Dostupni linkovi

Federacija BiH hotelima uplatila pomoć, a vlasnici otpuštali radnike


Ne tako davni prizori. Prazan restona u Mostaru 8. maja 2020., u jednom od perioda oštrog zatvaranja preduzetog u cilju prevencije širenja korona virusa.

Haris Mukača iz Fojnice, u srednjoj Bosni, 15 godina je radio u lječilištu Reumal u ovom gradiću. U aprilu ove godine ovaj fizioterapeutski tehničar je dobio otkaz. Prethodno je s 50-ak kolega tužio ovu firmu zbog kršenja kolektivnog ugovora, jer im nisu isplaćivane plate u punom iznosu.

Reumal je na listi lječilišta koja su dobila pomoć Ministarstva okoliša i turizma Federacije BiH. Radi se o Uredbi o interventnim mjerama za podršku ugroženim sektorima privrede Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) u okolnostima pandemije Covid-19. Prvi je na listi lječilišta, s dobijenih više od 550.000 konvertibilnih maraka (282.000 eura).

Jedan od uslova za dobijanje pomoći bio je da firma nije smjela otpuštati radnike od 30. septembra do kraja 2020. godine. Međutim, Haris navodi da su otpuštanja počela odmah nakon toga.

„Dobili smo otkaz u martu, imamo rješenja o otkazu. Imali smo mjesec dana za žalbu. Žalili smo se i onda smo dobili definitivno otkaze u aprilu ove godine. Kad su dobili sredstva, kad su sve završili, onda su nam dali otkaze“, navodi on.

Direktor o razlozima otkaza

Direktor Reumala Alija Mukača kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) da je proces sistematizacije u ovoj firmi bio neminovan, jer je bilo više radnika nego gostiju.

„Morali smo da otpustimo ljude, jer nam je broj noćenja pao za skoro 90 posto u odnosu na prošlu, odnosno pretprošlu godinu. Iskren da budem, Vlada Federacije da nam nije tada pomogla, pitanje je da li bi dočekali i Novu godinu, i ovu sezonu gdje se nadamo da ćemo vratiti sve ljude koje smo otpustili“, navodi on.

Tehnološkim viškom je proglašeno 137 radnika Reumala.

„Ne mogu ja govoriti sad - ok, loše nam je, a ništa ne poduzimati. Ja sam to morao uraditi. Ja sam takođe iz Fojnice, živim u Fojnici“, kaže Mukača.

Šta je utvrdio Revizorski izvještaj?

Prema uredbi, da bi se pomoć dobila broj radnika nije smio biti smanjen u periodu od 30. septembra do 31 decembra 2020. godine. Za period prije i poslije toga nije precizirano ništa.

Prema izvještaju federalnih revizora, kod korisnika sredstava od početka proglašenja stanja nesreće do 30. septembra već je došlo do značajnog smanjenja broja zaposlenih. Reumal je takođe u trenutku kada se prijavio za pomoć ove godine imao 63. ljudi manje u odnosu na 2019. godinu.

„Pad prihoda, ako je uzet u odnosu na 2019. godinu, mi smo smatrali da je trebalo uzeti i pad broja zaposlenih, ako je neko imao u tom periodu. A to se zapravo i pokazalo u analizama koje smo mi proveli i koje smo obradili u našim izvještajima, da je značajan broj subjekata koji su korisnici ovih sredstava otpustio značajan broj radnika“, kaže za RSE glavni federalni revizor Dževad Nekić.

U ovom izvještaju, objavljenom 31. maja, konstatovano je da Federalno ministarstvo okoliša i turizma nije u potpunosti ispoštovalo uredbe i propise o dodjeli 30 miliona konvertibilnih (15 miliona eura) pomoći firmama čije je poslovanje bilo ugroženo zbog pandemije.

Holiday i Termalna rifijera otpustili 90 zaposlenih

Revizori su došli do podataka da su sarajevski hoteli Holiday i Termalna rivijera Ilidža do kraja septembra 2020. smanjili broj zaposlenih za 90, Hotel Europe i Grand Hotel Bristol iz Sarajeva za 68, AVAZ d.o.o. Sarajevo za 65 (U okviru AVAZA posluje Hotel Radon Plaza op.a.), te da je u Javnoj ustanovi za medicinsku rehabilitaciju i banjsko liječenje - Lječilište Reumal Fojnica 30.septembra bilo 63 ljudi manje nego u septembru 2019.

„Ako je krizni štab donio odluku da se nekim djelatnostima ograniči rad, ili zabrani rad, zapravo to je isto trebao biti jedan od kriterija. Ali ako vi otpustite radnika, a to su najbolje pokazale ove tabele koje smo objavili uz izvještaj, ako firma koja ima samo jednog zaposlenog dobije 100, 200 ili 300.000, pa je li to uredu?“, pita se Nekić.

Najznačajniji iznos sredstava finansijske pomoći dodijeljen je hotelima (19,5 miliona maraka), zatim putničkim agencijama (6,6 miliona maraka), turoperatorima (2,5 miliona maraka), banjama i lječilištima (1,1 miliona maraka).

Ministrica optužuje Revizora za nanošenje "štete"

Ministrica okoliša i turizma FBiH Edita Đapo navodi da je Vlada Federacije BiH u 2020. godini „spasila sektor turizma, hotelijere, agencije i turističke vodiče“. Revizorski izvještaji su, kaže, „nanijeli štetu i ministarstvima i kompanijama koje su pomenuli“.

„Revizija je trebala konstatirati rad ministarstva, vidjeti da li smo mi podijelili prema kriterijima, a ja vam tvrdim da jesmo, a ne iznositi paušalne stavove i svoja viđenja kako bi se nešto trebalo uraditi“, kazala je ona na konferenciji za novinare u četvrtak (3. juna) u Sarajevu.

"Revizija je trebala konstatirati rad ministarstva, vidjeti da li smo mi podijelili prema kriterijima, a ja vam tvrdim da jesmo": Edita Đapo, ministrica okoliša i turizma Federacije BiH.
"Revizija je trebala konstatirati rad ministarstva, vidjeti da li smo mi podijelili prema kriterijima, a ja vam tvrdim da jesmo": Edita Đapo, ministrica okoliša i turizma Federacije BiH.

Kako je Vlada Federacije BiH procjenila štetu u turizmu

Vlada Federacije BiH je na tematskoj sjednici 3. juna razmatrala izvještaje finansijske revizije Ministarstva okoliša i turizma, Ministarstva energije rudarstva i industrije, Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, i Ministarstva prometa i komunikacija, koji su podijelili 90 miliona konvertibilnih maraka (46 miliona eura) za pomoć ugroženim sektorima.

Nakon sjednice je saopšteno da je Ured za reviziju institucija u Federaciji BiH postupio suprotno međunarodnim standardima i da „u svom mišljenju i isticanju pitanja praktično sugeriše ministarstvima kršenje Uredbe, umjesto da vrši provjeru njenog poštivanja“.

Također, navode da će od Ureda za reviziju tražiti da se izvještaji usklade sa Okvirom za primjenu međunarodnih standarda revizije, jer se objavljena revizija „temelji na subjektivnoj ocjeni i netačnoj interpretaciji ciljeva Uredbe“.

Kome je sve upućena pomoć?

U program pomoći Ministarstva okoliša i turizma FBiH bilo je uključeno 163 hotela i sličnih smještajnih objekata, koji su 30. septembra 2020. godine imali 1.935 zaposlenih, piše u izvještaju. Zatim, 86 putničkih agencija s 228 zaposlenih. Više od 2,5 miliona maraka (1,25 milioa eura) dobilo je 18 turoperatera s 82 zaposlenih, dok je više od milion maraka (pola miliona eura) dobilo šest banja i lječilišta koji su prema podacima revizora imali 613 zaposlenih.

Amir Hadžić, predsjednik Udruženja hotelijera i restoratera u BiH, smatra da je revizija morala ući u strukturu utroška tih sredstava, ali da do danas nema podataka o tome.

„Svi koji su dobili pomoć do 28. februara morali su dostaviti validnu dokumentaciju sa računima, koje troškove su pravdali, ili da višak vrate. Međutim, to još nigdje nije objavljeno. To je dokument koji bi morao biti dostupan javnosti, transparentan, jer vlada je trošila novac građana Federacije“, navodi Hadžić.

Je li Vlada Federacije spasila turizam?

Amir Hadžić iz Udruženja hotelijera i restoratera navodi da u Bosni i Hercegovini ima blizu 10.000 turističko-ugostiteljskih objekata. Pomoć koju je dobilo nekoliko stotina subjekata u Federaciji BiH je, kako kaže, simbolična.

„Recimo da je pomogla. Međutim, ima druga stvar, gdje nam je država odmogla“, navodi on i kaže da je odluka Vijeća ministara BiH da ne ukine vizni režim građanima Saudijske Arabije, Velike Britanije i Irske veliki udarac za turizam u BiH.

Iako je, smatra Amir Hadžić, teško projektovati stvarne gubitke privrednika u ovom sektoru, oni su nenadoknadivi.

Direktor Alija Mukača kaže da je Reumal u odnosu na broj zaposlenih dobio malo novca, ali da su im ta sredstva pomogla da sačuvaju sezonu.

„Mi smo dobili shodno kriterijima koje smo imali. Međutim, morate da znate da je prihod Reumala u 2020. godini pao za skoro četiri miliona maraka, i da smo imali 70.000 manje noćenja, a rashodi su ostali skoro na istom nivou od pretprošle godine, a između ostalog i zbog plata koje su bile takve kakve jesu“, navodi on.

Revizorski izvještaj je konstatovano da iznos odobrenih sredstava nije bio ograničen u odnosu na broj zaposlenih.

Željko Tatić, menadžer pansiona i restorana Zlatna nit iz Bosanske Krupe, na sjeverozapadu BiH, koji je od Ministarstva okoliša i turizma dobio 15.000 maraka (7.500 eura) pomoći, kaže da su im ta sredstva dovoljna samo da pokriju troškove plata za jedan mjesec.

„Sva ta pomoć koja je od države usmjerena ka sektoru turizma i ugostiteljstva, ako nije politički, izaći će svima na nos. To svima mora da bude jasno. Država da, ali će duplo više da uzme“, navodi Tatić i kaže da država, ako ne pomaže, ne treba ni da odmaže čestim inspekcijskim nadzorima, rigoroznim mjerama ministarstava i kriznih štabova.

Koliki je turistički pad?

U 2020. godini, u Federaciji BiH je zabilježeno milion manje turista, i blizu 1,7 miliona manje noćenja u odnosu na 2019. godinu, kada je zabilježen rekordan broj turista, podaci su Ministarstva okoliša i turizma Federacije BiH.

Ministrica Edita Đapo je u julu 2020. godine izvijestila Vladu Federacije BiH da su procijenjeni gubici u turizmu u Federaciji BiH veći od dva miliona maraka (milion ura) dnevno.

TV Liberty: Putovanja u COVID eri
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:31:50 0:00

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG