Dostupni linkovi

Obilježen Dan sjećanja na stradale u 'Oluji' u Prijedoru


Obilježavanje sjećanja na stradale u "Oluji", Prijedor, 4. august.
Obilježavanje sjećanja na stradale u "Oluji", Prijedor, 4. august.

Dan sjećanja na stradale Srbe u vojno-policijskoj akciji "Oluja" koju je Hrvatska izvela u augustu 1995. godine obilježen je u Prijedoru, bosanskom gradu u kojem su srpske snage počinile zločine protiv nesrpskog stanovništva tokom rata u Bosni i Hercegovini.

Riječ je o prvom zajedničkom obilježavanju vodstva Srbije, entiteta Republika Srpska i Srpske pravoslavne crkve u tom gradu na sjeverozapadu Bosne i Hercegovine.

Zavisno od izvora, procjene broja Srba koji su napustili Hrvatsku tokom "Oluje" kreću se od 130.000 do 300.000. Svakog 4. augusta od 1995. Srbija i Hrvatska odvojeno obilježavaju obljetnicu vojne akcije, koju Hrvatska doživljava kao svoju odlučujuću pobjedu u Domovinskom ratu 1991.-95., a Srbija obilježava kao etničko čišćenje Srba iz Hrvatske.

Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić je "Oluju" nazvao "najvećim etničkim čišćenjem u Evropi nakon Drugog svjetskog rata".

Predsjednik entiteta Republika Srpska, Milorad Dodik je "Oluju" ocijenio kao "udruženi zločinački poduhvat Sjedinjenih Američkih Država i Hrvatske".

Tokom obraćanja skupu kritizirao je članove civilnog društva koji su ocijenili da Prijedor ne bi trebao biti lokacija za obilježavanje sjećanja na stradale i protjerane u "Oluji".

Pojedine političke stranke iz Bosne i Hercegovine, ali i predstavnici nevladinih organizacija iz regiona izrazili su negodovanje zbog obilježavanja Dana sjećanja u Prijedoru, u kojem je u proteklom ratu ubijeno više od 3.176. civila nesrpske nacionalnosti, a kroz tri prijedorska logora prošlo njih više od 30.000.

Zašto se 'Oluja' obilježava u Prijedoru?

Državno obilježavanje stradanja Srba u akciji “Oluja” zvanično je počelo 2015. godine.

Obilježavanje "Dana sjećanja na stradale i prognane Srbe u akciji Oluja" prethodnih godina je organizirano širom Srbije.

Predsjednik RS-a Milorad Dodik je uoči obljetnice kazao da je Prijedor odabran kao mjesto obilježavanja "jer su Prijedorčani prvi dočekali srpske izbjeglice" iz tzv. republike srpske Krajine.

"Mi smo spremni da saslušamo i razumemo patnju i Bošnjaka i svih drugih, ali ih takođe molimo da saslušaju šta Srbi imaju da kažu", poručio je Vučić uoči posjete.

Šta se desilo u Prijedoru 1992.?

Vlasti bosanskih Srba u Prijedoru izdale su 31. maja 1992. godine putem lokalnog radija naredbu nesrpskom stanovništvu da obilježi svoje kuće bijelim zastavama ili čaršafima, te da pri izlasku iz kuća stave bijele trake oko rukava.

Nakon toga ubijeno je više od 3.000 civila. Više od 32.000 Prijedorčana nesrba bilo je nezakonito zatočeno u oko 60 koncentracijskih logora, uključujući Omarsku, Keraterm i Manjaču.

U tom gradu na sjeveru Bosne na području bivšeg rudnika Tomašica pronađena je najveća masovna grobnica poslije Drugog svjetskog rata. Za zločine u Prijedoru, prema informacijama udruženja žrtava, dosad je doneseno oko 50 pravosnažnih presuda i izrečene kazne od oko 800 godina zatvora.

Čega se sjeća Prijedor?
molimo pričekajte
Embed

No media source currently available

0:00 0:03:12 0:00

U Srbiji pomen, u Hrvatskoj čestitke

Akcija "Oluja" počela je 4. avgusta 1995. i trajala je 84 sata. U Srbiji i Hrvatskoj o njoj postoji dijametralno suprotna percepcija.

Službeni narativ u Hrvatskoj je da je riječ o "vojno-redarstvenoj operaciji" u kojoj su hrvatska vojska i policija, kao i jedinice Hrvatskog vijeća obrane i Armije RBiH "oslobodile okupirana područja pod nadzorom pobunjenih Srba" na kojima je bila uspostavljena paradržava Republika Srpska Krajina.

Službeno se obilježava 5. avgusta kao "Dan pobjede i domovinske zahvalnosti", "Dan hrvatskih branitelja" na dan kad su hrvatske snage ušle u gotovo potpuno prazan Knin, te slavi povratak oko 150.000 Hrvata protjeranih od 1991. godine.

U Srbiji i bh. entitetu Republici Srpskoj se o tom događaju govori kao o "pogromu", "najvećem etničkom čišćenju u Evropi nakon Drugog svjetskog rata" na području Banije, Like, Korduna i sjeverne Dalmacije, a nerijetko i o "genocidu".

Hrvatski helsinški odbor za ljudska prava je u publikaciji "Vojna operacija Oluja i poslije - Izvještaj" iz 2001. godine objavio da je ukupan broj žrtava među srpskom populacijom 677.

Prema službenim podacima, na područje cijele Hrvatske se nakon rata ukupno vratilo oko 133.000 Srba, od čega najveći broj starije životne dobi, a čak 30 posto je starije od 65 godina.

Na osnovu podataka hrvatskog Državnog odvjetništva (tužilaštva), za krivična djela za vrijeme "Oluje" i nakon nje - ubistva, pljačke i paljevine - osuđeno je oko 2.380 osoba.

U aprilu 2011. godine, Haški tribunal je prvostepeno osudio hrvatske generale Antu Gotovinu na 24 godine zatvora i Mladena Markača na 18 godina za zločine počinjene tokom akcije “Oluja”.

Međutim, novembra naredne godine Pretresno vijeće je poništilo presudu i oslobodilo dvojicu generala.

XS
SM
MD
LG