"Povorkom ponosa zahtijevamo da se zaustavi nasilje i pokažemo da ulice, kojima smo danas šetali, nisu svakodnevno sigurne za LGBTIQ osobe", kaže Lejla Huremović iz Organizacionog odbora treće bosanskohercegovačke Povorke ponosa, održane u subotu (14. avgust) u Sarajevu.
"Ove ulice kojima smo šetali nisu svakodnevno sigurne i da mi zahtijevamo i od države da učini sve što je u njihovoj moći da se nasilje prekine i da ove ulice postanu sigurne za sve", navela je ona.
Bez ijednog incidenta uz pjesmu nekoliko stotina učesnika Povorke ponosa prošetalo je centrom Sarajeva. Poruke, kao i prethodnih godina, bile su spriječiti diskriminaciju i nejednakost LGBTIQ osoba.
Huremović je dodala da žele da pošalju poruku sugrađankama i sugrađanima da postoje.
"U ovom društvu idemo u školu, radimo, gradimo naše porodice i smatramo da u svemu tome treba da postoji malo više empatije", kazala je ona.
Policija 'na visini zadatka'
Iz Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) Kantona Sarajevo nakon završene Povorke ponosa saopšteno je da je događaj sa sigurnosnog aspekta uspješno realizovan i da su policijski službenici bili na visini zadatka.
Održan antiskup
Pola sata ranije u Sarajevu je održan i "Anti-LGBT protesta", i oba skupa su kako je saopšteno iz policije održana bez incidenata.
Pohvale od ambasada i EU
Sa učesnicima Povorke prošetao je i šef Delegacije Evropske unije (EU) u BiH i podsjetio da je podrška pitanje ljudskih prava.
"Sreo sam najmanje pet ili sedam bh. političara ovdje. I to je nešto. Volio bih da ih je više došlo. Vidjet ćemo, sljedeće godine imat ćemo novi pride. Jako se nadam da će ih se mnogo, mnogo više pridružiti. To je pitanje ljudskih prava", kazao je za Radio Slobodna Evropa (RSE) šef Delegacije Johann Sattler.
Među bosanskohercegovačkim političarima, koje je šef Delegacije EU u BiH mogao vidjeti tokom Povorke ponosa, bio je i premijer Kantona Sarajevo Edin Forto.
"Ljudska prava ne mogu biti švedski sto, pa da izaberete šta će se poštovati a šta ne", rekao je on za RSE.
Dodao je kako je Povorka skup borbe za ljudska prava.
"I samo se trebate sami sebe zapitati da li su nekom ugrožena prava ili ne, da li je opravdano da se bori za to ili ne. Ja sam ocijenio da je opravdano, nadam se da će doći dan kada ova protesna šetnja neće biri potrebna. To naravno taj dan još nije stigao", rekao je Forto.
Više ambasada u BiH na čelu sa Delegacijom EU u BiH izdale su zajedničku izjavu sa čestitkom Organizacionom odboru, učesnicima, domaćim institucijama i građanima BiH na uspješno organizovanoj Povorci ponosa u Sarajevu.
"Ova Povorka je snažan simbol jednakosti i nediskriminacije, signalizirajući da sve osobe u BiH uživaju ista ljudska prava. Podrška vlasti u organizaciji i održavanju ovog događaja je pozitivan primjer liderstva ka osiguravanju poštivanja različitosti kao izvora snage, a ne podjela", naveli su u zajedničkom saopštenju.
S ciljem dodatnog jačanja zaštite prava na slobodu izražavanja i mirno okupljanje, pozivaju vlasti u cijeloj zemlji da i dalje rade na unapređenju zakonodavstva, kako bi se osigurala efektivna primjena ovih prava.
"To bi približilo BiH evropskim i međunarodnim standardima, te predstavljalo iskorak u ispunjavanju jednog od ključnih prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije", dodali su.
U posljednjih 15 godina mnogo se radilo na poboljšanju prava LGBTIQ osoba, ali i na tome da zajednica može prošetati ulicama glavnog grada Bosne i Hercegovine (BiH) kaže jedan od organizatora bosanskohercegovačke Povorke, Branko Ćulibrk.
"Ono što jeste učinjeno je i da je i taj prijedlog zakona o istospolnim zajednicama stavljen u procedure, ali još nije donesen. Radna grupa nije još završila svoj posao tako da se nadamo da će i to biti završeno u nekom narednom periodu. Tokom prošle i ove godine donesen je Akcioni plan za LGBTIQ osobe koji jeste jedan važan dokument koji propisuje niz strateških ciljeva i pravaca koji trebaju da unaprijede naše živote", naveo je on.
Sarajevska Povorka ponosa: 'Hoću da volim'
Učestvovali i strani državljani
U šetnji su učestvovali brojni građani BiH, ali i nekolicina stranih državljana koji su u Sarajevo došli samo zbog povorke.
"Rijetkost je da se u ovolikoj gomili osjećam ovako lijepo, sigurno, opušteno, prirodno. Tako da presretna sam i drago mi je što je Sarajevo dočekalo ovakav trenutak i nadam se da će ih biti još", rekla je za RSE Ajna iz Sarajeva.
Adrijan iz Zagreba stigao je na Sarajevo Film Festival koji je svečano otvoren u petak navečer (13. avgust), uspio je i da prošeta sa učesnicima Povorke za koju kaže da je izuzetno važna za Sarajevo, BiH i cijelu regiju.
"Važno je da se ovakve stvari dešavaju i da ljudi shvate da ljubav ne poznaje ni granice ni vjeru ni naciju ni ništa i da se treba samo voljeti i živjeti u ovim teškim vremenima zajedno, samo tako možemo opstati", rekao je on.
Balša Božović predsjednik izvršnog odbora Akademije za razvoj demokratije iz Beograda i Novog Sada kaže kako je Sarajevo dominantno u posljednjem periodu u cijelom regionu.
"Posljednjih nekoliko dana od filmskog festivala, do borbe za ljudska prava i mislim da je na neki način Sarajevo avangarda kada su u pitanju ljudska prava", ocijenio je on.
Treća Povorka ponosa završena je ispred Parlamentarne skupštine BiH gdje se okupljenima se obratio aktivista i član Organizacionog odbora Amar Ćatović zahvaljujući se svima koji su pružili podršku na različite načine.
"Mi danas šetamo za sve one koji nisu mogli biti ovdje, a bili bi da živimo u slobodnijem društvu. Prije dvije godine održana je prva povorka gdje smo kroz vidljivost pokazali borbenost, prkos i ponos. Svjesni diskriminacije, nasilja i govora mržnje - pružamo otpor i jasno poručujemo da je dosta!”, kazao je on.
Maida Zagorac iz Organizacionog odbora Bh. povorke ponosa kazala je kako ulice trebaju biti dostupne iskazivanju problema i diskriminacije. Dodala je da je cilj gradnja društva koje će ovu grupu osloboditi zaštitara.
"Tražimo hitno usvajanje zakona o javnog okupljanja u svim kantonima i entitetima, koji će skinuti odgovornost sa organizatora", rekla je Zagorac.
Učesnici Povorke ponosa, aktivisti i LGBTIQ zajednica zatražila je i hitne izmjene Krivičnog zakona te kažnjavanje govora mržnje koji se zasniva na seksualnom opredjeljenju.
"Mi smo osobe u pokretu, svi oni i sve one koji se ne uklapaju u nametnute društvene norme. Niti jedan identitet ne isključuje onaj drugi", kazala je Zagorac.
Bh. Povorka ponosa završena je muzičkim performansom Esme Numanović.
Facebook Forum