Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Novo čekanje BiH na putu EU


"Za BiH je da se pridržava kriterija za članstvo", ocjenjuje analitičar Slaven Kovačević. (na fotografiji: samit u Sofiji)

Delegacija Bosne i Hercegovine na samit u Sofiji je stigla bez kandidatskog statusa, odnosno mišljenja Evropske komisije o odgovorima na Upitnik, koji je popunjen u februaru ove godine nakon 400 dana od njegovog prijema.

Izvjesno je već da će stići nova pitanja što produžava čekanje na prelazak u novu fazu pridruživanja. Ali, kako kaže politički analitičar Slaven Kovačević, najvažnije za BiH je da se pridržava kriterija za članstvo.

"Posmatrajući kriterije koji se zovu Kopenhaški, koji se sastoje iz tri dijela - političkih, ekonomskih i institucionalnih kriterija, mislim da Bosna i Hercegovina u ovom momentu još uvijek nije validan kandidat za status kandidata za Evropsku uniju. Zato se nadam da je bh. delegacija saslušala i primila na pravi način poruke Samita. Jer, ovo što se dešava trenutno u BiH ne odgovara evropskim principima i standardima, jako smo daleko od osnovnih evropskih vrijednosti i kriterija. A, kriteriji nisu da se bh. političari svađaju i jedni drugim upućuju negativne poruke", kaže Kovačević.

Kriterij je, navodi Kovačević, da se ispunjavaju postavljeni uslovi.

"U BiH se obrće priča – mi mislimo da Evropa treba naše kriterije da ispunjava ili da će Evropa uvažiti neku specifičnost Bosne i Hercegovine pa dozvoliti da sa Ustavom koji sadrži sistemsku diskriminaciju uđe u Evropsku uniju. To se neće desiti. Sve su to jako osjetljive stvari, koje su, da tako kažem, fini radovi i baš nisu za svakoga", ističe Slaven Kovačević.

Kovačević: Ovo što se dešava u BiH ne odgovara evropskim principima
Kovačević: Ovo što se dešava u BiH ne odgovara evropskim principima

Na sofijskom samitu je potvrđena evropska perspektivu država Zapadnog Balkana te naglašeno da je napredak individualan i da će se on procjenjivati od zemlje do zemlje, što posebno naglašava profesor Univerziteta u Banjaluci, Miloš Šolaja.

"Samit u Sofiji, kao opšte politički samit na vrhu, je pokazao da je Evropska unija i dalje opredijeljena da prihvata sve zemlje Zapadnog Balkana kao svoje članice, ali postoje uslovi pod kojima to treba da se ostvari. Prije svega, to su reforme i transformacije koje će dovesti da balkanske zemlje dostignu neophodne standarde da bi mogle da budu kandidat za članstvo u EU, odnosno da bi ta kandidatura mogla da bude dovedena do kraja", ističe Šolaja.

Uoči samita u Sofiji grupa intelektualaca i novinara iz BiH uputila je otvoreno pismo predsjednicima ključnih institucija Evropske unije u kojem su izrazili zabrinutost zbog "trenutnog stanja u BiH, tolerisanja nacionalističkih politika i nasrtaja na teritorijalni integritet i suverenitet Bosne i Hercegovine".

Jedan od potpisnika, psiholog i istraživač javnog mnijenja iz Banjaluke Srđan Puhalo kaže kako je poznato da političke elite u BiH nisu motivisane da bilo šta radikalno mijenjaju i tako ubrzaju put prema članstvu u EU.

"Zbog toga smo se obratili čelnicima EU, tražeći njihov proaktivan stav prema BiH, njihov jači uticaj na političare da konačno počnu raditi za opšte dobro a ne isključivo za svoje lične interese. Ovo je samo mali glas i pitanje je koliko će to uticati na EU? Nama je ako ništa drugo mirna savjest jer smo nešto učinili u zalaganju za stvaranje pristojne države BiH", kaže Puhalo.

U pismu su bh. intelektualci predložili preciziranje obaveza i rokova te sankcije za one koji preuzete obaveze ne ispune, navodi Puhalo.

"Ovako, političari u BiH stalno daju obećanja koja zatim neodgovorno prolongiraju, bez posljedica. Institucije EU bi morale reagovati jer bh. predstavnici vlasti tako funkcionišu – njima treba stalni pritisak ali i sankcije. Inače, pitamo se kakva je to igra koju, s jedne strane igraju domaći političari a s druge, evropska administracija?", pita Srđan Puhalo.

Još jedan od potpisnika pisma, fra Mile Babić, profesor na Franjevačkoj teologiji u Sarajevu, upravo naglašava potrebu prekida upliva drugih država u čisto unutrašnje stvari države BiH.

"Ovim pismom želimo postići da BiH bude ravnopravna zemlja a ne pastorče koje drugi obrađuju, umivaju, dotjeruju. Da se dokazuje kao ravnopravna, suverena, samostalna, sa vlastitim dostojanstvom. Dođe neko iz Rusije, iz Turske, iz Srbije, iz Hrvatske... i govori šta i kako mi trebamo i moramo raditi ovdje. Pri tome se stavljaju se na jednu stranu. Neka oni dolaze prijateljski ali bh. političari moraju razgovarati na ravnopravnoj osnovi. Ne treba se svađati ali mora se pokazati državni suverenitet a saradnja mora biti na ravnopravnoj osnovi", kaže fra Mile Babić.

Fra Mile Babić: Tražimo da BiH bude ravnopravna zemlja a ne pastorče
Fra Mile Babić: Tražimo da BiH bude ravnopravna zemlja a ne pastorče

U otvorenom pismu čelnicima institucija EU takođe se navodi: "Od vas tražimo da svojim autoritetom i sa stanovišta EU legislative, utječete na predstavnike Hrvatske, kao članice Evropske unije, te na predstavnike Srbije, kao zemlje koja je u procesu pridruživanja Evropskoj uniji, da se prestanu miješati u unutrašnja pitanja Bosne i Hercegovine. Odnosno, da konačno prekinu kontinuirane višedecenijske nasrtaje na teritorijalni integritet i suverenitet Bosne i Hercegovine, zbog čega posljedice trpe svi građani Bosne i Hercegovine bez obzira na vjersku, etničku ili bilo koju drugu pripadnost".

"Naš zahtjev, iako smo svjesni da na to ne možete uticati na isti način kao kod Hrvatske i Srbije, jednako se, u smislu miješanja u unutrašnja pitanja u BiH, odnosi i na Rusiju i Tursku. BiH se odlučila za članstvo u Evropskoj Uniji a ne za članstvo u nekim drugim, euroazijskim asocijacijama", stoji u pismu grupe intelektualaca i novinara, koje je upućeno nekoliko sati pred Samit u Sofiji EU - Zapadni Balkan.

Zbog ni malo povoljne političke situacije u BiH, potpisnici otvorenog pisma traže jasne i hitne smjernice, sa definisanim rokovima i sankcionišućim odredbama prema aktuelnim bosanskohercegovačkim vlastima, koje bi dolazile od najviših funkcionera i institucija, kao što su: Evropski parlament, Evropsko vijeće i Evropska komisija. Pri tome posebno upozoravaju da nisu usvojene izmjene Izbornog zakona Bosne i Hercegovine, čime kako navode, bh. političari dovode zemlju na "ivicu političkog haosa i anarhije".

Dvadeset dvije međunarodne i lokalne organizacije iz regije, koje pružaju podršku izbjeglicama i migrantima objavile su zajedničku izjavu i uputile je učesnicima Samita, u kojoj se kaže da prioritet u upravljanju migracijama ne treba da bude stroga kontrola granica.

Umjesto toga, neophodno je da države osiguraju bezbjednost i human tretman izbjeglica i migranata na svojim granicama, da omoguće načine bezbjednog putovanja kao i da rade na unapređenju sistema azila i integracije.

Za zastoj Bosne i Hercegovine u reformama odnosno u pristupanju EU, odgovorni su bh. lideri ali, kako je nedavno u intervjuu za Radio Slobodna Evropa izjavio politički analitičar i viši saradnik Vijeća Centra za politiku demokratizacije iz Berlina, Bodo Weber, plan Evropske unije prema BiH doživio je krah, što moraju priznati i čelnici evropske zajednice.

Kao glavne kočničare Weber je označio Dragana Čovića i Milorada Dodika, lidere Hrvatske demokratske zajednice i Saveza nezavisnih socijaldemokrata.

Potpisnici pisma upućenog čelnicima evropskih institucija su: Esad Bajtal, Nerzuk Ćurak, Nermina Mujagić, Asim Mujkić, Esad Duraković, Goran Kovačević, Zlatko Hadžidedić, Drago Bojić, Mile Babić, Dino Mustafić, Zlatko Dizdarević, Dragan Bursać, Srđan Šušnica, Haris Ljevo, Armin Aljović, Srđan Puhalo.

  • 16x9 Image

    Gordana Sandić-Hadžihasanović

    Saradnik Radija Slobodna Evropa od 1996. godine. Uređivala emisije posvećene izbjeglim i raseljenim osobama. Među osnivačima prve mreže bosanskohercegovačkih radio stanica i Jutarnjeg programa "Radio 27", što je jedan od zapaženijih projekata RSE. Trenutno uređuje emisiju "Na vratima Evrope", posvećenu evropskim integracijama i obavezama BiH na evropskom putu.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG