Kancelarija Visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini (OHR) ocjenjuje kako pitanje koje se odnosi na zabranu negiranja genocida u Bosni i Hercegovini, "zaslužuje da bude riješeno za dobrobit svih preživjelih i žrtava", odgovarajući na upit Radija Slobodna Evropa o inicijativi Zlatka Miletića, delegata iz kluba hrvatskog naroda u Domu naroda Predstavničkog doma Parlamenta BiH (Demokratska fronta) koji je u ponedjeljak poslao OHR-u Inicijativu za izmjene Krivičnog zakona BiH.
“Upravo ovih dana smo vidjeli koliki je značaj suočavanja sa prošlošću na ispravan i častan način tokom obilježavanja 75 godišnjice oslobađanja Aušvica. Međutim, kada je Bosna i Hercegovina u pitanju, fokus je na Parlamentu, koji još uvijek ima vremena da uloži dodatni napor. Kao što često naglašavamo, dobra domaća rješenja su najbolja za ovu zemlju. Ured visokog predstavnika, po pravilu, nikada ne spekulira o mogućim potezima visokog predstavnika, odnosno OHR-a”, piše u odgovoru dostavljenom Radiju Slobodna Evropa (RSE).
Zlatko Miletić je za Radio Slobodna Evropa u ponedjeljak kazao kako očekuje da visoki predstavnik u BiH Valentin Incko iskoristi bonske ovlasti, te nametne ove izmjene.
„Moja je obaveza da kao izaslanik Doma naroda, imajući u vidu da je to jedno od najvažnijih pitanja u Bosni Hercegovini, znači izazivanje vjerske, rasne netrpeljivosti, negiranje genocida, ratnih zločina i glorifikacija tih osoba, koje su počinile te zločine, znači govorimo u ovom trenutku, samo o momentu da imamo preko devedeset osoba koje je presudio Međunarodni tribunal u Hagu. S obzirom da je Tribunal tijelo Ujedninjenih naroda (UN ), isto kao da što je Ured visokog predstavnika (OHR) tijelo istog organa, znači UN-a, smatram, a i bilo bi poželjno da nakon 25 godina, kada to nisu u stanju da urade domaće institucije, da to onda visoki predstavnik nametne“, rekao je Miletić za RSE.
Izmjene i dopune, koje su 23. januara odbijene na sjednici Doma naroda, predviđaju kaznu zatvora u trajanju od šest mjeseci do pet godina za osobe koje djelo javnog izazivanja ili raspirivanja nacionalne, rasne ili vjerske mržnje učine javnim poricanjem ili opravdanjem genocida, zločina protiv čovječnosti ili počinjenih ratnih zločina utvrđenih pravosnažnom odlukom Međunarodnog suda pravde, Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju ili domaćeg suda.
Protiv Izmjena i dopuna Krivičnog zakona glasalo je svih pet delegata Kluba Srba, četiri delegata iz Kluba Hrvata, dok su predlagač Zlatko Miletić i svih pet delegata Kluba Bošnjaka glasali za ovako predložene dopune Krivičnog zakona.
Dom naroda Parlamenta BiH čini po pet delegata iz sva tri konstitutivna naroda u Bosni i Hercegovini (Bošnjaci, Srbi i Hrvati).
