Dostupni linkovi

Trasira se put za plin preko Hrvatske k Europi


Mađarska je jedna od država koja računa na priliv gasa novouspostavljnim putevima iz Hrvatske. Na fotografiji iz 2015. gasovod u Kiškudorosmu, 170 kilometara južno od Budimpešte.

U hrvatskom terminalu za prihvat ukapljenog plina (LNG) u Omišlju na ostrvu Krk razrađuju se optimalne opcije kako udvostručiti kapacitete.

Također se utvrđuje i kako omogućiti, u slučaju potrebe, da ukapljeni plin zamijeni ruski u ovom dijelu Europe.

Paralelno se priprema i dogradnja plinovoda do susjednih zemalja.

Kako napreduje plinovod?

Radi se na razradi različitih scenarija i odabiru najpovoljnijeg, kažu u tvrtki LNG Hrvatska, povodom najave premijera Andreja Plenkovića da Hrvatska ide u udvostručavanje postojećih kapaciteta prihvata ukapljenog plina (LNG) i omogućavanje njegove distribucije susjednim državama.

"Mi smo na neki način započeli s pripremama. Imamo nekoliko opcija da se ti kapaciteti podignu, međutim ono što je bitno je da mi u principu i sada s ovim brodom (plutajućim LNG terminalom) možemo isporučivati više, ali trenutno je usko grlo transportni sustav. Operater transportnog sustava mora omogućiti plasman dodatnih kapaciteta", kaže za Radio Slobodna Europa (RSE), direktor LNG Hrvatska Hrvoje Krhen.

Hrvatski premijer je 22. lipnja u Bruxellesu ponovio najavu da Hrvatska ide u udvostručavanje kapaciteta svog LNG terminala u Omišlju na Krku, s čime je prvi puta izišao na skupu Inicijative triju mora u Rigi 20. lipnja.

"Godišnje potrebe i hrvatskih kućanstava i gospodarstva su 2,8 do 2,9 milijardi kubičnih metara prirodnog plina, dakle točno onoliko koliko sada iznosi kapacitet terminala", kazao je.

Andrej Plenković, premijer Hrvatske, najavio je da ta država preduzima korake kako bi udvostručila kapacitete svog plinskog LNG skladišta u Omišlja, na ostrvu Krk.
Andrej Plenković, premijer Hrvatske, najavio je da ta država preduzima korake kako bi udvostručila kapacitete svog plinskog LNG skladišta u Omišlja, na ostrvu Krk.

Preko Hrvatske za Sloveniju, BiH i Mađarsku

"Na taj ćemo način podići kapacitete na 6,1 milijardu kubičnih metara prirodnog plina godišnje. S time smo u situaciji da osiguramo dovoljno plina za Sloveniju, za Bosnu i Hercegovinu, za Mađarsku - za sve zemlje koje to budu trebale, a u našem su susjedstvu", najavio je Plenković u Rigi.

Tvrtka "Plinacro" kao nacionalni operater transportnog sustava je na upit RSE kazao kako je dokumentacija za izgradnju plinovoda koji će pratiti povećani kapacitet LNG terminal u Omišlju na Krku pripremljena.

"Kosnica moguće opskrbe Slovenije, Austrije i ostalih zemalja u središnjoj Europi temelji se na proširenju kapaciteta postojećeg plinovoda Lučko-Zabok-Rogatec što bi se postiglo izgradnjom paralelnog plinovoda većeg promjera i većeg radnog tlaka – sustav plinovoda Lučko-Zabok-Jezerišće-Sotla (70km)", kažu u "Plinarcu".

"Plinovodi prema Sloveniji nalaze se na zadnjoj PCI listi, listi energetskih projekata Europske unije od zajedničkog interesa, i u vrlo visokoj su razini pripremljenosti, od glavnog projekta, lokacijske i građevinske dozvole te su praktično spremni za izgradnju", dodaju u odgovoru.

Još napominju da postupci nabave i ugovaranja opreme te radova mogu započeti odmah po osiguranju potrebnih financijskih sredstava i donošenju konačne investicijske odluke.

Za tu odluku će biti potrebno, naznačava se, ishoditi odobrenje Hrvatske energetske regulatorne agencije.

Plin bi trebao ići i prema Ukrajini

Nacionalni operater kaže kako je u visokoj razini pripremljenosti i projekt plinovodnog sustava Zlobin-Bosiljevo-Sisak-Kozarac-Slobodnica (308 kilometara) kojim će se transportirati dodane količine plina iz Omišlja prema Mađarskoj, Ukrajini i ostalim zemljama istočne Europe.

"Za plinovode Zlobin-Bosiljevo, Bosiljevo-Sisak i Sisak-Kozarac ishođene su lokacijske dozvole i izrađeni glavni projekti, a izdavanje građevinske dozvole za plinovod Zlobin-Bosiljevo trenutno je u postupku. Za plinovod Kozarac-Slobodnica ishođena je lokacijska dozvola. Nakon potrebnih suglasnosti i osiguranja financijskih sredstava i konačne investicijske odluke, nabava i izgradnja cjelokupnog sustava u maksimalnom opsegu precjenjuje se na rok od tri do četiri godine", kažu u "Plinacru".

Može li plin stići do BiH?

Prema Bosni i Hercegovini bi plin sa udvostručenog LNG terminala u Omišlju na Krku mogao stizati plinovodom čim se hrvatski sustav, koji je izgrađen do Dugopolja u zaleđu Splita, produži i priključi na IAP (Jonsko-jadranski plinovod).

Njega će pak graditi Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Crna Gora i Albanija, a koji se povezuje na tzv. TAP-TANAP (Transjadranski i Transanadolijski plinovod), i kada se napravi interkonekcija u unutrašnjost BiH.

Kako su za RSE odgovorili iz "Plinacra", "postignuta je visoka razina pripremljenosti hrvatskih dionica IAP-a, što je velikim djelom osigurano sredstvima EU fondova poput Western Balkans Investment Framework (WBIF)".

"Naime za pojedine dionice su čak ishođene i građevinske dozvole, dok su za albanske i crnogorske dionice završeni idejni projekti. Planirana trasa IAP-a dugačka je oko 520 km i prolazi kroz tri države (Hrvatska, Albanija i Crna Gora) te povezana je s četvrtom državom (BiH)", pojašnjeno je.

Također se precizira da trasa plinovoda ima veći broj podmorskih dionica i obilazaka zaštićenih područja.

Ima li kašnjenja?

U "Plinarcu" odbijaju kritike da se projekt oduljio.

"Svakako naglašavamo kako je projekt IAP terminski unutar okvira razvoja sličnih velikih plinskih projekta, primjerice kao što je TAP", naglašavaju.

Početna točka IAP-a je u mjestu Fieri u Albaniji, a trasa plinovoda dugačkog ukupno 520 kilometara pružala bi se uz albansku i crnogorsku obalu te bi se u Dugopolju povezala s postojećim domaćim plinskim transportnim sustavom.

Priključak AIP-a za BiH planiran je južnom interkonekcijom Hrvatske i BiH na pravcu Zagvozd - Imotski - Posušje - Novi Travnik s odvojkom za Mostar.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG