Dostupni linkovi

Parlament BiH protiv odgovornosti za osobe koje negiraju genocid i ratne zločine


Dom naroda Parlamenta Bosne i Hercegovine odbio je dopune Krivičnog zakona BiH, kojim bi se uspostavila odgovornost za osobe koje negiraju genocid i ratne zločine.

Radi se o prijedlogu delegata Zlatka Miletića, (Demokratska fronta), iz kluba delegata iz reda hrvatskog naroda.

Miletić je predložio da se uspostavi odgovornost za institucije koje donose odluke o dodjeli priznanja, nagrada i privilegija presuđenim ratnim zločincima ili odluke o imenovanju javnih objekata po presuđenim ratnim zločincima osuđenim pravosnažnim odlukama Međunarodnog suda pravde, Međunarodnog suda za bivšu Jugoslaviju ili domaćeg suda.

"Došlo je vrijeme da se prestane negirati genocid i ratni zločini počinjeni nad svim narodima nakon 25 godina. Isto plače majka Srebrenice, Bratunca ili Bugojna i došlo je vrijeme da to konačno uradimo. Ovo je istorijska šansa i korak ka pomirenju građana poštivanjem žrtava bez obzira ko je u pitanju", rekao je Miletić.

Miletić je zamolio delegate da podrže izmjene u godini kada se obilježava 25. godišnjica genocida u Srebrenici, iznoseći podatak da je devedeset osoba osuđeno za ratne zločine u Haškom tribunalu.

On je predloži i kazne koje bi sudovi mogli izreći za počinioce i to, šest mjeseci do pet godina za negiranje genocida i ratnih zločina, te od šest mjeseci do deset godina za one koji javnim ustanovama daju imena zločinaca.

Delegatkinja Kluba Srba Dušanka Majkić (Savez nezavisnih socijaldemokrata) je tokom rasprave kazala da se slične zakonske izmjene u bh. parlamentu nalaze od 2007. godine, najavljujući da ga ni ovaj put Srbi neće podržati.

"Ja znam da bi to Bošnjacima odgovaralo, sada kada masovnije počinje suđenje za ratne zločine protiv srpskog naroda i da bi to bila idealna šansa da se zbog verbalnog delikta sudovi zatrpaju predmetima koji govore o povredi prava na izražavanje i mišljenja. Veliki broj ratnih zločina u Sarajevu, Rogatici, Foči, Bihaću, Tuzli, Zenici, Srebrenici nisu dobili epilog. A šta to znači kad bi zakon bio donesen, to bi značilo ograničenje u odbrani optuženog. Mnogi građani srpske nacionalnosti bili bi uskraćeni za svako pravo. Istorija do kraja nije rekla svoje, bez obzira na stav sudova", kazala je Majkić.

Na izlaganje Dušanke Majkić je replicirao dopredsjedavajući Doma iz Kluba Bošnjaka Bakir Izetbegović (Stranka demokratske akcije).

On je kazao da se ne sudi narodima nego pojedincima, pitajući je 'da li je moguće da se ljudi brane negiranjem genocida i ratnih zločina'.

"Spominjali ste masovna suđenja Srbima, hvala Bogu da nije bilo masovnih zločina nad Srbima. Istorija nije rekla šta treba da kaže o zbivanjima u BiH, već međunarodni sudovi na bazi hiljada dana svjedočenja i desetina hiljada dokumenata koje su uzeli u obzir. Ne trebamo čekati presude istorije, imamo presude sudova, njih treba poštovati", rekao je Izetbegović.

Protiv zakona glasalo je svih pet delegata Kluba Srba, četiri delegata iz Kluba Hrvata, dok su predlagač Zlatko Miletić i svih pet delegata Kluba Bošnjaka glasali za ovako predložene dopune Krivičnog zakona.

Dom naroda Parlamenta BiH čini po pet delegata iz sva tri konstitutivna naroda u Bosni i Hercegovini (Bošnjaci, Srbi i Hrvati).

Delegati Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH odbacili su i Prijedlog zakona o dopuni Izbornog zakona BiH, koji je u parlamentarnu proceduru uputio delegat Denis Bećirović (Socijaldemokratska partija BiH).

Bećirović je predlagao ukidanje prava da na izborima budu birana lica koja su izdržala kaznu Haškog tribunala ili domaćeg suda za ratni zločin.

XS
SM
MD
LG