Dva dana, dvije pucnjave u Istočnom Sarajevu.
Prvo je u nedjelju Đorđe Ždrale, osuđeni ubica nekadašnjeg načelnika Uprave policije Republike Srpske (RS), Ljubiše Savića Mauzera, upucao Kostu Pandurevića iz vozila u pokretu, dok je dan kasnije još nepoznati počinilac pucao u Davora Dabića, od ranije poznatog po trgovini narkoticima.
Oba muškarca su prošla sa tjelesnim povredama, ali ovi obračuni su ponovo otvorili pitanja o bezbjednosti, organizovanom kriminalu i učestalosti najtežih krivičnih djela na području Istočnog Sarajeva.
"Građani se ne osećaju bezbjedno, pa ni ja sama koja sam bila blizu tog dešavanja sinoć", kaže novinarka iz Istočnog Sarajeva Sanja Vasković za Radio Slobodna Evropa (RSE).
Nakon prve pucnjave, RSE je Ministarstvu unutrašnjih poslova RS poslao upit, u kojem je zatražio i širu procjenu bezbjednosne situacije u Istočnom Sarajevu.
Između ostalog, postavljena su pitanja o tome sa kakvim saznanjima MUP raspolaže kada je riječ o djelovanju organizovanih kriminalnih grupa na području Istočnog Sarajeva, da li takve strukture i dalje predstavljaju bezbjednosni izazov, kao i da li policija bilježi rast, pad ili stagnaciju kriminaliteta u posljednjih pet godina.
Umjesto odgovora na postavljena pitanja, Policijska uprava Istočno Sarajevo dostavila je saopštenje o samoj pucnjavi, kvalifikaciji djela i raspisanoj potrazi za osumnjičenim.
Kako se stiglo dovde?
Policijska uprava Istočno Sarajevo saopštila je da je za Ždralom raspisana potraga nakon što je pucao na Pandurevića i nanio mu tjelesne povrede. Slučaj je okvalifikovan kao krivično djelo "teško ubistvo u pokušaju".
Ta pucnjava nije prvi napad na Pandurevića. Krajem decembra 2025. godine bio je meta oružanog napada takođe u Istočnom Novom Sarajevu, kada je na njega pucano na parkingu jednog zabavnog centra. Za taj napad osumnjičen je Irnes Hubijar.
Okružni sud u Banjaluci odredio je početkom jula jednomjesečni pritvor Irnesu Hubijaru iz Sarajeva zbog sumnje da je na TikToku prijetio RS i Miloradu Dodiku, nekadašnjem predsjedniku tog entiteta i lideru vodeće partije u RS SNSD (Stranka nezavisnih socijaldemokrata).
MUP RS nije odgovorio na pitanje Radija Slobodna Evropa da li istražioci ispituju eventualnu povezanost tog slučaja sa posljednjom pucnjavom.
Ko je Đorđe Ždrale?
Široj javnosti je najpoznatiji po presudi za ubistvo Ljubiše Savića Mauzera, nekadašnjeg načelnika Uprave policije RS i ratnog komandanta paravojne formacije, Garde "Panteri", koji je ubijen u junu 2000. godine u Bijeljini.
Sud BiH osudio je Ždralu zbog organizovanja Mauzerovog ubistva, nakon čega je izdržavao dugogodišnju zatvorsku kaznu od 20 godina. Pušten je nakon odsluženih 12 godina zatvora.
Iz Suda BiH nisu odgovorili na upit RSE iz kojih razloga je Ždrale pušten osam godina ranije na slobodu, te da li su postojale neke mjere nadzora.
Ždrale je ranije već služio zatvorsku kaznu za ubistvo, ali je ranije pušten iz zatvora nakon što ga je pomilovao tadašnji predsjednik RS, Mirko Šarović.
Uspon Ždrale poklopio se sa periodom kada je Istočno Sarajevo bilo poprište obračuna kriminalnih grupa nastalih na razvalinama rata. Krajem devedesetih i početkom dvijehiljaditih godina područje Sarajevsko-romanijske regije često se povezivalo sa krijumčarenjem, iznudama, trgovinom narkoticima i nasilnim obračunima.
Pojedina imena iz tog vremena danas su mrtva, nalaze se u zatvorima ili su napustila javni život, ali njihove veze i sukobi povremeno ponovo izbijaju na površinu.
Ime Đorđa Ždrale godinama se pominjalo i u kontekstu sukoba sa Darkom Elezom, jednim od najdugovječnijih obračuna kriminalnih grupa u BiH. U sukobu je ubijeno više osoba koje su dovođene u vezu s jednim ili drugim klanom.
Koja su pitanja otvorena?
Novinarka iz Istočnog Sarajeva, Sanja Vasković, izjavila je za RSE da smatra da "policija nije reagovala na vrijeme".
Ona podsjeća na situaciju prije mjesec dana, kada je MUP RS izvršio raciju u jednoj diskoteci u Palama (opštini koja pripada Istočnom Sarajevu), kojom prilikom su, kako tvrde posjetioci, upotrebili prekomjernu silu, zbog čega je više desetina posjetilaca tražilo ljekarsku pomoć.
MUP je tvrdio da je sve urađeno u okviru zakona, ali je Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a, vladajuće stranke u entitetu RS, kasnije posjetio Pale, sastao se sa onima koji su prisustvovali raciji i izjavio da su postojala prekoračenja u upotrebi sile.
"Kasnije smo čuli neka saopštenja da je to vezano za razbijanje određenih kriminalnih grupa. Barem je tako ministar [unutrašnjih poslova, Željko] Budimir rekao. Evo ni mjesec dana od tog događaja, zapravo se dešavaju kriminalni obračuni, a reakciju policije još uvijek nemamo", istakla je ona.
Dodaje da su se na ulicama Istočnog Sarajeva nakon racije na Palama redovno mogli vidjeti policajci, ali da to nije bio slučaj u dva dana kada su se desile pucnjave.
Ponavljanje krivičnih djela 'nije stvar sistema, nego osobe'
Sarajevski advokat i bivši sudija, Vlado Adamović kaže za RSE da je ključno pitanje u slučaju Đorđa Ždrale – da li je bila pogrešna procjena individualizacije kazne.
U pravnom smislu, individualizacija kazne znači da dvije osobe mogu počiniti isto krivično djelo, ali ne mora značiti da će dobiti istu kaznu, jer postoje otežavajuće i olakšavajuće okolnosti.
"Ako jedna te ista osoba ponavlja [krivična djela], onda to nije stvar sistema, onda je to stvar te osobe. Očigledno kazne na njega ne utiču, i onaj ko mu sudi trebao je to imati u vidu. Tužioci bi to u eventualnom suđenju trebali naznačiti, a uostalom uvijek je otežavajuća okolnost ranije osuđivanje", istakao je Adamović.
On ističe da se mora uzeti u obzir ukupni broj ponavljača krivičnih djela prije nego što se upute kritike samom sistemu koji ih ranije pušta na slobodu, kao u slučaju Ždrale.
"Ako se odnosi na jednog čovjeka učestalost ponavljanja, sistem ne treba dirati. Ali ako imaš statistički podatak da je od deset presuđenih devet ponovilo krivično djelo, onda očigledno sistem ne valja", smatra Adamović.
Advokat dodaje da se ovdje radi o zvučnom imenu, koje privlači pažnju javnosti, ali je i on samo mali procentualni dio počinjenih zločina.
Ipak, ističe da je očigledno da "u njegovom slučaju očigledno nije kažnjavanje adekvatno djelovalo, jer jedan od razloga zbog kojih se izriče kazna je osobna prevencija".
Što se tiče moguće sprege politike i organizovanog kriminala u BiH, i činjenice da nalogodavci pojedinih ubistava nisu otkriveni, Adamović kaže "ko je na stepenici više, taj ima više mogućnosti da se zaštiti, na ovaj ili na onaj način".
"Ako je to kriminal, svi bi trebali biti jednaki, ali se često desi da to nije tako, ali je to mišljenje javnog mnenja, da neko stoji iza toga", ocjenjuje on.
Šta pokazuju zvanični podaci?
Posljednjih pet godina područje Istočnog Sarajeva obilježili su brojni obračuni osoba povezanih s organizovanim kriminalom, pokušaji ubistava, upotreba vatrenog oružja na javnim mjestima i nastavak sukoba osoba poznatih policiji. Najnovije pucnjave su nastavak niza incidenata.
Iako MUP nije dostavio traženu petogodišnju statistiku, podaci Policijske uprave Istočno Sarajevo iz ranijih izvještaja pokazuju da su najteža krivična djela ostala prisutna u ovom gradu.
Na području PU Istočno Sarajevo tokom 2023. registrovana su tri ubistva u pokušaju, jedno teško ubistvo, jedno teško ubistvo u pokušaju i jedno ubistvo nakon kojeg je izvršilac počinio samoubistvo.
Policija je tada navela da su se ta krivična djela dogodila na području Sokoca, Pala i Istočnog Novog Sarajeva te da su svi predmeti rasvijetljeni i dokumentovani.
Godinu kasnije, predstavljajući rezultate rada za 2024. godinu, načelnik PU Branimir Šehovac izjavio je da su registrovana dva krivična djela "ubistvo u pokušaju", na području Pala i Istočnog Novog Sarajeva, te da su oba rasvijetljena.
Na teritoriji cijele RS u posljednjih pet godina počinjeno je ukupno 55 ubistava, pokazuju godišnji izvještaji entitetskog MUP-a.