Dostupni linkovi

Vlade širom svijeta dramatično pojačavaju napore u cilju manipulacija društvenim mrežama, čime su ugrozili temeljnu ideju interneta kao tehnologije koja doprinosi globalnim slobodama, navodi se u izvještaju Sloboda na netu 2017. (Freedom on the Net 2017), posljednjem o procjeni online sloboda, koji je danas objavila organizacija za ljudska prava Freedom House.

Online manipulacije i taktike širenja dezinformacija igrale su važnu ulogu u izbornim procesima u najmanje 18 država u protekloj godini, uključujući i Sjedinjene Američke Države (SAD).

Kako kažu u Freedom House-u, time je nanesena šteta građanima prilikom izbora, odnosno oslabljeno je njihovo pravo da donose odluke na osnovu tačnih vijesti i autentičnih debata.

Već sedmu godinu zaredom online sadržaj u globalu je doprinio opadanju slobode na internetu. Pritom je zabilježen i rast i ometanje mobilnih internet servisa, kao i povećanje fizičkih i tehničkih napada na branioce ljudskih prava i nezavisnih medija.

Izvještaj Sloboda na netu u 2017. godini, procjenjivao je internet slobode u 65 država, što je ukupno 97 posto korisnika interneta širom svijeta. Primarno je bio fokusiran na dešavanja u periodu jun 2016. - maj 2017. godine, iako su u njega uključeni i neki nedavni događaji.

Infografika, Freedom House
Infografika, Freedom House

Vlade u ukupno 30 zemlja su upotrijebile neku vrstu manipulacije radi iskrivljivanja online informacija, što je ukupno 23 države više u odnosu na prethodnu godinu.

Plaćeni komentatori, trolovi, botovi, lažni sajtovi za vijesti, te propagandni mediji su tehnike koje koriste političari da bi povećali svoju podršku i u suštini održali sami sebe.

Cilj ruske propagande je izvan granica Rusije

"Pioniri upotreba plaćenih komentatora i političkih botova za širenje vladine propagande bili su Kina i Rusija, sad je to međutim globalni trend", kaže predsjednik Freedom House-a Michael J. Abramowitz.

"Efekat ovih tehnika koje se rapidno šire na demokratiju i civilni aktivizam potencijalno je razarajući", dodaje Abramowitz.

"Vlade sada koriste društvene mreže da suzbiju svako nezadovoljstvo i da plasiraju antidemokratske agende", navodi direktorica projekta "Sloboda na netu" Sanja Kelly.

"Ne samo da je tu manipulaciju teško detektovati, već je i teže boriti se protiv toga nego protiv drugih vrsta cenzure, poput blokade internet stranica, jer je rasprostranjena i sačinjena od određenog broja ljudi i botova koji su raspoređeni sa zadatkom", dodaje Kelly.

"Kreiranje ili fabrikovanje široko rasprostranjene podrške za vladine politike na društvenim mrežama i medijima stvara zatvoreni sistem preko kojeg režim u suštini podržava sam sebe, ostavljući nezavisne grupe i obične građane izvan", konstatuje Kelly.

Plaćeni komentatori, trolovi, botovi, lažni sajtovi za vijesti su tehnike koje koriste političari
Plaćeni komentatori, trolovi, botovi, lažni sajtovi za vijesti su tehnike koje koriste političari

Većina vlada obično targetira javno mnijenje u sopstvenim zemljama, ali drugi pokušavaju da prošire svoje interese i izvan granica – najplastičniji primjer je ruska kampanja dezinformacija radi pokušaja uticaja na američke izbore.

Lažne vijesti (Fake news) i agresivni troling novinara tokom i nakon predsjedničkih izbora u SAD-u doprinijeli su tome da i Sjedinjene Države padnu na ljestvici zemalja generalno slobodnog internet okruženja.

Vlade u najmanje 14 zemalja su zapravo ograničile internet slobode u cilju suprotstavljanja manipulativnim sadržajima.

Ukrajinske vlasti, naprimjer, blokirale su servise iz Rusije, uključujući i najkorišćenije društvene mreže i pretraživače, nakon što su ruski agenti preplavili društvene mreže sa fabrikovanim pričama koje su podržavale narativ Kremlja.

"Kada se pokušavate boriti protiv online manipulacije izvana, važno je da zemlje ne pretjeraju", kaže Kelly.

"Rješenje za manipulativne i dezinformacijske laži nije u cenzurisanju internet stranica već u podučavanju građana kako da detektuju lažne vijesti i komentare. Demokratije moraju osigurati da izvori političkog reklamiranja online budu jednako transparentni kao i offline", ističe direktorica projekta "Sloboda na netu".

Na Filipinima, naprimjer, članovi takozvane armije tastature imaju zadatak stvaranja utiska rasprostranjene podrške kontroverznom i brutalnom vladinom ratu protiv trgovaca drogom.

U međuvremenu, u Turskoj je čak 6.000 ljudi angažovala vladajuća Partija pravde i razvoja (AKP) za suprotstavljanje vladinim oponentima na društvenim mrežama.

Kina je treću godinu zaredom zemlja koja najviše od svih krši slobode interneta, a za njom slijede Sirija i Etiopija.

U Etiopiji je vlada isključila mobilne mreže na skoro dva mjeseca kao dio vanrednog stanja uvedenog u oktobru 2016. nakon velikih antivladinih protesta.

Manje od jedne četvrtine korisnika interneta na svijetu živi u zemljama gdje se internet smatra slobodnim, što znači da samo kod njih nema velikih prepreka pristupu internetu i njegovim sadržajima ili ozbiljnih kršenja prava korisnika u formi nekontrolisanog nadgledanja ili neopravdenih reperkusija zbog legitimnog iskazivanja stavova na internetu.

Sajbernapadi na vladine kritičare dokumentovani u ukupno 34 od 65 posmatranih država
Sajbernapadi na vladine kritičare dokumentovani u ukupno 34 od 65 posmatranih država

Ključni globalni nalazi

1. Vlade manipulišu društvenim medijima radi podrivanja demokratije.

Vlade u 30 od 65 procjenjivanih država pokušavale su da kontolišu online debate. Ova praksa se značajno proširila i tehnički unaprijedila u posljednjih nekoliko godina.

2. Meta državnih cenzora je mobilna povezanost.

Povećan broj država je uveo restrikcije na mobilne internet servise iz političkih i sigurnosnih razloga. Polovina od ukupnog ukidanja interneta u protekloj godini bili su karakteristika za mobilnu konekciju, sa simultanim uticajem na mobilnu u fiksnu službu. Većina mobilnih prekida dešavala su se u oblastima u kojima žive etničke i religijske manjine, poput oblasti Tibeta u Kini ili Oromo u Etiopiji.

3. Sve više vlada uvodi restrikcije na uživo video prenose.

Kako su video prenosi uživo postali popularni na platformama poput Facebook live i Snapchat's live stories, internet korisnici su se suočili sa restrikcijama ili napadima na prenose uživo u najmanje devet država. Najčešće je bilo riječi o prenosima antivladinih protesta. Zemlje poput Bjelorusije remetile su mobilne konekcije da bi spriječili da snimci sa protesta stignu do šireg auditorijuma.

4. Tehnički napadi protiv medija, opozicije i aktivista za ljudska prava takođe su u porastu.

Cyber napadi na vladine kritičare registrovani su u ukupno 34 od 65 posmatranih država. Mnoge vlade su preduzele dodatne korake da ograniče kodiranje, čime su građani ostali izloženi napadima.

5. Nove restrikcije na virtuelne privatne mreže (VPNs).

Čak 14 država je sada ograničilo programe koji se koriste za zaobilaženje cenzure u nekom obliku, a šest zemlja je uvelo nove restrikcije ili legalne zabrane ili tehničke blokade na VPN internet stranice ili saobraćaj na mrežama.

6. Bilježi se i dramatičan porast napada na korisnike interneta i online novinare.

Broj zemalja koje su uvele fizičku represiju na online slobodu govora porastao je za 50 posto u toku prošle godine, sa 20 na 30 zemalja koje su obuhvaćene procjenom. U osam država bilježe se ubistva ljudi zbog iznošenja online stavova. U Jordanu je ubijen hrišćanski karikaturista zbog izrugivanja sa "vizijom raja islamskih militanata", dok je u Mjanmaru novinar ubijen zbog objavljivanja bilješki o navodnoj korupciji na Facebooku.

Od juna 2016. godine, navodi se u izvještaju Freedom Housea, 32 od 65 promatranih država u izvještaju Sloboda na netu 2017. zabilježile su pogoršanje internet sloboda. Najuočljivije je to u Ukrajini, Egiptu i Turskoj.

"Sloboda na netu" je provjeravala nivo internet i digitalnih medijskih sloboda u ukupno 65 država. Najlošija situacija je u Iranu, Uzbekistanu, Pakistanu, Rusiji, Bjelorusiji i Kazahstanu.

  • 16x9 Image

    Biljana Jovićević

    U novinarstvu je od 1998. godine. Radila tri godine na Radiju Crne Gore. Od septembra 2001. je izvještač iz Podgorice za RSE, a od jula 2009. je stalni član redakcije u Pragu.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG