Dostupni linkovi

Prosvjedi okončani, problemi agrara ostaju


Arhivski snimak: Prošlogodišnji prosvjed poljoprivrednika, Foto: zoomzg
Prosvjedi seljaka koji su prijetili prometnim kolapsom Hrvatske noćas su okončani dogovorom s Vladom oko isplate poljoprivrednih poticaja, ali i dalje ostaje neriješen položaj hrvatskog agrara, nepripremljenog za skoru oštru tržišnu utakmicu u Europskoj uniji.

I posljednji traktori su se sa hrvatskih prometnica nakon sedmodnevnog prosvjeda vratili na oranice, nakon noćašnjeg dogovora predstavnika seljačkih udruga i resornog ministarstva.

Oko jedan ujutro su pregovarači napuklih glasova izvijestili su da su poljoprivrednici izborili isplatu poticaja za proljetnu sjetvu 2009/2010 u visini od 86 posto – 60 posto u gotovini u roku od mjesec dana, a 26 posto u repromaterijalu. Kada je riječ o zaostalih 205 milijuna kuna poticaja iz proljetne sjetve 2008/2009, seljaci su izborili njihovu stopostotnu isplatu s rokom dospijeća u lipnju 2011. Obje mjere vrijede samo za imanja do 300 hektara.


Obavili smo konzultacije s ljudima na terenu koji su ovo prihvatili. Nadam se da će nam svima biti bolje, i da ćemo se malo više okrenuti proizvodnji i stvaranju novih dobara.
Predstavnici seljaka pet slavonskih županija su umjereno zadovoljni - Josip Zmajić iz Brodsko-posavske županije:

„Obavili smo konzultacije s ljudima na terenu koji su ovo prihvatili. Nadam se da će nam svima biti bolje, i da ćemo se malo više okrenuti proizvodnji i stvaranju novih dobara."

Trojica prosvjednika koji su privedeni zbog napada na policiju pušteni su kućama, a protiv njih će biti podnesene kaznene prijave.

Vlada je obećala ono što može ispuniti, i to će i učiniti,“ kazao je danas hrvatski predsjednik Ivo Josipović.

„Mislim da je dobro. Super! Čestitam i jednima i drugima što su došli do dogovora.“

Zoran Milanović, Foto: zoomzg

On je dodao i da je uvijek bolje deset dana pregovarati, nego se jedan dan tući na ulici.

Predsjednik oporbenih socijaldemokrata Zoran Milanović za sedmodnevnu blokadu i jučerašnje okršaje s policijom okrivio je vladinu neodgovornost.

„Obećavalo se ono što se ne može ispuniti, i rezultat je ovakav kakav gledamo zadnjih sedam dana.“


Radi se bez potrebne analitike

Jedan od glavnih argumenata seljaka u netom završenim prosvjedima bio je da će bez poticaja završiti - na prosjačkom štapu! Od oko 450.000 seljačkih obitelji u Hrvatskoj njih 180.000 je u sustavu poticaja, međutim poznavatelji stanja kažu kako ih manje od trećine – njih svega oko 50.000 – funkcionira tržišno.

Ostalih 130.000 – po procjenama analitičara - živi od poticaja. Dugogodišnji direktor sektora poljoprivrede u Hrvatskoj udruzi poslodavaca, a sada nezavisni analitičar Stipan Bilić upozorava da je hrvatski seljak u prošloj godini na kunu što ju je zaradio prodajom proizvedene robe, dobio 80 lipa poticaja, i da takav odnos ne vodi nikuda.

„Poticaj petrificira stanje koje je loše. On ima smisla ako onome koji proizvodi nadoknadi manjak dobiti, i time ga motivira da više radi. Ali - imati poticaj u vrijednosti dvije trećine prodane robe – to čini da čovjek zanemari proizvodnju i okrene se poticajima.“


Bilić upozorava da su poticaji i socijalna zaštita seljaka suprotstavljene kategorije, a kod nas ih se smatra jednim te istim.

„Nikada nitko na svijetu nije ostvario suprotstavljene ciljeve! Ostvari jedan, ili najčešće nijedan, a upravo se to kod nas događa! Kod nas je jedna nemoguća situacija, radi se bez potrebne analitike, a stvaraju se različite grupe za pritisak kao što su bili i ovi prosvjedi seljaka.“


Naravno, priča o hrvatskom agraru nije završena noćašnjim okončanjem prosvjeda.

Do ulaska u Europsku uniju i u nemilosrdnu tržišnu konkurenciju trebat će još mnogo toga napraviti. Među ostalim, trebati će objasniti neke apsurde: na primjer, kako to da je u zemlji koja uvozi toliko hrane čak milijun hektara plodne obradive zemlje zapušteno posljednjih tridesetak godina, ili kako to da Hrvatska u jednoj godini uveze više voća i povrća nego što vrijedi cijela domaća proizvodnja kukuruza i pšenice – zajedno.

A da se svo to voće i povrće iz uvoza zamijeni domaćom proizvodnjom, moglo bi se i zaposliti nekoliko puta više ljudi nego što ih sada radi na uzgoju žitarica.
  • 16x9 Image

    Enis Zebić

    U novinarstvu od osnovne škole, profesionalno od uspostave političkog pluralizma. Nakon suradnje u nekoliko hrvatskih dnevnih novina, od 1. veljače 1994. je na RSE u Zagrebu.

XS
SM
MD
LG