Evropski lideri i biznisi se ne preznojavaju zbog toplotnog talasa koji je pogodio kontinent, već zbog straha da će manipulacija Rusije isporukom prirodnog gasa dovesti do ekonomske i političke krize na zimu. Ili, u najgorem slučaju, čak i prije.
Donosimo nekoliko ključnih stvari koje treba znati o igrama energetskog pritiska u vezi sa ratom u Ukrajini.
Šta se desilo?
Rusija je prošle sedmice smanjila isporuku gasa za pet država članica Evropske unije (EU), među kojima je i Njemačka, najveća ekonomija od 27 država Unije, koja uveliko zavisi od moskovskog gasa kako bi generisala električnu energiju i pokretala industriju.
Ruski državni energetski gigant Gasprom smanjio je dostavu preko Sjevernog toka 1, gasovoda koji vodi ispod Baltičkog mora iz Rusije ka Njemačkoj sa 60 posto – što je glavni gasovod za prirodni gas u Evropi.
Italija se suočila sa smanjenjem isporuke na pola. Austrija, Češka i Slovačka takođe se suočavaju sa smanjenjima.
Sve ovo se dešava povrh zatvaranja isporuke gasa Poljskoj, Bugarskoj, Danskoj, Finskoj, Francuskoj i Holandiji do kojih je došlo posljednjih sedmica.
Ove obustave isporuke nisu se smatrale pretjerano problematičnim jer je Poljska, na primjer, već planirala smanjenje ruskog gasa do kraja godine, dok su druge države imaju alternativne dobavljače.
Međutim, posljednja smanjenja pogodile su zemlje koje su glavne ekonomije i koriste dosta prirodnog gasa iz Rusije. Njemačka se oslanja na Rusiju za 35 posto uvoza gasa; Italija za 40 posto. Trenutno, dostave gasa dovoljne su da podmire potrebe.
Zašto je zabrinjavajuće smanjenje isporuka?
Evropa se trudi da pred zimu napuni svoja podzemna skladišta gasom.
Gasna postrojenja rade regularnim ritmom, puneći rezerve tokom ljeta – kada, kako se nadaju, mogu jeftinije da kupe gas – a onda ga crpe tokom zime kako potražnja za grijanjem raste.
Smanjenja će dovesti do toga da popunjavanje skladišta bude skuplje i teže ostvarivo.
Potez je učinio da potpuno zaustavljanje isporuke bude bliže vidokrugu što bi za Evropu značilo da je nemoguće da dobije sve energente koji su joj potrebni za zimu.
Prirodni gas se koristi u nekoliko intenzivnih industrija, kao što je proizvodnja stakla i čelika, koji se već suočavaju s višim troškovima što pomaže usporavanju evropske ekonomije.
Za proizvodnju struje, gas je "zamjenski" energetski izvor koji uskače kada obnovljivi izvori poput vjetra i sunčeve energije generišu manje zbog nepredvidljivog vremena i kada potrošnja struje raste tokom hladnog ili toplog vremena, kako što je toplotni talas prošlog vikenda koji je dostigao rekorde u Evropi.
Sada, evropska podzemna skladišta imaju 57 posto zaliha. Posljednji prijedlog Evropske komisije je da svaka država dostigne 80 posto zaliha do 1. novembra, dok je Njemačka postavila cilj na 80 posto do 1. oktobra a 90 posto do 1. novembra.
Analitičari u think thanku Bruegel u Briselu upozoravaju da "Bugarska, Mađarska i Rumunija neće postići EU cilj od 80 posto ako nastave sa trenutnom potrošnjom", dok će "Njemačka, Austrija i Slovačka veoma teško popuniti skladišta ako se isporuka gasa iz Rusije zaustavi".
Šta se poduzima?
Evropska unija, koja je prije rata u Ukrajini dobijala nekih 40 posto gasa iz Rusije, postavila je planove da smanji uvoz za dvije trećine do kraja godine i isključi ruski gas u potpunosti do 2027. Unija je već rekla da će blokirati ruski ugalj počevši od avgusta i većinu ruske nafte u narednih šest mjeseci.
Cilj je smanjiti 850 miliona dolara dnevno isplata koje je primala Rusija od nafte i gasa za isporuku ovih energenata Evropi kako bi se spriječilo dalje finansiranje rata u Ukrajini.
Evropske vlade i postrojenja su kupile skupi tečni gas ili LNG od Sjedinjenih Američkih Država koji se doprema brodovima za razliku od gasa koji dolazi gasovodom iz Rusije i uobičajeno je jeftiniji. Ali rat je izazvao skokove cijena što podstiče rekordnu inflaciju u Evropi i pomaže da se održavaju visoki prihodi Rusije.
Ulažu se napori da se dobije više gasa preko gasovoda iz Norveške i Azerbejdžana dok se ubrzavaju obnovljivi izvori i čuvanje energije koji bi trebali da odigraju sličnu ulogu. Njemačka, koja nema terminale za dostavu LNG gasa, dovodi četiri plutajuća terminala od kojih bi dva trebala da budu operativna ove godine.
Uprkos fokusiranja pažnje na obnovljivu energiju, kriza gura države prema fosilnim gorivima. Njemačka požuruje sa zakonima kako bi ponovo pokrenula elektrane na ugalj kao privremenu premosnicu bez obzira na planove da u potpunosti napusti korištenje uglja do 2030.
Vicekancelar Robert Habeck je rekao da je "gorko" okrenuti se uglju, ali da "u ovoj situaciji, to je nasušna potreba". Vlada planira mjere za poticanje industrije i postrojenja kako bi se koristilo manje prirodnog gasa. Habeck je takođe pozvao Nijemce da čuvaju energiju.
"Korištenje gasa se mora dalje smanjivati, tako da više gasa može da ide u skladišta, u suprotnom će na zimu biti gusto", rekao je.
Holandska vlada kaže da će dozvoliti da se elektrane na ugalj uključe punim kapacitetom kako bi se sačuvao prirodni gas koji bi se inače sagorio u proizvodnji električne energije.
Gasna sigurnost Evrope je krhka i pored svih mjera. Terminali za izvoz tečnog gasa u državama koje proizvode energiju kao što su Sjedinjene Države i Katar rade punom brzinom, što znači da se Evropa nadmeće sa Azijom za popunjavanje zaliha.
Pored toga, eksplozija i požar na izvoznom terminalu u Freeportu u Texasu, mjesecima je ukinula petinu američkog kapaciteta za izvoz postavljajući još jednu prepreku na tržište gasa. Većina izvoza sa terminala je išla za Evropu, kako su rekli iz Rystad Energy.
"Situacija na evropskom tržištu prirodnog gasa dalje eskalira", rekao je analitičar za robe Carsten Fritsch iz Commerzbank Research, ukazujući na eksploziju i zatvaranje Sjevernog toka 1 zbog zakazanog održavanja što će značiti da nema isporuke gasa ovim gasovodom od 11. do 21. jula. "Hitna potreba za povećanjem zaliha gasa za zimske mjesece mogla bi zbog toga da bude dovedena u pitanje", a cijene će najvjerovatnije rasti.
Kakvu igru igra Rusija?
Gasprom kaže da mora da smanji priliv u Evropu preko Sjevernog toka 1 jer su sankcije Zapada zakočile ključni komad opreme u Kanadi, gdje je dostavljen na održavanje. Evropske vlade to ne prihvataju i nazivaju smanjenja gasa političkim pitanjem.
- Gasprom igra po 'vlastitim pravilima'
- Nemačka preduzima hitne mere kako bi zadovoljila energetske potrebe
- Prekinuta isporuka gasa za Evropu preko jedne od stanica u Ukrajini
Potezi Gasproma uticali su na povećanje cijena gasa nakon što su one pale pred kraj sezone grijanja. To povećava prihod Rusije u vrijeme kada se ona nalazi pod pritiskom ekonomskih sankcija Zapada i doprinosi stresu u Evropi dok se daje politička i vojna podrška Ukrajini.
Takođe, potezi Gasproma mogu da se shvate kao uzvraćanje protiv sankcija Zapada i kao sredstvo za odvraćanje od nametanja daljnjih kazni. Veći i manji korisnici plina su upozoreni da nisu izuzeti od mogućeg isključenja.
Njemačka i Italija su se suočile sa isključenjem u vrijeme kada su se njihovi politički lideri pridružili francuskom predsjedniku Emmanuelu Macronu u Kijevu kako bi se sreli sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim i podržali davanje statusa kandidata za EU njegovoj zemlji.
Hoće li Evropa gasiti svjetla i smrzavati se ove zime?
To je vrlo malo moguće jer EU zakoni obavezuju da vlade racionališu isporuke gasa industriji kako bi domovi, škole i bolnice bile pošteđene. Države kojima ponestane gasa takođe mogu da traže pomoć od drugih koji imaju bolje prilike iako to zavisi od odgovarajućih veza gasovoda.
Loša strana racionalisanja bila bi da bi smanjenja isporuke gasa industriji i zatvaranja bili plaćeni poslovima i ekonomskim rastom koji već pati od visoke inflacije i strahova od globalnog usporavanja dok centralne banke povećavaju interesne kamate.
U međuvremenu, potpuno ukidanje moglo bi da poveća cijene gasa ka rekordnim 206 eura za megavat sat od 7. marta, što bi dalje produbilo inflaciju.
Na početku 2021., prije nego što je Rusija nagomilala trupe na granici sa Ukrajinom, cijena gasa koji se kupuje na licu mjesta bila je 19 eura po megavat satu.
Izvor: AP
Facebook Forum