Dostupni linkovi

Rama proglasio kraj Otvorenog Balkana, Vučić 'ne vjeruje', Skoplje bez reakcija


Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, tadašnji premijer Sjeverne Makedonije Zoran Zaev i albanski premijer Edi Rama nakon potpisivanja dokumenata tokom Skopskog ekonomskog foruma o regionalnoj saradnji u Skoplju, 29. jula 2021.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, tadašnji premijer Sjeverne Makedonije Zoran Zaev i albanski premijer Edi Rama nakon potpisivanja dokumenata tokom Skopskog ekonomskog foruma o regionalnoj saradnji u Skoplju, 29. jula 2021.

Počelo je uz prigovore, tako se i završilo.

Nakon najave premijera Albanije Edija Rame o kraju Otvorenog Balkana, vlada i opozicija u ovoj zemlji, ali i bivše diplomate, imaju različite stavove o uspjesima kao i razlozima okončanja regionalne inicijative, u kojoj su, osim Albanije bile i Srbija i Sjeverna Makedonija.

Vlast smatra da je inicijativa postigla svoj cilj, budući je nastala kao podsticaj Berlinskom procesu, dok opozicija misli da nije postigla ništa, već je samo nanijela štetu odnosima sa Kosovom i služila Srbiji.

Inicijativa, koja se prvobitno zvala Mini Šengen, pokrenuta je 10. oktobra 2019. godine u Novom Sadu, a potpisali su je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, premijer Albanije Edi Rama i tadašnji premijer Sjeverne Makedonije Zoran Zaev.

Ime je 29. jula 2021. godine promijenjeno u Otvoreni Balkan.

Inicijativi se usprotivila opozicija u Albaniji, a odbacile su je Kosovo, Crna Gora i Bosna i Hercegovina.

Premijer Kosova Aljbin (Albin) Kurti rekao je ranije da inicijativa Otvoreni Balkan više liči na "Balkan otvoren za uticaje sa istoka" nego na inicijativu za zajedničko regionalno tržište.

Otvoreni Balkan, preklapanje ili podsticaj Berlinskog procesa?

Albanski premijer Rama proglasio je kraj Otvorenog Balkana, inicijative koja je pokrenula snažne debate u Albaniji, ali i sukobe u odnosima sa Kosovom.

On je 1. jula za Euronews Albanija rekao da je ova inicijativa stvorena za unaprijeđenje Berlinskog procesa i, prema njegovim riječima, ta misija je i ostvarena.

Povodom ove Ramine izjave, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je rekao da "ne može da vjeruje da je on [Rama] rekao tako nešto".

U Sjevernoj Makedoniji nema reakcija na Raminu izjavu.

Šta je Berlinski proces?

Berlinski proces je međuvladina inicijativa čiji je cilj povezivanje zemalja Zapadnog Balkana i Evropske unije i pomoć da međusobne veze grade na bazi evropskih vrijednosti.

Osnovan je 2014. godine na inicijativu bivše njemačke kancelarke Angele Merkel.

Služi kao platforma za suradnju na visokom nivou između zvaničnika Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Kosova, Sjeverne Makedonije i Srbije, a fokus je stvaranje zajedničkog regionalnog tržišta, sa oko 18 miliona ljudi.

Cilj je da zemlje Zapadnog Balkana surađuju u razvoju infrastrukture, smanjenju nezaposlenosti, povećanju konkurentnosti privrede, međusobnom pomirenju, obrazovanju, ekologiji.

U okviru Berlinskog procesa potpisani su sporazumi o međusobnom priznavanju osobnih iskaznica, univerzitetskih diploma i profesionalnih kvalifikacija.

Također, dogovorena je suradnja u oblasti prometa, energetike, ekologije, digitalizacije i rominga.

Samiti Berlinskog procesa održavaju se jednom godišnje, a posljednji je održan u novembru 2022. u Berlinu. Sve zemlje Zapadnog Balkana potpisale su na samitu istovjetne sporazume i obavezale se na njihovu ratifikaciju.

Rama je već 23. juna upozorio na kraj Otvorenog Balkana, kada je na konferenciji za novinare najavio "zamrzavanje" odnosa sa Srbijom zbog hapšenja trojice kosovskih policajaca.

Rama je rekao da se neće sastajati i da neće razgovarati sa predsjednikom Srbije ni o čemu drugom osim o ovom pitanju, što je dodatno zaoštrilo odnose Kosova i Srbije. U međuvremenu, policajci su pušteni 26. juna.

Albanski poslanici, bivši ministri i ambasadori, imaju različita mišljenja o Otvorenom Balkanu i o tome zašto je inicijativa pokrenuta i šta je postignuto.

Za poslanika Socijalističke partije, bivšeg zamjenika ministra vanjskih poslova Etjena (Xhafaja) Džafaja, inicijativa je bila na paralelnom nivou sa Berlinskim procesom, gdje se zemlje regiona koje ciljaju na ekonomsku i socijalnu integraciju, pripremaju za evropske integracije.

"Pošto se lista prioriteta Evropske unije počela mijenjati, udaljavajući se od fokusa regiona i za region, u pravcu širih prioriteta, poput upravljanja migrantskom krizom, posljedično i zemlje Zapadnog Balkana su vidile način da promijene status quo, priliku da imaju alternativni put, bržu ekonomsku integraciju. To je bio podsticaj za Berlinski proces", kaže Džafaj za Radio Slobodna Evropa.

Zamjenik Demokratske stranke Kreshnik (Çollaku) Čolaku drugačije gleda na inicijativu. Prema riječima bivšeg šefa diplomatije Albanije, jedini cilj inicijative je bio da Srbiji osigura liderstvo na Balkanu.

"Vučić je prilikom osnivanja, u Novom Sadu, govorio o frazi 'Balkan balkancima'. To je strategija Srbije da ovaj region pretvori u zatvoreni prostor između Istoka i Zapada, to nije nova fraza. Ruski ambasadori, stoljećima ranije koristili su ovu riječ kada su dijelili Balkan i kada su dijelili zemlje Albanaca. Inicijativa je imala za cilj da osigura liderstvo Srbije na Balkanu, ali je bila i svojevrsni štit da se Balkan vidi kao bunker, jer Balkan bez prisustva Zapada u potpunosti kontrolišu Rusi i Istok", kaže Čolaku za RSE.

Da li je Otvoreni Balkan uspio?

Tokom sastanaka u okviru Otvorenog Balkana potpisano je nekoliko sporazuma između tri zemlje učesnice, Albanije, Srbije i Sjeverne Makedonije.

Vlast u Albaniji smatra da su postignuća bila velika, dok za opoziciju inicijativa nije postigla ništa više od toga da je Srbiji dala dominantnu ulogu na Balkanu i, kako smatraju, obnovila sliku Vučića i Srbije u međunarodnoj areni.

"Među velikim dostignućima je ekonomska saradnja, slobodno kretanje ljudi na granicama, liberalizacija komercijalne razmjene, priznavanje profesionalnih licenci, ili donekle čak i diploma, odnosno približavanje tržišta Zapadnog Balkana. Čak i oni koji su bili članovi ove inicijative, čak i oni koji to nisu, svjesni su da je veličina naših tržišta mala da bi privukla velike investicije", tvrdi Etjen Džafaj.

Za Čolakua ova inicijativa označava "jedan od vrhunaca uspjeha srpske diplomatije".

"Otvoreni Balkan je bio dobro osmišljen pokušaj da se povrati hegemonistička uloga Srbije, njeno liderstvo u političkom, ekonomskom i vojnom smislu. Inicijativa je dostigla visok nivo, kada je uspjela da uđe u Vašingtonski sporazum, u formatu Mini Šengen u to vrijeme, a Kosovo je bilo prinuđeno da ga, uz pritisak, prihvati. Tako je Srbija, od zemlje koja je izazvala četiri genocidna rata na Balkanu, projektovana kao zemlja koja je inspirisala mir i saradnju na balkanskom prostoru", kaže Čolaku.

Socijalista Džafaj kaže da je kraj Otvorenog Balkana rezultat nedavnih dešavanja na severu Kosova.

"Postignuta napredovanja su povučena prije krize na sjeveru [Kosova]. Najozbiljniji incident je bilo hapšenje tri policajca na teritoriji Kosova, što je kršenje integriteta i podsjećanje na sukob iz 1999. I, shodno tome, Rama je donio odluku da imamo platformu na kojoj više nismo samo šest zemalja koje razgovaraju jedna s drugom, ocijenivši da u ovom trenutku postoji potreba za arbitrom koji se zalaže za zajednički projekat, fokus će biti na Berlinskom procesu", navodi se Džafaj.

Tenzije na sjeveru Kosova počele su krajem maja, kada su lokalni Srbi počeli proteste protiv novih albanskih gradonačelnika Zvečana, Leposavića i Zubinog Potoka. Traže povlačenje gradonačelnika i specijalnih jedinica kosovske policije. Međunarodna zajednica traži od Kosova da povuče policiju i nove gradonačelnike iz opštinskih zgrada i raspiše nove izbore. U međuvremenu, od Srbije se traži da ubijedi Srbe da bezuslovno učestvuju na novim izborima.

Za Čolakua, kraj ove inicijative je dobra vijest za Albance.

"Više nije bilo šanse za opstanak. To je dobra vijest, ali kasno. Samo je proizvelo duboku podjelu u pristupu vanjskoj politici unutar zemlje, jer joj se opozicija protivi od njenog početka. Također je izazvalo veliki sukob između Tirane i Prištine, tako da zatvaranje stvara novu priliku da se povrati unutrašnja kohezija, barem u pogledu osjetljivih tema vanjske politike, ali i odnosa sa Kosovom", kaže on za Radio Slobodna Evropa.

Dodaje da su Evropska unija i Sjedinjene Američke Države uvijek tražile uključenost.

Bivši ministar vanjskih poslova Albanije Paskal Milo razlog za okončanje ove inicijative vidi u činjenici da u oktobru Tirana dočekuje samit Berlinskog procesa.

"Albanija je zemlja domaćin samita Berlinskog procesa u oktobru ove godine, doći će šefovi država i vlada Evrope i ne može istovremeno biti pokretač regionalne inicijative koja stvara preklapanje sa Berlinskim procesom. To je razlog što je premijer Rama najavio, čak i bez znanja predsjednika Srbije Vučića, da je misija Otvoreni Balkan zatvorena. Još jedan posljednji razlog za ovu inicijativu je činjenica da se odnosi između Kosova i Srbije nisu poboljšali, što je bio jedan od ciljeva ove inicijative, već su se pogoršali. Tenzije na sjeveru Kosova zadale su udarac inicijativi", ističe Milo za Radio Slobodna Evropa.

Predstavnici tri države inicijatorke Otvorenog Balkana: Aleksandar Vučić, predsednik Srbije, Dimitar Kovačevski, premijer Severne Makedonije, i Edi Rama, premijer Albanije, na skupu u Ohridu 8. juna 2022.
Predstavnici tri države inicijatorke Otvorenog Balkana: Aleksandar Vučić, predsednik Srbije, Dimitar Kovačevski, premijer Severne Makedonije, i Edi Rama, premijer Albanije, na skupu u Ohridu 8. juna 2022.

U međuvremenu, bivši ambasador Albanije pri Ujedinjenim nacijama Agim Nešo kaže da je Rama inicijativu opisao kao projekat stoljeća, ali da na kraju ništa nije postigla.

"Bila je to smiješna vizija Rame, koji je htio nešto da uradi, ali ništa nije uradio. Vučić je to iskoristio. I, u jednom trenutku krize, kada mu (Vučić) nije dao ni minimum, za oslobađanje trojice [kosovskih] policajaca, zasluga je data [mađarski premijer Viktor] Orbanu, znajući njegovu težinu u vanjskoj politici, i onda Rama je odustao. Mislim da je to bila avantura sa posljedicama po albansku politiku, po kredibilitet naše zemlje", kaže Nešo za RSE.

Albanija će ove godine po prvi put biti domaćin samita Berlinskog procesa na kojem će učestvovati lideri Evropske unije.

Očekuje se da će Rama 6. i 7. jula održati balkansku turneju u okviru ovog procesa. Trebao bi posjetiti posjetiti Prištinu, Beograd, Skoplje, Sarajevo i Podgoricu.

Premijer Kosova Aljbin Kurti izjavio je 5. jula da je spreman da se sastane sa Ramom samo u okviru sastanka dve vlade. Zajednički sastanak dve vlade Rama je otkazao dan pre nego što je bio zakazan za 14. juni.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG