Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Porodice srebreničkih žrtava odlučne da tuže Carlu del Ponte


Džepni sat pronađen u masovnoj grobnici sa srebreničkim žrtvama, novembar 2008.
Prije godinu dana Haško je tužilaštvo potvrdilo porodicama da je dio artefakata iz masovnih grobnica uništen 2005. i 2006. godine jer su bili u stanju raspadanja i opasni po zdravlje.

Porodice srebreničkih žrtava odlučne su u nastojanju da tuže bivšu glavnu tužiteljicu Haškog tribunala Carlu del Ponte zbog odobravanja uništenja ličnih predmeta žrtava.

Udruženja prikupljaju potpise i već su obezbijedili i advokata koji će ih besplatno zastupati na Međunarodnom sudu za ljudska prava u Hagu.

„Imamo nekoliko hiljada već prikupljenih. Mi tužimo Carlu del Ponte jer ona je potpisnik. Nije samo ona potpisnik, ima njih petero, ali neće da nam kažu ko je, ali znamo da je ona jedna od tih potpisnika za unišptenje preko hiljadu predmeta od naših najdražih. Uništene su nam zadnje uspomene od naših najdražih,“
rekla je predsjednica Udruženja Majke Srebrenice Hajra Ćatić.

Porodice se osjećaju povrijeđenima. Mnogima su uništeni predmeti i jedine uspomene na bližnje, te su, kako vjeruju, trebali biti vraćeni. Obrazloženje Haškog tužilaštva bilo je kako se radilo o proceduri koja je morala biti napravljena jer su predmeti bili u fazi raspadanja i opasni po zdravlje.

Informacije o tome je li pokrenuta istraga, kako su to tražile porodice žrtava, još nema, kao ni obrazloženja radi li se o standardnoj proceduri.

Vrlo je važno utvrditi koje su to procedure bile koje su praćene u tom slučaju, na osnovu kojih su ti dokazni materijali uništeni, kaže Refik Hodžić.
Bivši oficir za vezu Haškog tribunala Refik Hodžić smatra da pitanje uništenja predmete podiže i niz drugih na koja porodice moraju dobiti odgovor.

„Vrlo je važno utvrditi koje su to procedure bile koje su praćene u tom slučaju, na osnovu kojih su ti dokazni materijali uništeni, ali prije svega kako je bilo moguće da se takvi lični predmeti unište bez bilo kakve konsultacije sa i moralnim i pravnim nasljednicima tih ličnih predmeta, tačnije porodicama žrtava,“
kaže Hodžić.

Ekspert za međunarodno pravo Sakib Softić kaže kako ne može dokučiti koji su motivi srebreničkih porodica, ali ne bi bilo prvi put da su dokazi prikrivani u Hagu.

„Meni je teško razumjeti motive koje pokreću majke Srebreničanke da pokrenu tužbu protiv Carle del Ponte, mada je istina da je ona učestvovala u prikrivanju dokaza protiv Srbije. U ovom trenutku teško je reći kakve to sve može imati posljedice,“
navodi Softić.

Nakon što je Tužilaštvo u Hagu potvrdilo uništenje materijala, zvaničnim pismom predsjedniku Suda Patricku Robinsonu je reagovalo i Ministarstvo vanjskih poslova BiH tražeći da se provede zvanična istraga i mjere protiv odgovornih.

Postoji opasnost od razočarenja

No, Sud nije nadležan za provođenje ove procedure već organ koji je to i učinio - u ovom slučaju Tužilaštvo, kaže glasnogovornica Haškog suda Nerma Jelačić.

Majke Srebrenice na protestima u Tuzli, 11. maj 2010. Foto: Maja Nikolić
Jelačić napominje i da se u spornom slučaju nije radilo o dokaznom materijalu, već o onome prikupljenom tokom istrage od strane Tužilaštva, te da Sud nad njim nema ingerenciju, i pojašnjava proceduru.

„Haški tribunal sve materijale koji su prihvaćeni u toku jednog postupka kao dokazni materijal u jednom predmetu čuva u zasebnoj arhivi, bez obzira u kom obliku oni dolazili – da li su to materijalni dokazi ili dokazi koji dolaze sakupljeni na terenu, uključujući i masovne gorbnice. Tu se ništa ne uništava jer je sastavni dio jednog predmeta na osnovu kog se dolazi do presude. Šta se dešava sa metrijalima koje jedna od stranaka u postupku, bilo da je tužilaštvo ili odbrana, sakupio u toku svojih istražnih postupaka, a ne iskoristi ih u sudnicu, sud ne može da ima ingerenciju nad tim,“
objašnjava Jelačić.

Odnosa prema eventualnoj tužbi protiv Del Ponteove nemaju ni u većem dijelu akademske zajednice u BiH. Uglavnom, većina eskeprata smatra kako su žrtve Srebrenice zaslužile objašnjenje, ali komentar ne daju jer kažu nema dovoljno informacija.

Predsjednica sekcije Društva za ugrožene narode BiH Fadila Memišević, koja je upoznata sa namjerama porodica, ali i samim radom Tribunala, kaže kako žrtve imaju pravo da tuže jer su ogorčene, a podržale su ih i skoro sve sekcije Društva širom svijeta.

„Imamo jednu veliku empatiju prema majkama Srebrenice koje dižu svoj glas. U svakom slučaju je za pohvalu što imamo i advokate koji se nude da pravno zastupaju majke. To je etičko pitanje, u svakom slučaju, kako i pred kojim sudom će se to riješiti, ali mislim da su majke u pravu kada su se pobunile protiv ovakvog načina uništavanja dokumenata,“
kazala je Memišević.

No, s obzirom da se radi upravo o više etičkom pitanju a ne krivičnoj odgovornosti, postoji opasnost od razočarenja, napominje Memišević.

„Neće to biti prvo razočaranje u njihovom beskrajno tužnom životu, koje smisao nalaze u prekopavanjima masovnih grobnica i raduju se dženazama. Već su one doživjele razočarenje u odbijanju njihove tužbe protiv UN-a, odnosno Holandskog bataljona, ali vrijedi pokušati,“
smatra ona.

Iz Udruženja Majke Srebrenice potvrđeno je da će tužba biti podnesena do kraja godine, a obezbijeđen je i advokat koji će besplatno zastupati žrtve pred Međunarodnim sudom pravde u Hagu. Bivša glavna tužiteljica Carla del Ponte mogla bi se tako suočiti i s još jednom optužbom nakon one da je uticala na svjedoke u slučaju koji se u Tribunalu vodi protiv Vojislava Šešelja.

*****
Svi prilozi iz programa Pred licem pravde:

Ni poslije 18 godina tijela ubijenih nisu pronađena

Međunarodna komisija i dalje će pružati pomoć u traženju nestalih

U Tužilaštvu BiH nastavljaju rad na predmetu Vlahović
Davidović: Civile pljačkali i policijski zvaničnici bosanskih Srba

O logoru Sušica i dalje se šuti
Porodice srebreničkih žrtava odlučne da tuže Carlu del Ponte
  • 16x9 Image

    Dženana Halimović

    U novinarstvu je od 1998. godine, a prve novinarske korake počinje u listu Oslobođenje. Bavi se istraživačkim novinarstvom, temama ratnog zločina, organizovanog kriminala i korupcije. Dobitnica nagrada "Global Human Rights Award" i Unije novinara BiH 2003.

Vaše mišljenje

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG