Nema sumnje da je Crnoj Gori neophodan veting u pravosuđu, kaže Vanja Ćalović Marković direktorica Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS), za Radio Slobodna Evropa.
"Javni interes je da se taj proces pokrene i pravosuđe očisti od kadrova povezanih sa organizovanim kriminalom i onim koji su korumpirani", kaže Ćalović Marković.
"Veting" je proces, koji podrazumijeva provjeru imovine sudija i tužilaca i članova njihovih porodica, eventualnu povezanost sa kriminalom te procjenu njihovih profesionalnih kvalifikacija.
Ministarstvo pravde je formiralo tim za analizu mogućnosti uvođenja veting sistema, po međunarodnim standardima i uz poštovanje nezavisnosti pravosuđa. To je uslijedilo nakon hapšenja nekoliko čelnika crnogorskog pravosuđa.
Proces je usporio jer je aktuelna Vlada u tehničkom mandatu, nakon što joj je avgusta prošle godine izglasano nepovjerenje. Trenutno se čeka na konstituisanje Skupštine i formiranje nove Vlade na osnovu rezultata izbora od 11. juna.
Iz Pokreta Evropa sad, koji je na tim izborima osvojio najviše mandata, najavljeno je usvajanje Zakona o vetingu, odnosno stvaranje ustavnog osnova za reizbor sudija i tužilaca.
Ipak, Ćalović Marković strahuje da bi partije mogle uslovljavati donošenje ovog zakona nekim partijskim i ličnim interesima ali se nada da će se u Skupštini ipak naći dovoljna većina za njegovo izglasavanje.
Kasni li Crna Gora sa vetingom?
Neophodno je da Crna Gora što prije dobije Skupštinu i Vladu koje će imati legitimitet za sprovođenje vetinga, kaže Marija Vesković iz Akcije za ljudska prava ukazujući da je neophodno sprovesti reforme kroz procjenu imovine, integriteta i veza sa kriminalnim grupama sudija i tužilaca.
"To pokazuju aktuelni krivični postupci protiv nosilaca najviših pravosudnih funkcija i višegodišnja kritika Evropske komisije (EK) da je crnogorsko pravosuđe "osjetljivo na politički uticaj", kaže Vesković za RSE.
A Čalović Marković ocjenjuje da je to "bilo ključno pitanje " koje je trebalo otvoriti odmah nakon smjene trodecenijske vlasti Demokratske partije socijalisata Mila Đukanovića na izborima 2020. godine.
"Međutim, niti je to zakonski riješeno niti je pokrenuta neka javna debata o tome".
Ona smatra da su slučajevi hapšenja i pokretanja krivičnih procesa protiv čelnih ljudi crnogorskog pravosuđa, zbog sumnji za veze sa organizovanim kriminalom pokazali da je neophodno u Crnoj Gori uvesti proces vetinga.
"Imali smo konkretan primjer gdje je upravo u slučaju Vesne Medenice, bivše predsjednice Vrhovnog suda i dugogodišnje šefice crnogorskog pravosuđa, njena drugarica odlučivala o tome da li će ona ostati u pritvoru odnosno, omogućila joj je izlazak na slobodu", ističe Ćalović Marković.
Podsjeća da je i Evropska komisija godinama ukazivala na problem konflikta interesa u pravosuđu.
Hapšenja čelnika pravosuđa
Vesna Medenica koja je 17 godina bila u vrhu crnogorskog pravosuđa uhapšena je aprila 2022. nakon čega je u pritvoru provela pola godine. Specijalno državno tužilaštvo (SDT) joj na teret stavlja članstvo u kriminalnoj organizaciji njenog sina i više krivičnih djela: šverc droge, davanje i primanje mita, protivzakoniti uticaj i zloupotrebu položaja.
Puštena je da brani se sa slobode.
A da bi se branili sa slobode pojedini su nudili ogromne novčane garncije, što je bio još jedan od razloga da Ministarstvo pravde najavi mogućnost uvođenja vetinga.
Tako je rodbina optuženog predsjednika Privrednog suda Blaža Jovanića, koji je u pritvoru od hapšenja u aprilu 2022. godine, ponudila 768.000 eura u nekretninama kao jemstvo za ukidanje pritvora, što je Viši sud odbio.
Jovanića SDT tereti za stvaranje kriminalne organizacije i zloupotrebu službenog položaja radi sticanja nezakonite dobiti
Iz pritvora se brani i Saša Čađenović, specijalni tužilac za organizovani kriminal, koji je uhapšen u decembru 2022. godine. Optužnica SDT mu na teret stavlja stvaranje kriminalne organizacije, zloupotrebu položaja.
Ko bi vršio provjeru sudija i tužilaca
Marija Vesković kaže da bi za veting trebalo formirati ekspertsko tijelo za provjere sudija i tužilaca.
"Ono treba da bude sastavljeno od politički nezavisnih i stručnih osoba, sa mogućnošću da se uključe i eksperti iz EU ili da rad tog tijela bude pod međunarodnim nadzorom."
Vesković ocjenjuje da je važno zakonski obezbijediti i pravo na žalbu razriješenim sudijama i tužiocima.
Pošto Crna Gora kuburi sa kadrovima u pravosuđu Ćalović Marković ukazuje da proces vetinga treba sprovesti pažljivo i postepeno kako bi pravosuđe i tokom tog procesa moglo da funkcioniše.
"Ako bi proces vetinga krenuo odmah na svim nivoima moglo bi doći do blokade pravosuđa pa predmeti od manjega značaja, koji nemaju veze sa korupcijom i organizovanim kriminalom ne bi mogli biti okončani u razumnom roku."
Zbog toga je, kako kaže, MANS predlagao da veting bude postepen i da se prvo uspostavi novi sud, čije sudije će prethodno proći postupak vetinga.
"A da se nakon toga fazno ide u vođenje postupaka u sudovima višeg reda".
Ćalović Marković ukazuje da je interes države od uvođenja vetinga veći od posljedica koje bi mogao da ima, imajući u vidu iskustva dražava iz regiona poput Albanije.
Iskustvo šestogodišnjeg vetinga u Albaniji
Prema poslednjem izvještaju Evropske komisije u Albaniji je za šest godina provjerena polovina od ukupno 800 sudija i tužilaca, kroz pravosnažno okončane postupke.
"U prvostepenom postupku provjere od 554 sudije i tužioca njih 228 je razriješeno a 128 je dalo ostavku ili im je prestala funkcija zbog penzije. Dakle, čak 64% sprovedenih provjera je rezultiralo napuštanjem sudijskih i tužilačkih funkcija, dobrovoljno ili prinudno", kaže Vesković.
Naglašava da su u toj državi neke sudije i tužioci sami dali ostavke ne želeći da se podvrgnu vetingu.
"To treba očekivati i u Crnoj Gori", kaže Vesković.
Crna Gora trenutno ima 271 sudiju i oko 100 tužilaca.
"Poređenja radi, to bi moglo da znači da bi Crnoj Gori bilo potrebno približno toliko vremena da provjeri sve svoje sudije i tužioce", smatra Vesković.
Ističe da iskustva Albanije pokazuju da je proces provjera pravosudnog kadra dugotrajan i da može dovesti do blokade sudova, odnosno do nedovoljnog broja sudija za donošenje odluka.
"Albanski Ustavni sud je, tokom ovog procesa, spao na jednog sudiju od potrebnih devet, a Viši sud sa 19 na troje sudija".
Albanski parlament je u februaru produžio mandat ključnim organima za sprovođenje vetinga do kraja 2024. što su pozdravili EU i SAD.
Zemlje regiona u vetingu
Na Kosovu je krajem 2022. formirana ad-hoc komisija koja priprema ustavne amandmane u cilju uvođenja ovog procesa, u skladu sa ranijim preporukama Venecijanske komisije.
Iako se u Sjevernoj Makedoniji o uvođenju vetinga u pravosuđu priča još od 2016. taj proces i dalje nije sproveden, podaci su Istraživačkog centra Parlamenta Crne Gore.
Kako se navodi, makedonska opozicija koja je predizbornu kampanju 2016. temeljila na opštem reizboru sudija i tužilaca po dolasku na vlast usvojila je samo Strategiju za refomu pravosuđa. Pitanje vetinga nije stavljala na dnevni red zbog ograničenja u Ustavu, pokazalo je istraživanje.
Istovremeno je i izvještaj Ekspertske grupe za vladavinu prava ukazao da opšti reizbor nije primjereno rješenje za sprovođenje vetinga u makedonskom pravosuđu.
Pitanje je ponovo aktualizovano 2020. nakon što Sjeverna Makedonija nije dobila datum za početak pristupnih pregovora sa EU, što je dovelo do raspisivanja prijevremenih izbora u julu te godine.
Srbija nema zakon o vetingu, a u Bosni i Hercegovini se za uvođenje vetinga u pravosuđu, ili re-evalucije sudija i tužilaca, zalaže Transparency International BiH.
Ta nevladina organizacija je u novembru 2020. pozvala međunarodne aktere da "osiguraju mehanizme i sredstva za radikalni reformski zaokret u pravosuđu".
