Rasprava u Vijeću za provedbu mira (PIC) o imenovanju novog visokog predstavnika ponovno je ogolila razlike između Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država, te otvorila pitanja na koji način će utjecati na Bosnu i Hercegovinu i političke procese u zemlji.
Dan nakon što PIC je međunarodno tijelo koje nadzire provedbu Dejtonskog mirovnog sporazuma iz 1995. godine i politički okvir u BiH.
U njegovom Upravnom odboru sjede ključne zapadne države i međunarodni akteri, uključujući Sjedinjene Američke Države i većinu država članica Evropske unije, dok Rusija više ne učestvuje u radu tog odbora.
PIC ima zadatak da imenuje visokog predstavnika u BiH, prati njegov mandat i daje političke smjernice Uredu visokog predstavnika (OHR). Visoki predstavnik je izvršno odgovoran PIC-u.
Odluke PIC-a se u pravilu donose konsenzusom članica Upravnog odbora, što je i razlog zašto neslaganja između SAD i evropskih država mogu blokirati imenovanje ili produženje mandata visokog predstavnika. nije uspjelo postići dogovor, iz Delegacije Evropske unije u BiH poručuju da su zemlje EU posvećene nastavku konsultacija i imenovanju visokog predstavnik do kraja juna.
Prethodno je iz američke ambasade u BiH stiglo upozorenje da "evropska neodlučnost i odustajanje PIC-a od vlastite dužnosti prema BiH prisiljavaju SAD da preispitaju ulogu u trenutnom međunarodnom prisustvu u BiH".
Vedran Džihić, sa Fakulteta političkih nauka u Beču, ocjenjuje za Radio Slobodna Evropa (RSE) da su sporenja po pitanju imenovanja visokog predstavnika otvorena manifestacija razdora između Washingtona i EU.
"Te pukotine se više ne mogu prikriti. Do sada smo polazili od toga da su konsenzus i zajednički stav Amerike i Evrope garancija stabilnosti BiH, a sada imamo cijepanje tog odnosa", kazao je.
Njemački diplomata Christian Schmidt najavio je u maju da odlazi s dužnosti visokog predstavnika u BiH, nakon što je proveo pet godina na toj poziciji.
Podnoseći ostavku, koju je obrazložio osobnim razlozima, najavio je da u BiH ostaje do izbora njegovog nasljednika, s ciljem očuvanja institucionalnog kontinuiteta uoči oktobarskih općih izbora u BiH.
Uslijedile su međunarodne konsultacije o njegovom nasljedniku, a 76-godišnji Antonio Zanardi Landi, čije imenovanje podržavaju SAD, bio je među najčešće spominjanim kandidatima.
Među kandidatima se nalazi i René Troccaz, aktuelni specijalni izaslanik Francuske za Zapadni Balkan, koji uživa podršku Francuske i još nekoliko država.
Unatoč očekivanjima da će imenovanje biti okončano na sjednici PIC-a 4. juna, konsenzusa nije bilo dok se naredno zasjedanje očekuje krajem juna.
Opasnost od zloupotreba i ruskog utjecaja
Džihić za RSE ocjenjuje da se u BiH događa istorijsko preslagivanje međunarodnih odnosa.
Također, upozorava da bi nesuglasice zapadnih aktera mogli pokušati iskoristiti domaći političari, poput Milorada Dodika, lidera vladajuće stranke u Republici Srpskoj.
"Nalazimo se u predizbornom periodu, politički smo blokirani na državnom nivou i politička klima se zagrijava. Pitanje je kako će se drugi akteri postaviti i da li će zajedno s evropskim partnerima pokušati osmisliti novu vrstu politike koja bi ubrzala evropske integracije", kazao je.
Ističe i da svaki vakuum i nejedinstvo zapadnih aktera može pokušati iskoristiti Rusija, koja od 2021. ne sudjeluje u radu Upravnog odbora PIC-a i zagovara zatvaranje OHR-a.
"Jasno je da Moskva želi iskoristiti svako nejedinstvo između zapadnih aktera. To može biti opasno jer bi Rusija mogla pokušati otvoriti novu vrstu 'fronta' koristeći neslaganja između Washingtona, Brisela i evropskih zemalja", kazao je.
Šta su poruke SAD-a i EU?
Nakon propalog pokušaja PIC-a da imenuje visokog predstavnika, američka ambasada u BiH saopćila je da je delegacija SAD-a "nastojala postići konsenzus oko visoko kvalificiranog talijanskog kandidata".
Ukazala je na "neuspjeh EU da se postigne konsenzus oko evropskog kandidata", ističući razočarenja jer su "podjele spriječile PIC da ispuni svoj zadatak i izabere novog visokog predstavnika".
Istovremeno, iz Delegacije EU u BiH, te zemalja EU koje su članice Upravnog odbora PIC-a, u zajedničkom saopćenju poručuju da su posvećene nastavku konsultacija i približavanje stavova s partnerima.
Navode i da cijene saradnju sa SAD-om i drugim međunarodnim partnerima, te da su za daljnje razgovore o kandidatu koji bi bio integrativni faktor u provedbi mandata visokog predstavnika.
O detaljima nesuglasica oko kandidata nisu govorili, nego su naveli da bi novi visoki predstavnik trebao dolaziti iz države članice EU, imajući u vidu da je BiH zemlja kandidatkinja za članstvo.
Džihić ističe da u fokusu neusglasica nije isključivo ime budućeg visokog predstavnika i da su "ličnosti uvijek samo simptom dubljih političkih razlika".
"Amerikanci su zaprijetili veoma oštrom diplomatskom retorikom. Ne znamo šta se krije iza toga, da li će ići do te mjere da zaprijete povlačenjem iz PIC-a ili je riječ o povećanju pritiska na evropske zemlje", kazao je.
Dodaje da su SAD talijanskog kandidata vidjeli kao nekoga ko bi slijedio kurs Washingtona, što znači pragmatičan pristup i pokušaj da se brzo riješe pitanja poput državne imovine s ciljem realizacije Neriješeno pitanje državne imovine, koja je pod zakonskom zabranom raspolaganja, jedna je od zapreka pred projektom izgradnje plinovoda Južna interkonekcija, koji bi BiH povezao s hrvatskim plinskim sistemom i terminalom ukapljenog plina (LNG) na otoku Krku.
Sporazum između BiH i Hrvatske o povezivanju plinovoda potpisan je, uz sudjelovanje američkog ministra energetike Chrisa Wrighta, u aprilu u Dubrovniku.
Svemu je prethodila višemjesečna potpora službenog Washingtona koji su ga nazvali "strateškim za energetsku sigurnost regije".
Hrvatski dio projekta vodi državni Plinacro, dok je u BiH kao nositelj određena privatna američka kompanija AAFS Infrastructure and Energy, čiji direktori su dio uskog kruga predsjednika SAD-a Donalda Trumpa.
Projekt je izazvao kritike Europske komisije i Energetske zajednice, čiji je BiH član, zbog posebnog zakona u Federaciji BiH u koji je unesena američka privatna firma, kao i pitanja usklađenosti s pravilima EU.
S druge strane, kako kaže, evropska podrška francuskom kandidatu bila je poruka da "Evropa ne želi prepustiti BiH američkom pristupu".
"Očigledno je da sada u Briselu i dijelu evropskih prijestolnica procjenjuju da je neodgovorno da Amerikanci sjede za volanom politike u BiH, dok Evropa sjedi po strani i posmatra. Imamo strukturalni konflikt između evropskih zemalja i Amerike, a trenutno se ne nazire rješenje", kazao je.
Nakon sjednice PIC-a, Schmidt je 4. juna rekao da je postignut opći konsenzus o važnosti daljnje uloge OHR-a u BiH. Naveo je da će novi visoki predstavnik podržavati provedbu Dejtonskog sporazuma i podržavati Programa "5+2" obavezuje vlasti BiH da, prije zatvaranja OHR-a, riješe pitanje raspodjele državne i vojne imovine, provedu Konačne odluke za Brčko distrikt, osiguraju fiskalnu održivost BiH i osnaže vladavinu prava.
Među uslovima je, takođe, potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SAA), kao i pozitivna procjena političke situacije u zemlji od strane Savjeta za provođenje mira.
Do sada su ispunjena dva – SAA je potpisan 2008. godine, dok je status Brčko distrikta definisan amandmanom na Ustav BiH godinu kasnije. Preostali su djelimično ispunjeni ili i dalje nisu realizovani.
Istovremeno, Evropska komisija u svom mišljenju navodi da BiH ne može postati članica Evropske unije dok postoji OHR, što dodatno održava otvorenim pitanje njegove buduće uloge i trajanja. neophodnih za zatvaranje OHR-a.
Stavovi međunarodne zajednice ne podudaruju se ni kada je riječ o budućoj ulozi OHR-a u BiH.
Tako se pojedine zemlje, poput Velike Britanije, Francuske i Njemačke, zalažu za očuvanje ovlasti visokog predstavnika da nameće zakone i smjenjuje izabrane zvaničnike u slučajevima političkih ili institucionalnih blokada.
S druge strane, SAD zagovaraju pragmatičniji pristup, uz naglasak na stabilnosti i funkcionalnosti procesa u odnosu na postojeći model bonskih ovlasti.
'EU u krizi'
Profesorica na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu Nedžma Džananović Miraščija, nakon neuspjelog imenovanju visokog predstavnika, ne isključuje mogućnost pojave "nekog trećeg kandidata".
"Samo ime je trenutno manje važno. Taj seizmički val koji mi vidimo u transatlantskim odnosima sada je zahvatio i ovo naše područje. Poruka o stanju transatlantskih odnosa nije sjajna, ali kao i po nekim drugim pitanjima, ta veza se neće prekinuti", kazala je.
No, ocjenjuje da je EU odabrale "pogrešno mjesto i vrijeme da pokušavaju nastupiti jedinstvenim glasom", ističući pri tome da je BiH jedna od najosjetljivijih tačaka u Evropi.
"Nesuglasica je bilo i po pitanju Ukrajine, kao i drugih zemalja, ali nigdje ruski utjecaj, i utjecaj drugih aktera, nije toliko institucionaliziran kao u BiH gdje imate političke aktere u vlasti koji su na vezi s Moskvom", kazala je.
Džananović Miraščija stava je da u BiH ne postoji dovoljno razloga povjerene da EU može samostalno, bez vodstva SAD-a, odgovoriti na izazove.
"EU je nažalost u dubokoj identitarnoj krizi, što se reflektuje i u PIC-u, u kome države članice nisu bile jedinstvene. Nemamo mnogo razloga uvjerovati da Evropa može samostalno, bez vodstva SAD-a, odgovoriti na izazove koji predstoje", kazala je.
Iako se i dalje insistira da šef OHR-a bude Evropljanin, ističe da SAD sada insistiraju da to bude osoba koju smatraju kredibilnom.
"Zbog toga je, na neki način, rukavica i bačena. Postoje drugi mehanizmi i druga pitanja na kojima je EU mogla pokazati kredibilitet, a sastanak PIC-a nije bio pravo mjesto ni pravi trenutak".
Signali neslaganja
OHR je uspostavljen 1995. godine, a od potpisivanja Daytonskog mirovnog sporauima zadužen je za nadzor civilne implementacije mira.
Bonskim ovlastima visokom predstavniku je omogućeno nametanje zakona i smjena zvaničnika, što su tokom prethodnih decenija oni i činili, donoseći odluke o uspostavi državnih institucija, izmjeni zakona i smjeni dužnosnika.
No, među ključnim zapadnim akterima ne postoji jedinstven stav kada je u pitanju buduća uloga OHR-a, što je signalizirano i na sjednici Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija sredinom maja.
Iako bez direktnih poziva za zatvaranje OHR-a, zasedanje su obilježile poruke koje ukazuju na to da dio međunarodne zajednice, predvođene SAD-om, razmatra mogućnost smanjenja ovlasti visokog predstavnika i postepeno redefiniranje njegove uloge.