Pitanje falsifikovanih diploma u Bosni i Hercegovini dolazi na naplatu u politički život.
Direktoru Obavještajno-sigurnosne agencije (OSA) BiH Osmanu Mehmedagiću, kojem je u avgustu poništena univerzitetska diploma, idući mjesec ističe mandat.
On, naime, sa poništenom diplomom ne može raditi ni kao vršilac dužnosti, a pri tom BiH nema formirano Vijeće ministara koje bi imenovalo novog direktora na ovu izuzetno važnu funkciju.
Tako prvostepeno rješenje Republičke prosvjetne inspekcije Republike Srpske iz avgusta, kojim se Mehmedagiću poništava diploma stečena na Univerzitetu za poslovne studije u Banjaluci, iako nije pravosnažno, pokazuje složenost problema sa sumnjivim diplomama u BiH.
Iako profesori i analitičari već godinama upozoravaju na urušavanje obrazovnog sistema, kao i na posljedice, umjesto adekvatnog odgovora vlasti, bilježe se čak suprotni primjeri, poput imenovanja Bojana Golića na mjesto člana Centra za informisanje i priznavanje dokumenata iz oblasti visokog obrazovanja BiH. Golić danas radi u instituciji čiji je posao da, između ostalog, daje preporuke o priznavanju diploma stečenih van BiH, a 2010. je osuđen na četiri mjeseca zatvora zbog kriminalnih radnji koje je počinio kao direktor Investiciono-razvojne banke Republike Srpske.
- Može vas zanimati - OSA: Izmišljanje afere sa diplomom Mehmedagića novi nasrtaj na Agenciju
Borba protiv korupcije i uspostava vladavine prava, a s tim i kredibiliteta obrazovnih institucija se direktno kosi s interesima političkih elita, pa stoga ne čudi nemaran odnos prema pitanju falsifikovanja diploma, kaže za Radio Slobodna Evropa politički analitičar i predavač na Sarajevskoj školi za nauku i tehnologiju Adnan Huskić.
"Oni su iz ko zna kojih razloga, ja mislim s jedne zbog ličnog prestiža, a s druge strane zbog zahtjeva za zapošljavanije u javnim službama, isfabrikovali sebi i svojoj klijenteli serije diploma, magisterije, doktorate.. Ovdje jedna korumpirana elita ocjenjuje ili ucjenjuje drugu korumpiranu elitu nečim što ima. Međutim, potpuno je jasno da spremnosti da se ozbiljno uhvati u koštac za sada nema", tvrdi Huskić.
U RS traže javno obljavljivanje diploma
Iako bi proces revizije diploma u Federaciji BiH, koji predvodi Ministarstvo obrazovanja i nauke ovog entiteta, trebao uskoro biti završen, nema podataka o tome je li i koliko je pronađeno falsifikovanih diploma.
I dok je u RS prije nekoliko godina poništeno oko 500 diploma privatnih visokoškolskih ustanova, novog procesa revizije nema.
Zato su poslanici Partije demokratskog progresa (PDP) u Narodnoj skupštini RS predali peticiju s više od 3. 000 potpisa građana, kojom traže javno objavljivanje diploma zaposlenih u javnom sektoru u Republici Srpskoj. Cilj je izmjena Zakona o registru zaposlenih, kaže jedna od inicijatorki, Jelena Trivić.
"Sumnja postoji iz mnogo izvora i na ovaj način želimo da diplome budu javne i onda će inspekcijski organi bolje raditi ako su diplome stavljene na uvid javnosti", navodi Trivić za RSE.
Građani plaćaju te ljude i moraju im podnijeti na uvid svoje kvalifikacije, dodaje Trivić, mada priznaje da ova inicijativa može imati i posljedice.
"Onda će se klupko početi raspetljavati, jer mi znamo za neke ljude da imaju diplome, a nikada ih niko nije vidio na tom fakultetu, niti imaju kolege, niti su ih profesori vidjeli. Kada to bude javno, kroz taj zakon koji će, nadam se podržati skupštinska većina, onda će biti lakše da se uđe, jer bi to trebao biti tek početak procesa revizije diploma", smatra Trivić.
Bez reakcije Tužilaštva
A ne falsifikuju se samo univerzitetske i srednjoškolske diplome. Prije nepunih godinu dana policajci iz Gradiške prijavili su osobu iz Banjaluke da je prodala falsifikovanu diplomu o "međunarodno priznatom ispitu iz njemačkog jezika ženskoj osobi, koja ju je prikazala u ambasadi u svrhu regulisanja vize, a za izradu diplome uplaćeno je 400 eura".
I dok se nakon priče magazina "Žurnal", čija je novinarka pokazala kako je u BiH za par sedmica i s odgovarajućom svotom novca moguće kupiti diplomu, najavljivala ozbiljna akcija, rezultati su izostali.
Novinar ovog magazina Avdo Avdić problem vidi u tome što državno tužilaštvo nije našlo za shodno da istraži uzroke problema, odnosno škole koje su izdavale sporne diplome.
"Imate posljednji slučaj poništavanja diplome direktoru OSA-e. Sve bi to bilo u redu da Tužilaštvo BiH uđe u tu visokoškolsku ustanovu koja je izdala, po navodima institucija RS, tu sumnjivu diplomu i pronađe sve sumnjive diplome i kome su izdavane. Ali, to je već drugi problem, jer bi se u tom slučaju vjerovatno pronašli drugi visokopozicionirani zvaničnici koji su u ovom trenutku bliski vlasti i onda se ne radi ni revizija poslovanja tih institucija", kaže Avdić.
I za Adnana Huskića očekivano je da reakcije nema, jer interes korumpiranih i interes građana su različite stvari.
"Dugoročni interes nas, dugoročni interes države, nije interes onih koji ovakve odluke donose, ljudi koji ovakvu politiku provode i onih koji učestvuju u ovim koruptivnim radnjama. Za njih je važno upravo to da u kratkom vremenskom roku raditi stvari da se zadrži trenutni status quo. Kakve to posljedice ostavlja na rejting ili imidž BiH, kakve posljedice ostavlja na obrazovni sistem u BiH, prouzrokuje jednu sveopštu devalvaciju obrazovnog sistema, to nisu stvari kojima se oni bave."
A kako to u praksi izgleda može pokazati i primjer Nudžeima Džihanića koji je u vladi Bosansko-podrinjskog kantona bio ministar finansija, a nakon što je po priznanju krivice uslovno osuđen zbog falsifikovanja fakultetske diplome.
Facebook Forum