priča za RSE Jasmina Ligata iz Sarajeva.

Tokom Bajram namaza ( jutarnje molitve) u džamijama su vjernici morali nositi zaštitne maske zbog pandemije COVID-19.

Epidemiološka situacija u Federaciji Bosne i Hercegovine (FBiH) je povoljnija u odnosu na prethodne sedmice zbog čega je Krizni štab ministarstva zdravstva Federacije BiH 4. maja, predložio ublažavanje epidemioloških mjera.

Ograničeno kretanje je pomjereno od 23.00 do 05.00, a dozvoljeno je okupljanje do 30 osoba na skupovima na otvorenom. Maske na otvorenom nisu obavezne.

Prvi dan Bajrama je običaj da se provede u krugu porodice, drugi dan se obilaze mezarja (groblja) kada je Dan šehida, a treći dan je predviđen za druženje s prijateljima.

Običaj je da se pred Bajram daju vitre i zekat (određeni novčani iznos) siromašnim osobama, kako bi i one te praznike provele u zadovoljstvu i sreći.

Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini obavljanje Bajram-namaza, kao i običaje, prilagodila je ove godine važećim propisima koji se odnose na pandemiju COVID-19.

Centralna bajramska svečanost održana je u Begovoj džamiji u Sarajevu, a predvodio ju je reisu-l-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein efendija Kavazović.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG