Bez posla je ostalo 14 posto ispitanika, a jedna petina tvrdi da su im prihodi smanjeni, najteže pogođeni krizom su radno sposobni građani kao i zaposleni nižeg stepena obrazovanja, pokazalo je nacionalno reprezentativno istraživanje Ujedinjenih nacija o posledicama krize izazvane korona virusom.
„Brze procjene socijalnog uticaja epidemije COVID-19 u Crnoj Gori“ naziv je istraživanja sprovedenog u aprilu i junu ove godine na reprezentativnom uzorku od preko hiljadu građana.
Podaci iz juna pokazuju da 67 posto ispitanih procjenjuju da njihovo domaćinstvo sa postojećim novcem i zalihama može zadovoljiti osnovne potrebe u trajanju petnaest do mjesec dana.
Istraživanje je pokazalo i da se najteže podmiruju troškovi rata za kredit, računa za komunalije, zakup stana i troškovi školovanja. Skoro 30 posto domaćinstava ne može da priušti odjeću i obuću za djecu.
Koliko je trenutno nezaposlenih?
I podaci iz Zavoda za zapošljavanje Crne Gore ne ulivaju optimizam. Pomoćnik direktora Goran Bubanja kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) da se trenutno na evidenciji nalazi 43.322 nezaposlena dok je 15. marta ove godine kada je počela epidemija, taj broj bio za skoro 8 hiljada manji:
„Tako danas imamo 7.850 nezaposlenih više u odnosu na mart. Stopa registrovane nezaposlenosti danas je 18,67 posto. Znači nezaposlenost je u odnosu na mart veća za preko tri posto.“
Kada je struktura nezaposlenih u pitanju, najviše ih je iz oblasti obrazovanja, sektora usluga i trgovine, kaže Bubanja:
„Najveći broj lica koja su ostala bez zaposlenja je radilo u obrazovanju, trgovini, uslugama smještaja i ishrane, uslužnim djelatnostima... Na žalost, i u narednom periodu očekujemo nastavak negativnih trendova na tržištu rada“, ističe Bubanja.
Ugostitelji u protestu
Od 19. oktobra, u šest crnogorskih opština na snazi su pooštrene mjere prevencije koje uključuju i zabranu rada ugostiteljskih objekata na dvije sedmice, što je izazvalo protest dijela vlasnika.
Udruženje ugostitelja Cetinja zaprijetilo je blokadom kružnog toka na magistrali od Podgorice ka Budvi ukoliko se ne udovolji njihovom apelu da se sprovodi mjera potpunog zatvaranja lokala na dvije nedjelje:
„Podsjećamo da u ovom sektoru radi mnogo ljudi koji od te plate izdržavaju familije, a nama kao poslodavcima biće nemoguće da obezbijedimo sredstva i pored najbolje namjere. Pitamo se kako ćemo pored plata personalu, izmirivati zakupnine, rate kredita i sve obaveze koje nam redovno i uredno dolaze na naplatu? Da li to znači da moramo preduzeti radikalne poteze kako bi neko čuo naš apel“, piše u saopštenju udruženja ugostitelja prijestonice.
Protestvoali su i budvanski ugostitelji koji su poručili da će najnovije mjere dovesti u pitanje oko dve hiljade radnih mjesta.
“Mislim da bi uz poštovanje mjera, uz veću kontrolu i veću ozbiljnost svih nas, uspjeli da suzbijemo ovu pandemiju. Ali, zatvaranje lokala nije pravi put, jer tu radi veliki broj ljudi, i njihova egistencija će ovim biti ugrožena”, kaže za RSE Aleksandar Jovanović iz Udruženja ugostitelja u Budvi.
Ko ispašta zbog otkazivanja svadbi?
Kako je ugrožen čitav lanac od hotelsko-ugostiteljske do uslužne djelatnosti, najilustrativni primjer je organizacija svadbi i porodicnih veselja, tradicionalno masovnih skupova na prostorima Zapadnog Balkana.
“Prethodnih godina smo već u februaru i martu imali popunjene rezervacije za cijelu godinu. Ove godine, međutim, nismo imali nijednu svadbu, mnoge su otkazane, a neke su pomjerene za novi termin naredne godine”, kaže Jelena Kaluđerović iz Budvanske rivijere, u čijem sklopu je hotel Palas, prestižno mjesto za organizaciju vjenčanja.
Budvanski ugostitelj Vladimir Marković procjenjuje za RSE da će mu promet ove godine biti trećinu onog iz ranijih godina, a na primjeru organizacije svadbi, podsjeća na niz malih biznisa koji trpe gubitke:
“U tom lancu su mnogi, od 'itinerer planera' (onih koji planiraju vjenčanja) i agencija koje se bave dekoracijama, muzičkih bendova, pjevača i cvjećara, pa do turističkih agencija preko kojih dosta ljudi i iz inostranstva organizuje razne biznis i privatne događaje u Crnoj Gori”, nabraja Marković.
Među teško pogođenim profesijama je umjetnost a naročito su na udaru muzičari.
Šta će biti sa muzičarima?
U julu ove godine umjetnici Crne Gore uputili su apel Nacionalnom kordinacionom tijelu (NKT) da preinači odluku o zabrani održavanja zabavno-muzičkih programa, što uključuje koncerte, žive nastupe muzičara i grupa.
Mihailo Miha Radonjić iz benda Crveno i Crno poznatog po klubskim svirkama, za RSE kaže da gotovo uopšte ne nastupaju od kako je epidemija počela:
„Kod muzičara kojima su jedini izvor prihoda bile upravo te klubske svirke situacija je alarmantna. Ušli smo u osmi mjesec od početka epidemije i zbog mjera se ili vrlo teško ili gotovo nikako ne radi“, kaže Radonjić ističući da ne pomaže ni to što su mnogi muzičari spremni da koriguju cijene nastupa:
„Mi smo se kao bend čak podijelili u dvije grupe kako bi nas bilo manje na nastupima ali su stigle još oštije mjere pa sada ni to nije više opcija za nastup. Ni ugostitelji u čijim objektima nastupamo epidemija nije donijela ništa dobro i svi teško prolaze sa novim mjerama koje su sve restriktivnije“, kaže Radonjić.
Muzičarka Ivana Popović kaže da je ljuta i ogorčena na nadležne:
„Naravno da je ovaj nagli rast novih slučajeva posljedica skupova prije i poslije izbora koje niko nije sankcionisao niti spriječio i jako sam ljuta zbog toga jer su se kola slomila na nama, mi muzičari smo kao neko topovsko meso jer je jedino nama zabranjeno da radimo dok je drugima ipak omogučeno da koliko toliko normalno nastave da rade“, kaže Popović za RSE i kao problem navodi i status umjetnika, zbog kojeg izostaje pomoć države:
„Ja kao pojedinac u ovom haosu imam jedinu sreću što mi suprug radi i prima platu. Iako nije velika i nije dovoljna da pokrije sve troškove. Sreća je i što nemamo kredita i dugova. Većina nas nema zvaničan status umjetnika pa ne možemo ni da računamo na pomoć države koja je i za one koji imaju taj status bila simbolična i jednokratna“, sagovornica RSE.
Navedimo i to, da je u otvorenom pismu 33 licencirane privatne predškolske ustanove upozoreno da će ukoliko izostane finansijska pomoć države, biti prinuđeni da zatvore vrtiće čime će bez posla ostati preko 300 zaposlenih.
U izvještaju Svjetske banke se navodi da je pandemija COVID-19 pogoršala ranjivost crnogorske ekonomije i zemlja se suočava sa najdubljom recesijom poslednjih decenija, uzrokovanom prvenstveno naglim padom turizma koji čini skoro četvrtinu BDP-a, ocjenjuje se u izvještaju, uz podatak da će crnogorski prihod od turizma u 2020. godini biti oko 25 posto onoga iz 2019.
