Dostupni linkovi

BiH i Hrvatska: Dobri susjedi, evropski partneri


Andrej Plenković i Denis Zvizdić

Vijeće ministara BiH i Vlada Hrvatske zajedničkom izjavom navela su kako će sva bilateralna pitanja rješavati kao partneri i dobri susjedi poštujući teritorijalni integritet i suverenitet. Dvije države pripremit će i zajedničke projekte kojima bi se mogle natjecati za finansijska sredstva iz odgovarajućih fondova EU.

Ovoj izjavi prethodila je zajednička sjednica dviju vlada na kojoj je razgovarano o 50 tačaka dnevnog reda. Prednost je, kako je rečeno data onim pitanjima koja su od najvećeg prioriteta..

„Poseban fokus je na evropske integracije, a razgovaralo se i o drugim bitnim pitanjima iz oblasti ekonomske saradnje, jačeg infrastrukturnog povezivanja ponajprije saobraćaja, u rješavanju pitanja koja značejno mogu unaprijediti protok roba, ljudi i kapitala, pogotovu u pograničnim dijelovima, i zbog toga smo razgovarali i dogovorili otvaranje novih graničnih prijelaza", istakao je predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić.

BiH i Hrvatska potpisale su i ugovor o evropskom partnerstvu. Hrvatska će ostati posvećena tome da pomogne susjednoj zemlji na tom putu, jer kako je naveo hrvatski premijer Andrej Plenković za Hrvatsku u bilateralnom smislu, važnije zemlje nema.

„Hrvatska želi riješiti što je moguće više otvorenih, bilateralnih, pitanja koja su s nama proteklih godina, ali isto tako snažno podupirati BiH kao cjelovitu i funkcionalnu državu na njenom reformskom putu i putu prema članstvu u EU“, kazao je Plenković.

Ministri spoljnih poslova Hrvatske Marija Pajčinović Birić i BiH Igor Crnadak potpisali su sporazum o evropskom partnerstvu
Ministri spoljnih poslova Hrvatske Marija Pajčinović Birić i BiH Igor Crnadak potpisali su sporazum o evropskom partnerstvu

Uspješno je, kako su naveli predstavnici vlada dvije zemlje riješeno pitanje sticanja vlasništva nad nekretninama građana Federacije BiH u Hrvatskoj i obratno.

Međutim, druga pitanja, za koje je i predsjedavajući Zvizdić rekao da već godinama opterećuju odnose, ostala su mahom na čekanju i bez konkretnih rješenja.

Među njima je i Pelješki most, koji je kamen spoticanja još od najave njegove gradnje. Za BiH, kako je i ovom prilikom rečeno strateški je interes da joj se obezbijedi neškdljiv prolaz, razgraničenje na moru, ali i mogućnost nesmetane morske komunikacije. Za Hrvatsku prioritet je omogućiti komunikaciju s tim dijelom teritorije. O načinima, kažu obje strane, biće još govora. Razgovarano je i o odlaganju nuklearnog otpada na Trgovskoj gori, ali ima li rješenja, nije saopšteno.

Hrvatski se premijer Plenković dotakao i pitanja jednakopravnosti i konstitutivnosti Hrvata u BiH, u kontekstu Izbornog zakona.

„Vidjeli smo odluku Ustavnog suda o brisanju nekoliko članaka Izbornog zakona i sada očekujemo dalje aktivnosti Izborne komisije. Stoga sam i rekao da očekujem da se na vrijeme, do izbora 2018. na odgovarajući način urede pitanja koja će prije svega omogućiti pravične izbore u BiH“, smatra Plenković.

Slučaj Prlić i ostali pred Haškim tribunalom osjetljiva je tema u odnosima dvije zemlje
Slučaj Prlić i ostali pred Haškim tribunalom osjetljiva je tema u odnosima dvije zemlje

Nisu zaobišli ni teme koje se tiču ratne prošlosti, od hapšenja pripadnika Hrvatskog vijeća obrane, pa do presude Prliću i drugima u Hagu. Plenković, međutim ne očekuje da to optereti odnose. No, činjenica je da dijelom odnose opterećuju izjave koje BiH stavljaju u kontekst terorističke prijetnje. Za Zvizdića takve su ocjene neutemeljene.

"Pitanje terorizma je globalna pošast od koje niko nije zaštićen. Moja osobna poruka je da se prvo pospremi lično, pa da se onda gleda u dvorište komšije. Mi smo jako posvećeni borbi protiv terorizma, i nijedna osoba iz BiH nije mjesecima otputovala na strano ratište. To su podaci naših obavještajnih službi", kaže Zvizdić.

Pitanje Agrokora, koje je bilo na dnevnom redu, trebalo bi uskoro biti riješeno, najnovijim kreditima i planovima za restrukturiranje kompanije.

BiH i Hrvatska su potpisale i protokol o traženju nestalih, ugovor o uzajamnoj zaštiti tajnih podataka, sporazum o saradnji u oblasti turizma, te memorandum o saradnji mladih. Predstavnici Hrvatske vlade također su podcrtali i da će snažno poduprijeti pokretanje Aktivacijskog plana za članstvo u NATO.

Ovo je i prva sjednica dvaju vlada nakon sedam godina. Na sjednici održanoj 2010. godine u Splitu glavne su teme bile prekogranična saradnja, uključujući saobraćajno povezivanje, zaštitu okoliša, sigurnost i privredu.

  • 16x9 Image

    Dženana Halimović

    Bavi se istraživačkim novinarstvom, temama ratnog zločina, organizovanog kriminala i korupcije. Dobitnica nagrada 'Global Human Rights Award' i Unije novinara BiH 2003. godine.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG