Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Penzioneri protestvovali u Sarajevu


Protest penzionera: 'Nek' vlada živi od 300 maraka'
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:03:05 0:00

U Federaciji BiH ima 410.000 penzionera, a 66 posto živi od minimalne penzije od 320 maraka (160 eura)

Predsjednik Skupštine Saveza udruženja penzionera FBiH Omer Omerefendić, premijer FBiH Fadil Novalić te federalni ministar rada i socijalne politike Vesko Drljača su nakon pregovora u Vladi obećali penzionerima usvajanje novog zakona o PIO-u te redovna i vanredna povećanja penzija.

Penzioneri su protestovali pred zgradom Vlade Federacije Bosne i Hercegovine, između ostalog, zbog neusvajanja novog zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju koji je Vlada juče na sjednici utvrdila u formi prijedloga i uputila u parlamentarnu proceduru po hitnom postupku.

Penzioneri su od Vlade ranije tražili povećanje penzija za deset posto, no iz Vlade su dobili odgovor da "nema novca za to".

Oni su ogorčeni jer svakodnevno slušaju o enormnom trošenju budžetskog novca na razne privilegije ministara, dok su penzioneri u kategoriji apsolutnog siromaštva.

Predsjednik Saveza udruženja penzionera FBiH Mehmedalija Rapa je u izjavi novinarima rekao da pozdravlja jučerašnje utvrđivanje Prijedloga i slanje u hitnom postupku. Smatra da će uspjeti doći do rješenja problema penzionera.

(RSE/Snimak sa protesta)

Ramiza Hošić, čija je penzija 360 maraka, kaže kako kad plati komunalije i kupi lijekove koji su neophodna mjesečna terapija, ne ostane mnogo za preživljavanje.

Hošić napominje da je veliki broj onih penzionera koji sa tako malom penzijom još moraju hraniti svoju djecu koja ne mogu pronaći zaposlenje.

"Parlamentarci iz nama nepoznatih razloga neće da usvoje novi zakon, a postojeći za godinu ili dvije ne samo da će uništiti penzioni sistem u cjelini nego predstavlja i rušilački faktor cjelokupnog ekonomskog rasta", navode iz Saveza penzionera u Federaciji BiH.

Predsjednik Vlade FBiH Fadil Novalić novinarima je u utorak, nakon utvrđivanja Prijedloga zakona o Penzijsko-invalidskom osiguranju (PIO), kazao da vjeruje da će dogovor s penzionerima biti postignut.

"Pokazat ćemo šta ide na parlament, ako nešto trebamo mijenjati onda to imamo mogućnost na parlamentu, bitno je da pokrenemo proceduru", naglasio je Novalić.

Predsjednik Udruženja penzionera Bihaća Ahmet Alibabić kaže da su ovi dugoočekivani protesti pitanje života i smrti navodeći da je upravo siromaštvo i bezizlazna situacija uticalo na povećanje smrtnosti među ovom populacijom, koja je veća svake godine za dodatnih pet posto.

(RSE/Snimak sa protesta)

Prema podacima Penzionog osiguranja u Federaciji je 410.000 penzionera, a 66 posto živi od minimalne penzije od 320 maraka (160 eura), što je zona apsolutnog siromaštva prema kvalifikaciji UN-ovih agencija, a više od tri četvrtine penzionera ima penziju nižu od 500 KM (250 eura).

Čak 98 posto penzionera prima penziju nižu od 800 KM (400 eura), što je zona relativnog siromaštva, čime je, uz broj radnika u zoni siromaštva, potpuno jasna socijalna slika društva, navode iz nevladinih organizacija.

Zavod za statistiku objavio je da je za potrošačku korpu u BiH potrebno 1.510 maraka, što prostom računicom znači da su penzionerima potrebne minimalno četiri prosječne penzije da bi mogli "pregurati" mjesec dana uz sve izdatke koje imaju.

Većina penzionera primorana je, ukoliko imaju mogućnosti, hraniti se u javnim kuhinjama ili humanitarnim udrugama. Mnogi navode da je to ponižavajuće ukoliko se zna da su radili 30 ili 40 godina i redovno im se odbijala naknada za Fond penzionog osiguranja.

Centri civilnih inicijativa (CCI) u najnovijem izvještaju "Stanje nacije" navode da su penzioni fondovi u oba entiteta na koljenima prije svega zbog nenaplaćenih potraživanja od dužnika iz javnog sektora.

Najveći dužnici po osnovu neizmirenih javnih prihoda su javna preduzeća ili kompanije za državnim vlasništvom ili suvlasništvom. Ta poreska dugovanja penzionim fondovima mjere se u stotinama miliona maraka, kažu u CCI-u.

  • 16x9 Image

    Mirna Sadiković

    U novinarstvu je od 1994. Na Tuzlanskoj televiziji stiče prva novinarska iskustva kao reporter, a potom radi i kao urednik do 1999. Radila je na OBN televiziji, u sarajevskoj redakciji "Nezavisnih novina", a 2001. postaje dio ekipe Radija Slobodna Evropa. Obrađuje političke i ekonomske teme.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG