Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Hrvatski predsjednički izbori: Milanović i Grabar-Kitarović u drugom krugu


Hrvatska: Građani na biralištima
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:01:01 0:00

Kandidat lijevog centra Zoran Milanović i kandidatkinja desnog centra Kolinda Grabar-Kitarović idu u drugi krug predsjedničkih izbora u Hrvatskoj koji će biti održani 5. siječnja sljedeće godine.

Prema privremenim neslužbenim rezultatima na preko 99 posto obrađenih biračkih mjesta, Milanović je dobio 29,54 posto, Grabar-Kitarović 26,67, a treći je kandidat desnice Miroslav Škoro koji sa 24,44 posto ispada iz dalje igre.

Ostali kandidati ostali su ispod 10 posto, a neki i ispod jedan posto potpore.

Milanović: 'Ratovi su gotovi'

"Idemo u drugi krug. Ali ne idemo u rat, ratovi su gotovi. To govorim od početka, idemo u civiliziranu građansku utakmicu u kojoj neka pobjedi bolji. Vjerujem da sam taj bolji ja", kazao je Milanović u prvom obraćanju javnosti.

Kako je kazao, "Hrvatska je dovoljno podijeljena oko bitnih, ali uglavnom oko nebitnih stvari u kojima se možemo složiti samo ako razgovaramo".

"U ova dva tjedna koja su pred nama borit ću se da na izbore nagovorim svakog onog i onu kojoj je hrvatski interes u prvom planu da budemo dobra i solidarna zajednica građana, da budemo zemlja jednakih", poručio je.

'Ne idemo u rat, ratovi su gotovi', poručio je Milanović na kraju izbornog dana
'Ne idemo u rat, ratovi su gotovi', poručio je Milanović na kraju izbornog dana

Obraćanje je zaključio također u pomirljivom tonu, zazivajući zajedništvo.

"Onog trena kad uz povjerenje budem izabran za hrvatskog predsjednika svaka moja lojalnost prema ičemu drugom, osim prema hrvatskom Ustavu, prestaje. Bit ću pravobranitelj i vjerski zagovaratelj tog Ustava, to je moja država. Živjela Hrvatska," poručio je zaključno Milanović.

Grabar-Kitarović: 'Dosta je ideoloških pobjeda'

"Ovo je bila bitka deset na jednu", kazala je u svom obraćanju Kolinda Grabar-Kitarović, dodajući da je ona kao kandidatkinja desnog centra imala jakog kandidata u svom političkom spektru, misleći na Miroslava Škoru, dok je Milanović bio bez konkurencije na ljevici. Škorine Glasače pozvala je da u drugom krugu glasaju za nju.

"Ali eto, sada se moramo svi skupiti na okup i idemo u pobjedu," poručila je Kolinda Grabar-Kitarović.

'Treba nam optimizam i samopouzdanje', kazala je Grabar-Kitarović
'Treba nam optimizam i samopouzdanje', kazala je Grabar-Kitarović

Kao i Milanović, i ona se založila za prestanak ideoloških podjela.

"Naše društvo je ideološki podijeljeno, a nama je toga dosta. Treba nam borba za veće plaće. Trebamo dati priliku pametnoj, a ne podobnoj Hrvatskoj. Treba nam optimizam i samopouzdanje. Znamo da možemo bolje. Pokazali smo to u ratu, pokazujemo to u sportu, znanosti... Zašto da to ne pokažemo u gospodarstvu i u politici. Zajedništvo znači da smo zajedno oko istih ciljeva. zajedništvo je ključ uspjeha u miru," poručila je.

Škoro najavio kandidaturu na parlamentarnim izborima

"Mi smo napravili čudo, mi smo napravili povijesni rezultat. Četvrtina birača je uz nas, nemojte biti tužni", poručio je u prvom obraćanju Miroslav Škoro.

U svom istupu iznova je napao dvoje kandidata kolji ulaze u drugi krug, kazao da im ne vjeruje, i najavio nastup na parlamentarnim izborima, što je izazvalo oduševljenje u njegovom izbornom stožeru.

Državno izborno povjerenstvo objavit će potpune rezultate prvog kruga izbora za hrvatskog predsjednika u ponedjeljak u 15 sati, a tada će i službeno objaviti da će Hrvatska predsjednika birati u drugom krugu, najavila je u nedjelju navečer potpredsjednica Povjerenstva Vesna Fabijančić-Križanić.

Prema njenim riječima, izbori su provedeni potpuno regularno i zaslužuju visoku ocjenu, a nije bilo ni nekih izrazitih prigovora na regularnost.

"Najviše smo se bavili kršenjem izborne šutnje i pomaganjem biračima koji se nisu mogli snaći gdje su, odnosno jesu li na biračkom popisu", precizirala je.

Glasanje kandidata na predsjedničkim izborima u Hrvatskoj
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:01:58 0:00

U BiH i Srbiji najviše glasova aktualnoj predsjednici

Državljani Hrvatske u BiH i Srbiji najviše glasova na predsjedničkih izborima u Hrvatskoj dali su Kolindi Grabar-Kitarović.

Na osnovu obrađenih 90,91 odsto biračkih mjesta u BiH, Kitarović je osvojila 66,09 posto glasova. Na drugom mjestu je Miroslav Škoro sa osvojenih 26,13 posto glasova, dok je Zoran Milanović osvojio 4,43 posto glasova. Ostalih devet predsjedničkih kandidata osvojilo je manje od jedan posto glasova birača u BiH.

Glasanje za predsednika Hrvatske u Mostaru
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:01:18 0:00

Na osnovu obrađenih svih biračkih mjesta u Srbiji, Kitarović je osvojila 292 glasa ili 40,61 posto, Milanović 153 glasa ili 21,27 posto, a Škoro 147 glasova ili 20,44 posto. Na dva biračka mjesta u Srbiji - u Ambasadi Hrvatske u Beogradu i Konzulatu u Subotici glasalo je ukupno 719 lica sa pravom glasa.

Državno izborno povjerenstvo ažurira službene nepotpune rezultate svakih 10 minuta, od 20.00 sati, dok se ne završi prebrojavanje glasova.

Sve ankete unazad mjesec dana govorile su da najveću potporu birača – 20 posto i više – ima troje kandidata: aktualna predsjednica i kandidatkinja desnog centra Kolinda Grabar-Kitarović koja ima potporu Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) i stranke zagrebačkog gradonačelnika "Bandić Milan 365", bivši premijer Zoran Milanović koji je kandidat lijevog centra i ima potporu svoje Socijaldemokratske partije (SDP) i više drugih manjih stranaka lijevog centra i pjevač Miroslav Škoro koji se kandidirao kao nezavisni kandidat, a ima potporu klerikalno-populističkog oporbenog Mosta i više manjih stranaka desnice.

Veći odziv glasača nego prije pet godina

Inače, prema podacima DIP-a, do 16.30 na predsjedničke izbore u Hrvatskoj izašlo je 1,34 miliona birača, što je 103.000 više nego 2014. godine, objavilo je Državno izborno povjerenstvo.

Do tog vremena glasalo je 38,8 posto od 3.855.000 birača, pokazali su rezultati pristigli sa gotovo 95 posto od 6.533 biračka mjesta koliko ih je za izbore otvoreno u Hrvatskoj i inozemstvu.

Najviše birača glasalo je u Karlovačkoj (42,7 posto), Zagrebačkoj (41,3 posto), te u Varaždinskoj županiji (41, 4 posto). Najmanje, po 34,8 posto, u Zadarskoj i Šibensko-kninskoj. U Zagrebu je do nedjelje poslijepodne glasalo 41,2 posto birača, u Osijeku 40,5 posto, u Splitu 37,3, u Rijeci 34,9 posto. Od županijskih središta, najbolji odaziv bilježe Virovitica (45,8 posto) i Karlovac (44,2 posto).

Izbori su protekli mirno, a građani prijavili manje nepravilnosti, no ništa što bi utjecalo na regularnost izbora, navode u DIP-u. Potpredsjednica DIP-a Ana Lovrin kazala je novinarima da DIP-u stiže malo dojava o kršenju izborne šutnje, ali su u Povjerenstvu primijetili da se na nekim portalima objavljuju snimke i razgovori s predsjedničkim kandidatima na glasovanju, što je nedopustivo.

Hrvatske građanke i građani koji su u nedelju došli na glasanje vjeruju da će izbori biti pomak nabolje, iako ima i onih koji misle da izbor predsjednika treba biti obavljen u Saboru, a ne na općim izborima.

Građani Zagreba nakon glasanja na predsedničkim izborima u Hravtskoj
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:00:20 0:00
Direktan link

Sustav predsjedničkih izbora

Na predsjedničkim izborima u Hrvatskoj bira se većinskim izbornim sustavom – ako netko od kandidata dobije 50 posto plus jedan glas svih birača izišlih u prvom krugu, on postaje predsjednik i izborni proces je okončan. Ako nitko nije dobio natpolovičnu većinu izišlih, dva kandidata s najvećim brojem glasova u prvom krugu ulaze u drugi krug predsjedničkih izbora.

Hrvatskog predsjednika ili predsjednicu bira se na mandat od pet godina. Ovo su 7. predsjednički izbori, a dosadašnji predsjednici bili su Franjo Tuđman (1992. – 1999., s tim da je na izborima 1990. bio izabran za predsjednika Predsjedništva Republike), Stipe Mesić (2000. – 2009.), Ivo Josipović (2009. – 2014.) i Kolinda Grabar-Kitarović (2014. do danas).

Kako je u Hrvatskoj parlamentarni sustav, predsjednik ima vrlo ograničene ovlasti – sukreiranje vanjske politike i suodlučivanje o imenovanju veleposlanika i osoba na vodećim mjestima u obavještajnoj zajednici.

Također, po funkciji je vrhovni zapovjednik Oružanih snaga Republike Hrvatske. Parlamentarni sustav uveden je promjenama Ustava ujesen 2000. godine, kada je ukinut polupredsjednički sustav, koji je Franji Tuđmanu davao vrlo velike ovlasti.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG