Požari u Crnoj Gori su prethodnih decenija većinom bili namjerno podmetnuti a šuma trajno izgubljena zbog nečije namjere da gradi i pribavlja korist od toga, ocjenjuje za Radio Slobodna Evropa (RSE) direktor Agencije za zaštitu životne sredine Milan Gazdić.
Kako bi se tome stalo na kraj, na predlog Prave Crne Gore Skupština je izglasala izmjene Zakona koji zabranjuju gradnju na opožarenom terenu 30 narednih godina.
"Ovim smo ugasili investicijske požare", kazali su iz Prave.
Do požara je često dolazilo na šumskom zemljištu na najatraktivnijim lokacijama, poput Luštice, u Podgorici, Baru, Budvi, Ulcinju, na Skadarskom jezeru.
"Na tim lokacijama poslije kratkog vremena nakon požara koji su uništili šumu podignuti su objekti, luksuzni kompleksi, pa čak i čitava naselja, što govori da je bilo riječi o namjernim, "investicijskim" požarima", tvrde u Pravoj.
Dosadašnja praksa
Usvojenim zakonskim izmjenama zabranjena je promjena namjene izgorelog šumskog zemljišta u građevinsko narednih 30 godina od dana nastanka požara. To je, smatraju, neophodan period da bi se šuma u potpunosti obnovila.
Direktor Agencije za zaštitu životne sredine Milan Gazdić, koji je na tu funkciju stupio prošle godine, kaže da je upravljanje šumama decenijama bilo katastrofalno i smatra da će izmjene Zakona o šumama pomoći njihovoj zaštiti i prevenciji od požara:
"Zato smo i mi prethodno izmijenili Pravilnik u smislu da se neće odlučivati o gradnji u opožarenom prostoru najmanje 10 godina od nastanka požara kako bi se spriječili investicijski požari".
Do sada je nakon požara u kojem izgori šuma bilo moguće promijeniti namjenu šumskog zemljišta u građevinsko pa su se gradili objekti koje nije bilo moguće izgraditi na šumskom zemljištu.
Slučaj Gorica
Omiljeno izletište Podgoričana, ali i građana iz drugih crnogorskih gradova, brdo Gorica, prethodnih 15 godina pogodilo je više velikih požara, u kojima je izgorelo gotovo 90 hektara šume.
Brdo Gorica ili kako ga mještani zovu "pluća grada", jedan je od primjera namjernih požara u cilju 'betonizacije', kaže za Radio Slobodna Evropa Mladen Ivanović iz Udruženja ljubitelja Gorice.
Ivanović kaže da je u poslednje dvije godine bilo čak pet podmetnutih.
"Požari se većinom javljaju nakon dvijehiljadite godine što se i poklapa sa urbanizacijom brda. Cijela istočna padina brda i dio zapadne strane svjedoče tome jer se vrlo brzo nakon požara na tim padinama počelo sa izgradnjom stambenih objekata", navodi Ivanović.
Na istočnoj padini izbio je požar u julu 2021. godine koji je opustošio brdo, u kojem je izgorela i najstarija šuma bora pinjola sađena početkom dvadesetog vijeka.
Sada se, navodi Ivanović, na tom kraju Atinske ulice gradi mega stambeni kompleks, "regularno" legalizovan postojećom planskom dokumentacijom.
Gorica je proglašena prošle godine za Spomenik prirode što će, smatra Ivanović, biti dodatna garancija da će biti manje požara u cilju betonizacije.
Ljubitelji Gorice od početka 2014. godine je uklanjaju višak biljnog otpada iz šume, a koji je osnovno gorivo za nastanak i širenje požara.
"Ogromne količine tog viška biljnog otpada iznijeli smo iz šume tokom ovih 9 godina, a vrlo brzo nas očekuje jubilarna 250 akcija", navodi Ivanović.
Brdo Spas– preko požara do potencijalnih golf-terena
Direktor Agencije za životnu sredinu Milan Gazdić kaže da je i brdo Spas iznad Budve jedan od primjera gdje je namjernim požarom promijenjena namjena zemljišta iz šumskog u građevinsko.
Naime, brdo Spas je od 1968. godine imalo status spomenika prirode kao prirodno stanište rijetke, mediteranske drvenaste mlječike.
"Međutim 2008. Zavod za zaštitu prirode na inicijativu Opštine Budva je pokrenuo reviziju kako bi se uradilo ponovno istraživanje da se vidi ima li to brdo i dalje iste atribute zaštićenog područja. Kada su počela istraživanja cijelo brdo je izgorelo što se jasno dovelo sa investicijskim požarom", kaže Gazdić.
Prema njegovim riječima kada je Studija pokazala da je sve izgorelo na brdu stigla je inicijativa da se promijeni namjena brda iz šumskog - u građevinsko gradsko i zahtjev da se tu grade golf tereni.
"Od gradnje golf terena nije bilo ništa ali ta namjera je bila jasna".
Ipak, na obodu ovog brda godinama niču višespratne vile i privatne kuće.
Štete od požara nemjerljive
Da bi se djelimično obnovila šuma neophodno je minimum 10 godina. Tri puta više potrebno joj je da se vrati u stanje prije požara.
Prema riječima Gazdića, s obzirom na to da je Crna Gora na udaru klimatskih promjena šume se sporo obnavljaju.
Prema podacima nevladine organizacije KOD 2021. godine u Crnoj Gori izgorelo oko 143 kilometara kvadratnih šuma, što je, kako navode, ekvivalentno površini od blizu 24.000 fudbalskih terena.
Dodaju da se prema evropskom modelu ,,ukupne štete” procjenjuje da je 2021. godine šteta usljed šumskih požara u Crnoj Gori iznosila oko 280 miliona eura.
Kaznene mjere
Izmjenjenim zakonom povećane su i novčane kazne za one za koje se utvrdi da su učestvovali u podmetanju požara.
Dosadašnja minimalna kazna za pravna lica je povećana na tri hiljade eura, sa dosadašnjih dvije a maksimalna s 15.000 na 20 hiljada.
Maksimalna kazna za fizička lica povećana s dosadašnjih 1.200 na 1.500 eura.
Šteta koja je nanijeta podmetanjem požara u brojnim slučajevima do sada je bila mnogo veća od kazni za učinjene prekršaje.
Prema aktuelnim mjerama, osobe koje policija identifikuje i uhapsi zbog podmetanja požara, nadležno tužilaštvo tereti za krivično djelo izazivanje opšte opasnosti.
Za ovo krivično djelo je propisana zatvorska kazna od šest mjeseci do pet godina.
