Dostupni linkovi

'Patnje nam je dosta za tri života'


Žena u Srebrenici hoda pored zgrade uništene u ratu, 19. novembar 2015.
Žena u Srebrenici hoda pored zgrade uništene u ratu, 19. novembar 2015.

Kako prepoznati i liječiti posttraumatski stresni poremećaj (PTSP) koji je ozbiljan lični, ali i društveni problem s kojim se svako od nas može suočiti kao posljedicom neke traume.

Šta karakteriše ljude koji imaju PTSP i da li mladi mogu da se na drugačiji način izbore s ovim problemom?

'Sve ovo što se nama dešava je jedna vrsta kolektivne traume'
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:34:00 0:00

O tome je u posljednjoj epizodi specijalnog izdanja podcasta Zaviri ispod površine Lejla Omeragić Ćatić razgovarala sa psihoterapeutkinjom Branislavom Stević iz Centra za ratnu traumu Novi Sad.

Ranija istraživanja, u kojima su obuhvaćena i pitanja socijalne pravde, pokazala su u nekoliko klastera da su osobe teže preživljavale postratnu nepravdu od traumatskih događaja iz rata.

Što više ljudske empatije za ljude koji imaju takvu vrstu problema je, ne mogu reći lekovito, nego bukvalno dovodi do iscjeljenja.

"Što znači da je taj period nakon rata i sve ovo što se nama zapravo dešava, jedna vrsta kolektivne traume. Ljudi koji su prošli lična traumatska iskustva, imali vrlo bolne i tragične događaje u sopstvenom životu, mnogo će vulnerabilnije odreagovati na sve ovo što se dešava zvanično u miru, gde smo svakodnevno izloženi, počevši od najobičnijih oblika komunikacije, jedne vrste nasilne komunikacije i maltene prisustvo agresivnog ponašanja", objašnjava psihoterapeutkinja Branislava Stević.

Ona smatra da je u društvima zemalja Zapadnog Balkana mala vjerovatnoća da se PTSP može prepoznati kao izoliran poremećaj, te da je zato važno što više javno govoriti o tome i otvarati ova pitanja.

"Da to ne bude nikakva tabu tema za naše društvo, da će ljudima mnogo lakše biti, ne samo da prepoznaju i smognu snage da se obrate za pomoć jer ako to ne učine zaista je na žalost kod PTSP-a, postoji jedan veliki rizik i od suicida", kaže Stević za ZIP i naglašava kako je jako važno da okruženje bude motivišuće kako bi ta osoba potražila stručnu pomoć.

Da li mlađe generacije mogu da se izbore i zaustave transgeneracijsku traumu?

Psihoterapeutkinja Stević kaže da ona vjeruje kako će nove generacije ustvari prepoznati put izlječenja i isjeljenja.

"Kako da sve te naše zajedničke traume selektiramo drugačije, nazovemo drugačije, prihvatimo i primjetimo da bismo svi zajedno mirno, onako ljudski, mogli nastaviti dalje u nekom zdravom životnom kontekstu. Jer patnje, tuge i bola, mislim da smo svi imali napretek i da nam je dosta za tri života."

Osim razgovora sa psihoterapeutkinjom Branislavom Stević, kroz tri posljednje epizode ZIP podcasta autori su razgovarali sa osobama kojima je dijagnosticiran ovaj poremećaj. Među njima je i Adnan Hasanbegović, dugogodišnji mirovni aktivista i ratni veteran.

Imao je 18 godina kada je počeo rat u Bosni i Hercegovini. Kaže da je nemoguće ostati neokrznut i da te iskustvo radikalnog nasilja ne promijeni.

"Obična saobraćajna nesreća izaziva u nama malu traumu, a ti je imaš u ratu svaki dan. I po teoriji kojom se bave psiholozi i terapeuti svaka vrsta tog ratnog iskustva mijenja te u potpunosti, ostavlja, ima simptoma kliničkih, takozvani PTSD. A postoji i nešto, što je na neki način, kako se mi s tim nosimo nakon svega toga. Ne postoji čovjek koji je sve to preživio, a da je uslovno rečeno normalan. A da nije to na njega uticalo. Ne možeš ostati isti."

U ZIP-u slušajte kako je otkrio PTSP, kako se liječio kroz mirovni aktivizam zajedno sa drugim veteranima koji su jedni drugima bili neprijatelji u ratu.

'Podgrijavani' posttraumatski stresni poremećaj
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:34:54 0:00

U ZIP-u smo također propitivali i ženski doživljaj preživljene traume. Kako i kada se kod žena javlja proživljavanje traume? Na koji način se manifestuje PTSP kod žena i da li je ženski PTSP tabu tema? U potrazi za odgovorima Nevena Bogdanović je u Beogradu razgovarala sa Biljanom Slavković, psihoterapeutkinja sa Instituta za psihodramu.

O serijalu 'Zaviri ispod površine'

Svakodnevnica u Bosni i Hercegovini, Srbiji i Crnoj Gori. Sa kakvim se izazovima suočavamo? Šta ove sedmice pokušavamo bolje da razumijemo?

Svakog ponedeljka autori iz Sarajeva, Podgorice i Beograda donose novu epizodu podcasta ZIP - Zaviri ispod površine. O čemu to razmišljaju ove sedmice? Šta o tome kažu stručnjaci, a šta kažete vi?

Sve epizode možete potražiti ovdje. Preuzimite podcast na vaš uređaj i slušajte po svom tempu. Sa vama smo i kroz naše radijske emisije svakog vikenda.

Detaljnije upute kako slušati ovaj i naše druge podcaste potražite ovdje.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG