Dostupni linkovi

LNG terminal na Krku – drugi dobavni pravac plina za Hrvatsku


Omišalj, Krk

Hrvatska svega 30 posto potreba za plinom zadovoljava iz domaće proizvodnje, a ostalo je ruski plin koji dolazi kopnenim putem.

“U ovom trenutku ukapljeni plin je zbog prijevoza i tehnologije ukapljivanja skuplji nego bilo koji plin koji se dostavlja cijevima, ali upravo otvoreni terminal za ukapljeni plin u Omišlju na Krku itekako ima svoje opravdanje”, kaže za Radio slobodna Europa (RSE) urednik portala energypress.net Ivan Brodić.

“To je u prvom redu sigurnost, odnosno diversifikacija energetskih dobavnih pravaca, i to je za Hrvatsku vrlo dobro. To uostalom radi i Mađarska, koja u ovom dijelu Europe ima najbolju energetsku strategiju. U javnosti je dosta kakofonije i dosta navijanja oko ove teme. Plin nije stvar navijanja, nego je pitanje pogonjenja industrije, jer nitko bez tog energenta koji je ključan i ostat će ključan kroz sljedećih 10 do 20 godina ne može funkcionirati”, upozorava Brodić.

Kad je stigao i šta donosi prvi tanker?

Kako je i najavljeno, sa prvim danom ove godine započela je komercijalna eksploatacija terminala za ukapljeni plin u Omišlju na otoku Krku u sjevernom Jadranu. Prvi LNG tanker, brod "Tristar Ruby" s 143.000 prostornih metara ukapljenog prirodnog plina iz Sjedinjenih Država pristao je 1. siječnja uz plutajući LNG terminal u Omišlju. Nakon uplinjavanja plin je proslijeđen kupcima.

Plivajući terminal, odnosno brod "LNG Croatia" ima kapacitet spremnika od 140.000 prostornih metara, s kapacitetom uplinjavanja 300.000 prostornih metara prirodnog plina na sat, što na godišnjoj razini daje kapacitet od 2,6 milijardi prostornih metara plina.

Sljedeće tri godine zakupljeni su kompletni kapaciteti terminala, do 2027. godine zakupljeno je 80 posto kapaciteta, a do 2035. godine oko polovice kapaciteta.

Kamo će još ići plin iz Omišlja?

Terminal u Omišlju ima godišnji kapacitet od 2,6 milijardi kubičnih metara plina, što je nešto manje od godišnje potrošnje Hrvatske. Hrvatska za sada otprilike toliko kupuje od Rusije. Osim Hrvatske, kamo će još ići plin iz Omišlja?

“Za sada je zakupljen samo pravac prema Mađarskoj i pravac prema Sloveniji, s tim da je Slovenija neznatno tržište, a ona koristi i LNG terminal u Italiji. Što se tiče BiH, ona ima jednu cijev prema Srbiji, dovršava se i sjeverna interkonekcija, a postoji i strateški projekt spajanja Hrvatske i BiH na južnoj konekciji,” pobraja urednik energypressa.

Ta interkonekcija Hrvatske i Bosne i Hercegovine je i obaveza dviju zemalja, jer je BiH dio Europske energetske zajednice, a pravila te zajednice nalažu da sve države članice moraju biti povezane dvostrukom interkonekcijom u oba smjera, pojasnio je Brodić.

Hrvatska ima plinsku strukturu kroz cijelu Dalmaciju koja je za sada gotovo neiskorištena, a za koju je predviđeno da se u Crnoj Gori spoji na Jadransko-jonski plinovod koji tamo prelazi u Italiju.

“To je azerbejdžanski plin, i kada se Hrvatska tu spoji, imamo još jedan dobavni pravac. Tu će se onda vjerojatno spajati i bosansko-hercegovački dio, tako da je Balkan u ovom trenutku postao dosta zanimljiv što se tiče plinskih priča”, zaključuje Brodić.

U Srbiji je otvoren “Balkanski tok” kao dio rusko-turskog plinovoda “Turski tok”, u Bugarskoj “Trans-Adriatic” kao dio Trans-anadolskog plinovoda (TANAP) koji ide do Grčke i Albanije, a potom opet dalje u Italiju. Dakle, ponuđača je sve više, i to će se vjerojatno odraziti i na dostupnost i na cijenu plina na jugoistoku i jugu Europe.

Otpor lokalne zajednice

Uz ove geopolitičke igre, uz terminal na Omišlju vezan je i otpor lokalne zajednice ranije izgradnji, a sada radu terminala.

“Nismo presretni s time što se danas pokazuje da smo čitavo vrijeme bili u pravu. Ovaj projekt ne samo da je nezakonit, jer nije u skladu sa prostorno-planskom dokumentacijom općine Omišalj i Primorsko-goranske županije, nego je i ekološki i ekonomski neprihvatljiv”, kaže za RSE socijaldemokratska načelnica općine Omišalj na Krku Mirela Ahmetović.

Najnoviji problem je buka koja se stvara u radu terminala.

“Stanovnici i posjetitelji Omišlja uložili su niz primjedbi i žalbi na nesnosnu buku i vibracije koji odstupaju od onih predviđenih studijom utjecaja na okoliš. Općina Omišalj angažirala je neovisnog mjeritelja buke i mi ćemo se po dobivanju rezultata obratiti svim pravosudnim tijelima koja su nadležna da ovaj nezakoniti i štetni projekt konačno zaustave”, najavljuje Mirela Ahmetović.

XS
SM
MD
LG