Dostupni linkovi

Šaškor: Pelješki most koji spaja i razdvaja


Most je pred početkom gradnje, a sporazum o granici nije ni na vidiku

(Komentar*)

Hrvatska završava sve pripreme za gradnju mosta kopno – poluotok Pelješac kojim bi konačno povezala Dubrovnik i jug Hrvatske s ostatkom zemlje. Evropska komisija sufinancirat će projekt s 357 milijuna eura što je 85 posto njegove ukupne cijene. Dovršetak projekta koji obuhvaća 2,4 km dugačak most te 32 kilometra pristupnih cesta predviđen je 2022. godine.

Hrvatska je odlukom EU da se uključi u projekt odahnula, jer je doista riječ o iznimno važnom i iznimno skupom pothvatu. Nakon početne bahate sanaderovske megalomanije koja je najavljivala projekt, a da nije osigurala novac niti je smatrala potrebnim dogovoriti se sa susjednom Bosnom i Hercegovinom o njemu, te nakon dva-tri prigodna predizborna početka pa obustavljanja radova, stvari su se ipak smirile. U proteklih gotovo 12 godina pregovaranja, zastoja i otezanja, došlo je do bitnog usuglašavanja s Bosnom i Hercegovinom i korekcije projekta.

Most se s početnih previđenih 35 metara visine podiže na 55, a morski prolaz između središnjih nosača iznosit će 200 metara. To je povećalo troškove ali i osiguralo neškodljiv pristup otvorenom moru Bosni i Hercegovini. Osiguranje novca iz evropskih fondova i uključivanje Pelješkog mosta u granični kompleks EU i buduću šengensku granicu znatno je olakšao najvažniji unutarnji problem – financije.

A onda je prije nekoliko dana Zastupnički dom Parlamenta Bosne i Hercegovine zaključio kako Hrvatskoj treba uputiti notu i pozvati je da "obustavi sve aktivnosti vezane uz izgradnju mosta Pelješac dok se ne postigne potpuna obostrana suglasnost".

Dom je obvezao Vijeće ministara da do iduće sjednice, 26. srpnja, dostavi cjeloviti izvještaj o svim aktivnostima vezanim za gradnju mosta. Pojedini zastupnici smatrali su da odluka Arbitražnog suda o granici Hrvatske sa Slovenijom baca novo svjetlo i na problem Pelješkog mosta, te da rješenje nije moguće postići bez cjelovitog dogovora o granici.

''Neškodljiv pristup otvorenom moru'' nije isto što i ''međunarodni plovni put'', odnosno ''slobodni koridor''. Po toj interpretaciji, bila bi izdaja kada bi BiH pristala na nešto manje od međunarodnog plovnog puta, što isključuje mostove, umjetne otoke i bilo kakve konstrukcije. (Osim ako se strane ne dogovore, takvih primjera u svijetu ima).

Granica Hrvatske i Bosne i Hercegovine nije utvrđena, Hrvatska nikada nije ratificirala sporazum Tuđman-Izetbegović iz 1999. godine, zbog spornih točki – dvije hridi u Malostonskom zaljevu i kod poluotoka Klek, dok se u Bosni i Hercegovini sporazumu se suprotstavljao Milorad Dodik zbog razgraničenja na Uni kod Kostajnice.

I što sada? Most je pred početkom gradnje, a sporazum o granici nije ni na vidiku.

Hrvatska strana uvjerena je da su otklonjene sve prepreke za gradnju i da je ona sa svoje strane izvršila sve što je obećala. O tome je obavijestila i Evropsku komisiju. Teško je za pretpostaviti da bi EK odobrila tolika sredstva za tako delikatan projekt bez uvjerenja da je dogovor sa susjedom postignut i da se projekt odvija lege artis. Premijer Plenković ovih je dana u Sarajevu izjavio da most ničim ne ugrožava interese BiH i mogućnost pristupa teritorijalnim vodama BiH, odnosno Neumu. Nitko od hrvatskih dužnosnika nije komentirao spomenute zaključke parlamenta Bosne i Hercegovine. Medijski su također prošli ''ispod radara''. Vidljivo je nastojanje da se na ovom pitanju (ponovno) ne dižu tenzije.

Granični prijelaz kod Neuma
Granični prijelaz kod Neuma

Tokom godina nagomilao se cijeli niz neriješenih pitanja između Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Taj broj raste, umjesto da se smanjuje. Sa začuđujućom lakoćom političari s obje strane kompliciraju svako pitanje koje im dolazi na stol, ne obazirući se mnogo na interese svojih građana.

Utoliko nedavni zaključci parlamenta Bosne i Hercegovine, čini se, imaju unutarnjopolitičke ciljeve. Preispitivanje projekta nije realno, on je krenuo.

Hrvatska i Bosna i Hercegovina u ovom trenutku više ili manje otvoreno spočitavaju jedna drugoj neiskrenost. Zagreb je uvjeren da se iza nastojanja bosanskohercegovačkih središnjih vlasti za građanskim ustrojem i funkcioniranjem institucija zemlje krije institucionalna majorizacija Hrvata. U Sarajevu tvrde da je inzistiranje na promjenama izbornog zakondavstva i ''jednakopravnosti Hrvata'' u stvari zagovaranje trećeg entiteta i ozakonjenje etničke podjele zemlje. Sumnjaju u obnovu HDZ-eovih tlapnji o Herceg-Bosni.

Međunarodno okruženje, globalna geostrateška pomjeranja i djelovanje pojedinih zemalja svatko tumači na svoj način. Hrvatska sumnjičavo gleda na pojačani utjecaj Turske na bošnjačko vodstvo, odnosno Rusije na vodstvo Republike Srpske. Hrvatska predsjednica u više je navrata, u zemlji i inozemstvu, govorila o opasnosti jačanja radikalanog islama u BiH, što je naljutilo bosanskohercegovačke vlasti. Hladno reagiranje hrvatskih vlasti na inicijative Njemačke i Velike Britanije u vezi ekonomskih i socijalnih reformi u BiH, uz istodobno pozivanje SAD na jači angažman u BiH otvara pitanja uvlačenja Bosne i Hercegovine u klackalicu.

Pelješki most u tim zamršenim odnosima dođe nešto kao kolaterala. A ne bi trebao, riječ je o vitalnom pitanju za život ljudi.

* Mišljenja izrečena u ovom tekstu ne odražavaju nužno stavove Radija Slobodna Evropa
  • 16x9 Image

    Ines Šaškor

    Rođena u Splitu 1948. Politologiju diplomirala u Zagrebu 1971. godine. Od početka, 1994. godine, pa sve do zatvaranja, 31.12. 2003. godine, bila urednica Zagrebačkog dopisništva RSE.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG