Dostupni linkovi

Most koji razdvaja BiH i Hrvatsku


Rješenje za Hrvatsku, problem za BiH: Vizuelni izgled Pelješkog mosta

Iako je Republika Hrvatska od Evropske komsije dobila 357 miliona eura za gradnju Pelješkog mosta, u BiH se ta odluka osporava i podsjeća da bh. Predsjedništvo nikada nije dalo saglasnost za gradnju mosta koji bi zatvorio pristup otvorenom moru u Neumu i odsjekao Bosnu i Hercegovinu od međunarodnih voda. Stručnjaci upozoravaju da se prvo mora utvrditi međudržavna granica na moru, odnosno u neumskom akvatorijumu.

Odnose BiH i Hrvatske već godinama opterećuje problem izgradnje Pelješkog mosta. Naime, kod Neuma u BiH prekida se kontinuitet državnog teritorija Hrvatske koja želi povezati dubrovačko zaleđe sa maticom zemljom. Most između kopna i poluotoka Pelješac, nazvan „Pelješki“, mogao bi to riješiti ali istovremeno bi nanio štetu BiH - zatvorio bi njen prilaz otvorenom moru, i spriječio ulazak velikih brodova u teritorijalne vode BiH. I jedna i druga država iznose argumente „za“ i „ protiv“ gradnje mosta iako još uvijek, između dvije države, nije izvršeno razgraničenje na moru.

Situacija je nedavno dobila preokret kada je Evropska komisija objavila „da je odobreno 357 miliona eura za projekt izgradnje Pelješkog mosta, koji će povezati najjužniji dio zemlje s ostatkom Hrvatske“.

Neum siječe Hrvatsku na dva dijela: Pasoška kontrola BiH u Neumu
Neum siječe Hrvatsku na dva dijela: Pasoška kontrola BiH u Neumu

To je pokrenulo bosansko-hercegovačke parlamentarce koji su zatražili da se Hrvatskoj pošalje nota za obustavu svih radova na izgradnji Pelješkog mosta dok se ne postigne saglasnost dvije države.

Međutim, najviše reakcija i pažnje javnosti izazvao je istup predsjednika Glavnog dobora Stranke demokratske akcije (SDA) Halida Genjca, koji je prije nekoliko dana na vanrednoj Konferenciji za novinare izjavio da BiH nikada nije dala službenu saglasnost za gradnju Pelješkog mosta.

„Gradnja Pelješkog mosta bez saglasnosti BiH je nelegalna i predstavlja kršenje obavezujućih međunarodnih konvencija, posebno UN konvencije o pravima mora. Predsjedništvo BiH, tijelo koje po Ustavu BiH ima isključivu nadležnost za vanjsku politiku, nikada nije dalo saglasnost za gradnju Pelješkog mosta. Naprotiv, zvanični stav Predsjedništva BiH, prema Zaključku usvojenom na 25. sjednici Predsjedništva održanoj 17. oktobra 2007. godine, glasi: BiH je protiv izgradnje mosta do rješavanja otvorenih pitanja vezanih za identificiranje morske granične crte između dvije države“, kazao je Genjac.

Odmah je reagovala ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, Republike Hrvatske, Gabrijela Žalac, koja je poručila da će se most graditi.

"Nikakva prijetnja ne može ugroziti izgradnju Pelješkog mosta, s obzirom da je Europska komisija odlukom od 7. lipnja odobrila projekt Pelješkog mosta kao najveći projekt u ovoj financijskoj perspektivi. Nema, dakle nikakvih niti međudržavnih ugovora niti bilo čega drugoga što bi priječilo na neki način izgradnju ovog projekta. Potpisan je Ugovor između Ministarstva prometa, Hrvatskih cesta i korisnika. Slijedi otvaranje ponuda i krećemo s radovima", bila je sasvim jasna hrvatska ministrica Gabrijela Žalac.

Piranski zaljev oko kojeg se Hrvatska sporila sa Slovenijom i odbija da prihvati odluku
Piranski zaljev oko kojeg se Hrvatska sporila sa Slovenijom i odbija da prihvati odluku

Pomorsko društvo BiH smatra da bi se gradnjom Pelješkog mosta ugrozio suverenitet BiH i poništilo njeno pravo da bude spojena sa međunarodnim vodama. Predsjednik društva i stalni sudski vještak saobraćajne struke, Ševal Kovačević, kaže:

„Ne može se gradnja mosta svesti na tehnička pitanja, kao što je visina, a da se prethodno ne riješi krupno političko pitanje – razgraničenje dvije države na moru. Hrvatska je bila obavezna po odlukama međunarodne konferencije o Jugoslaviji 12. januara 1992. godine, kada je preuzela obaveze sukcesije, da se razgraniči sa svim republikama, odnosno novim državama. Ona je posebno imala obavezu da se, osim na kopnu, razgraniči sa Slovenijom, Bosnom i Hercegovinom i Crnom Gorom na moru. Ništa nije učinila. Sa Slovenijom je na arbitraži, poznato je kako je izašla iz nje. Sa Crnom Gorom postoji privremeni sporazum na Prevlaci, gdje je prinudno morala zakrenuti ravne polazne linije za 90 stepeni, kako bi se Crnoj Gori omogućio ulaz brodova u Boku Kotorsku. Bosnu i Hercegovinu ona zanemaruje kao pomorsku zemlju. Pravni osnov bi bio ispunjen da Hrvatska može graditi infrastrukturu na tom dijelu da je izvršeno razgraničenje na moru, konkretno u akvatoriju Neum. To Hrvatska konstantno odbija“, kaže Kovačević.

U bh. javnosti se postavlja pitanje kako je Evropska komisija odobrila projekat izgradnje mosta i izdvojila velika novčana sredstva koja će dostaviti Hrvatskoj, a da nije imala u vidu stav BiH? Špekuliše se čak da je neko bh. stav falsifikovao, što je sekretar Ministarstva prometa i komunikacija u Vijeću ministara BiH, Igor Pejić, odlučno demantovao. Rekao je da eventualna krivotvorena saglasnost iz nadležnog ministarstva ne bi značila ništa, jer odluku mora donijeti Vijeće ministara i Predsjedništvo BiH.

„Stručne skupine su usaglasile tehničke karakteristike mosta, ali se nisu bavile pitanjem pomorske granice jer je to u nadležnosti drugih ministarstava i državne komisije za upravljanje granicama“, izjavio je Pejić za državni radio.

Grupa bosanskohercegovačkih parlamentaraca najavila je da će uputiti pismo predstavnicima međunarodne zajednice, prije svega Evropske unije – tražeći obustavu bilo kakve aktivnosti vezane za gradnju Pelješkog mosta.

U toku je finalizacija tog pisma i prevođenje na engleski, izjavio je poslanik Šemsudin Mehmedović (SDA) ali se još uvijek ne zna ko će od poslanika Predstavničkog doma staviti svoj potpis na ovaj dopis.

Jer, kako u pogledu i drugih značajnih pitanja, teško da će se oko Pelješkog mosta u BiH postići jedinstveni stav.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG