Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Briselska podrška dijalogu opozicije i vlasti


Sjednica Skupštine Crne Gore, fotoarhiv

Nakon što su se lideri dijela crnogorske opozicije vratili iz Brisela, gdje su dobili podršku za Plan izbornih reformi i otvaranje unutarpolitičkog dijaloga za prevazilaženje aktuelnog političkog stanja, otvoreno je pitanje - da li će uslijediti dijalog između vlasti i opozicije u Crnoj Gori, kada će se kompletna opozicija vratiti u Skupštinu i da li postoji spremnost za dijalog svih političkih subjekata?

Stvaranje demokratskog ambijenta u Crnoj Gori treba da bude cilj potencijalnih pregovora opozicije i vladajućih partija u narednom periodu.

Podrška komesara za proširenje Evropske unije (EU) Johanesa Hana, izražena tokom sastanka sa liderima dijela opozicije crnogorske Aleksom Bečićem (Demokratska Crna Gora) i Dritanom Abazovićem (Građanski pokret URA), predstavlja prvi korak u uspostavljanju dijaloga opozicije sa crnogorskim vlastima.

"Pozdravljamo Plan opozicije u ovim oblastima, jer mislim da je u pitanju sadržajan plan koji predstavlja konkretne stavke za razmatranje u ovim pregovorima. Reforma u oblasti vladavine prave je važna u procesu integracija, a mogu reći da smo u ovoj oblasti osjetili 'usporavanje' kada je u pitanju proces pregovora i procesi u zemlji uopšte", ocijenio je Han.

Han pozdravio Plan opozicije
Han pozdravio Plan opozicije

Prema mišljenju političkog analitičara Sergeja Sekulovića, podrška Brisela nije dovoljna garancija da će dijalog biti uspostavljen.

"Sam pritisak Brisela po sebi nije dovoljna garancija a to smo mogli da vidimo u slučaju RTCG (Radio-televizije Crne Gore, prim. aut.) i drugim. Međutim, gospodin Han je u jučerašnjoj izjavi pomenuo da je u poglavlju 23. vladavine prava registrovano usporavanje u procesu, što je važna poruka. Mislim da je ovaj put nužnost parlamentarnog dijaloga o ovako ozbiljnim temama je nemoguće izbjeći. Sigurno je da će biti određenih otpora i usporavanja tog procesa, pokušaja guranja na svoju političku vodenicu, ali potpuno sam ubijeđen da će do tog dijaloga da dođe i da će se krenuti u konkretne političke akcije", kaže Sekulović.

Bečić i Abazović su nedavno iznijeli Plan izbornih reformi sa ciljem prevazilaženja složenog političkog i institucionalnog stanja u Crnoj Gori koji podrazumijeva formiranje parlamentarnog ad hoc tijela koje bi radilo na reformama prije ulaska u skupštinsku proceduru.

U Planu su sadržani zahtjevi za sveobuhvatnom izbornom reformom, nalaženjem održivih rješenja u vezi sa izborom članova Sudskog savjeta, novim zakonskim rješenjima o izboru članova Savjeta Javnog servisa i procedurom implementacije svih preporuka OEBS-a/ODIHR-a u cilju profesionalizacije institucija uključenih u izborni proces, Državne izborne komisije i Agencije za sprječavanje korupcije.

Tu inicijativu i poziv za dijalog su pozdravili Johanes Han, premijer Duško Marković koji je dao podršku formiranju radne grupe i povratak ostatka opozicije u Skupštinu, a zatim je sveukupne namjere pozdravila i američka ambasada u Crnoj Gori.

Da li Demokratska partija socijalista (DPS) spremna za potencijalni dijalog, Radio Slobodna Evropa (RSE) je pitao poslanika ove stranke Ljuiđa Ljuba Škrelju, koji ističe da opozicionari za takav plan nisu morali da idu u Brisel jer DPS ne bježi od dijaloga i bilo koje teme.

"I oko vraćanja opozicije u parlament i oko otvaranja bilo kojeg dijaloga koji je u opštem interesu za državu Crnu Goru, apsolutno nisu morali da idu po mišljenje u Brisel. Ali isto tako, mislim da bismo trebalo da sačekamo da vidimo koja je to podrška koju su dobili u Briselu, a da je nisu imali ovdje. Ja sam rekao da oni praktično parlament nikada nisu napustili, nego su napustili obaveze koje proizlaze iz obavljanja poslaničke funkcije. Poslije svih izbora koje smo imali, DPS nema ni jednog razloga da bježi ni od jedne teme koja je značajna za napredak Crne Gore ka društvu demokratskih država Evrope", kaže Škrelja za RSE.

Škrelja: Kakva je to podrška Brisela?
Škrelja: Kakva je to podrška Brisela?

Predstavljajući Plan u Briselu lideri koalicije Demokrata i Ura su naglasili da se "neće vraćati u redovan rad Skupštine dok se ne realiziju navedene tačke iz Plana, kao i dok se ne potvrdi datum parlamentarnih i dogovori datum opštih lokalnih izbora u Crnoj Gori".

Potencijalni dijalog pozdravlja i Milica Kovačević iz Centra za demokratsku tranziciju koja kaže da je važno hitno sprovesti nastavak izborne reforme i afirmisati početak dijalog o svim važnim projektima.

"Vrlo je bitno što je inicijativa stigla od važnih aktera u opoziciji, što je poslata jedna poruka dobre volje od strane vlasti, a ne bih zanemarila okolnost da taj dijalog ima podršku sa visokih međunarodnih adresa. Iskustvo nam govori da su se u Crnoj Gori promjene dešavale na najkvalitetniji način onda kada je postojala barem podrška međunarodnog faktora. Što se tiče izborne reforme, svi znamo šta su problemi i vjerujemo da je krajnji momenat za sve političke stranke da ostave po strani svoje političke strategije i taktike i okrenu se strateškom interesu crnogorskog društva, a to je stvaranje uslova za fer izbore", navodi Milica Kovačević.

'Živ politički proces'

Dometi potencijalnog dijaloga vlasti i opozicije tek treba da se vide, kaže Sergej Sekulović koji procjenjuje da će se oko dijela problema pokazati veća kooperativnost političkih stranaka, a dio će biti mnogo teže ispregovarati.

"Ja bih razdvojio reformu izbornog sistema gdje očekujem da će biti kooperativnosti, kao i u dijelu profesionalzacije Državne izborne komisije. Dok u nekim drugim aspektima Plana kao što je rad Agencije za sprječavanje korupcije su moguća određena zatezanja. Biće to vjerovatno živ politički proces gdje će svako pokušati da se na adekvatan način pozicionira i zaštiti svoj politički interes, ali dijalog u ovom trenutku jeste nešto što je neminovnost", riječi su Sekulovića.

Crnogorska opozicija je, od okončanja parlamentarnih izbora 2016. godine, bojkotovala rad Skupštine, uslovljavajući svoj povratak u institucije promjenama izbornog zakona i raspisivanjem novih izbora.

Crnogorska vlast na to nije pristala. Opozicioni Demokratski front se prvi vratio u Skupštinu, a nakon nedavnih teških izbornih poraza opozicije na predsjedničkim i lokalnim izborima i ostale opozicione stranke su najavile svoj povratak u institucije.

  • 16x9 Image

    Srđan Janković

    Nakon rada u pisanim i elektronskim medijima u Srbiji, Beograd napušta 1999. nakon gašenja ovih medija zbog pritiska tadašnjeg režima i ubistva novinara Slavka Ćuruvije. Na RSE radi od novembra 1999. godine.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG