Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Negiranje genocida u BiH nije kazneno djelo


Munje tokom oluje izbad Memorijalnog centra u Potočarima, Srebrenica, juli, 2012.

Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (PSBiH) odbio je 23. januara 2020. usvojiti prijedlog izmjena i dopuna Kaznenog zakona Bosne i Hercegovine kojim se kao krivična djela tretiraju negiranje genocida i ratnih zločina te dodjeljivanje priznanja i nagrada ratnim zločincima, a koji je uputio izaslanik DF-a Zlatko Miletić.

Za tu odluku većinom su glasali odbornici iz Kluba srpskog naroda, koji čine četiri izaslanika Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) i jedan izaslanik Srpske demokratske stranke (SDS), te vćina odbornika Kluba hrvatskog naroda, koji čine četiri izaslanika Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH i izaslanik Demokratske fronte (DF).

Osim Miletića, za prijedlog su glasali svi izaslanici Kluba bošnjačkog naroda, koji čine tri izaslanika Stranke demokratske akcije (SDA) te po jedan izaslanik Stranke za bolju budućnost (SBB) i Socijaldemokratske partije (SDP) BiH.

Negiranje zločina i počast zločincima

“Mislim da su se stvorili uvjeti da nakon 25 godina zaista riješimo to pitanje. Ponizno vas molim da to uradite. Ovo je historijska šansa da sami to uradimo. Nemojmo se kriti iza odluka Visokog predstavnika pa da on to uradi za nas”, rekao je Miletić tokom rasprave o izmjenama zakona. Zamolio je izaslanike da podrže te izmjene u godini kad se obilježava 25. godišnjica genocida u Srebrenici, a iznio je i podatak da je 90 osoba osuđeno za ratne zločine u Haškom tribunalu, uz brojne presude domaćih sudova.

Predloženim izmjenama bi se kao kazneno djelo tretiralo javno poricanje ili opravdanje genocida, zločina protiv čovječnosti ili počinjenog ratnog zločina utvrđenog pravosnažnom presudom Međunarodnog suda pravde (ICJ), Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) ili domaćeg suda u BiH.

Kao kazneno djelo bi se tretiralo i donošenje odluke o dodjeli priznanja, nagrade, privilegija presuđenim ratnim zločincima ili donošenje odluke o dodjeli naziva po imenu ili prezimenu presuđenog ratnog zločinca osuđenog pravosnažnom presudom pred spomenutim sudovima javnom objektu – ulici, trgu, parku, mostu, instituciji, ustanovi te naselju ili naseljenom mjestu.

Predviđene kazne bile bi od šest mjeseci do pet godina zatvora za negiranje genocida i ratnih zločina te od šest mjeseci do deset godina za one koji javnim ustanovama daju imena osuđenih ratnih zločinaca.

Obrazloženje zašto je Klub srpskog naroda odbio glasati za predložene izmjene dala je tokom rasprave o izmjenama zakona izaslanica Dušanka Majkić (SNSD), kazavši najprije da je izaslanik Miletić tri puta mijenjao svoj prijedlog te je podsjetila da su takvi i slični prijedlozi izmjena Kaznenog zakona BiH predlagani i ranije.

“Koji su naši argumenti zašto nećemo prihvatiti ovaj zakon. Prvo, ne možemo ga prihvatiti dok je pravosuđe u stanju kakvom jeste. Ne možemo ga prihvatiti dok se sudski postupci za ratne zločine nad srpskim narodom ne privedu kraju. Konačno, veliki broj ratnih zločina još nije dobio epilog. Šta to znači kada bi zakon bio donesen? Ograničenje u odbrani optužbe”, ustvrdila je Majkić.

Zakon ne smeta braniteljima optuženih

Sarajevska odvjetnica Senka Nožica, koja je pred sudovima u Den Haagu te na Sudu BiH branila nekoliko optuženika za ratne zločine, podsjetila je u izjavi za rubriku Zašto? Radija Slobodna Evropa (RSE) da se u BiH često dešava negiranje genocida u Srebrenici koji je, kazala je, nesporno dokazan pred sudom u Den Haagu.

Dodala je da je za to da se negiranje genocida i drugih ratnih zločina koji su utvrđeni pravosnažnim presudama smatra kaznenim djelom. Osvrnula se i na izjavu izaslanice Dušanke Majkić koja je kazala da bi to otežalo obranu naglasivši da donošenje takvog zakonskog rješenja “ni na koji način ne bi utjecalo na obranu”.

“Vi imate u pravomoćnim sudskim presudama određene činjenice koje su utvrđene i koje se mogu prenijeti u druge predmete kao utvrđene činjenice. Međutim, to apsolutno ne znači da činite krivično djelo negiranja genocida ukoliko branite klijenta koji je optužen da je počinio genocid, bez obzira što postoji neka presuda da je genocid počinjen u isto vrijeme i na istome mjestu”, kazala je Nožica za RSE.

Na pitanje potrebe donošenja izmjena zakona kojima bi se zabranilo negiranje genocida i drugih pravosnažno presuđenih ratnih zločina, Nožica je kazala kako “apsolutno ne zna u kom pravcu država BiH hoće da ide.

“Ako netko smatra da genocid treba veličati, kao što se to radi tim plakatima sada u Srebrenici, a tužiteljstvo službeno na to ne reagira, onda me nemojte pitati što treba normalna država da uradi jer mi nismo normalna država”, kazala je Nožica.

Inače, na istoj sjednici 23. januara 2020., izaslanik u Klubu bošnjačkog naroda Denis Bećirović (SDP BiH) predložio je dopunu Izbornog zakona BiH kojom bi se osobama osuđenim za genocid i druge ratne zločine pred međunarodnim, sudovima drugih država ili sudovima u BiH, a koje su izdržale kazne zatvora, zabranilo da budu kandidati na izborima kao i da ne mogu imati bilo koju imenovanu, izbornu niti drugu javnu funkciju u BiH. Bećirovićev prijedlog je odbijen bez rasprave.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG